P Ob-904/2025-48
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari tužiteljice JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Nataša Pečarević, odvjetnice u Zagrebu, protiv tuženika HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje mlt. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje mlt. djece zastupano po posebnoj skrbnici KM iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gornji Dubrava, radi razvoda braka s mlt. djecom i privremene mjere, nakon glavne rasprave zaključene 04. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika u zamjeni tužiteljice, te tuženika, a u odsutnosti posebne skrbnice i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava, dana 16. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak zaključen 06. listopada 2017. u Zagrebu, koji je upisan u maticu vjenčanih za matično područje Maksimir za 2017. pod rednim brojem 322, između:
HM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1990. u Zagrebu
i
JM, rođene TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1992. u Zagrebu.
II. Zajednička djeca stranaka, mlt. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će s majkom JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja.
III. Roditelji, JM i HM ostvarivati će zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mlt. OM i mlt. ČM.
IV. Osobni odnosi mlt. OM i mlt. ČM s ocem HM ostvarivati će:
- srijedom, nakon nastave/vrtića do 20:00 sati - u tjednu kada djeca provode vikend s ocem,
-ponedjeljkom i srijedom u vremenu po završetku nastave/vrtića do 20:00 sati - u tjednu kada djeca ne provodi vikend s ocem,
-svaki drugi vikend od petka nakon nastave/vrtića do nedjelje u 19:00 sati,
-svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj u trajanju od 10:00 do 19:00 sati,
-polovicu svih školskih praznika na način da u parnim godinama djeca s ocem provode prvi dio zimskih praznika, prvi dio proljetnih i prvi dio ljetnih praznika, a u neparnim godinama obrnuto,
-sve više ili drugačije prema dogovoru roditelja.
IV.I. Osobni odnosi će se ostvarivati na način da otac preuzima mlt djecu na adresi stanovanja majke, a majka ih preuzima na adresi stanovanja oca po završetku osobnih odnosa, time da će se za vrijeme trajanja roditeljima izrečene mjere opreza zabrane približavanja na udaljenost ne manju od 100 m, osobni odnosi ostvarivati putem treće osobe od povjerenja.
V. Nalaže se ocu HM, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 180,00 EUR mjesečno i za uzdržavanje mlt. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 210,00 EUR mjesečno, odnosno ukupno 390,00 EUR mjesečno počevši od 16. travnja 2026. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice JM, OIB: [osobni identifikacijski broj]
VI. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu uzdržavanja u iznosu od po 250,00 EUR za svako mlt. dijete za razdoblje od 15. srpnja 2025. do 15. travnja 2026. kao neosnovan.
VII. Odbija se zahtjev za uzdržavanje u odnosu na mlt. DM za iznos povrh 180,00 EUR do 250,00 EUR, odnosno za iznos od 70,00 EUR i u odnosu na mlt. ČM za iznos iznad 210,00 EUR do 250,00 EUR odnosno za iznos od 40,00 EUR, sve za razdoblje od 16. travnja 2026. pa nadalje i s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovan.
VIII. Svaka stranka snosi svoj trošak.
i
r i j e š i o j e
I. Određuje se privremena mjera prema kojoj će zajednička djeca stranaka, mlt. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati s majkom JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi njezina stanovanja.
I.I. Osobni odnosi mlt. OM i mlt. ČM s ocem HM ostvarivati će:
- srijedom, nakon nastave/vrtića do 20:00 sati - u tjednu kada djeca provode vikend s ocem,
-ponedjeljkom i srijedom u vremenu po završetku nastave/vrtića do 20:00 sati - u tjednu kada djeca ne provodi vikend s ocem,
-svaki drugi vikend od petka nakon nastave/vrtića do nedjelje u 19:00 sati,
-svaki drugi državni praznik i blagdan koji je neradni u Republici Hrvatskoj u trajanju od 10:00 do 19:00 sati,
-polovicu svih školskih praznika na način da u parnim godinama djeca s ocem provode prvi dio zimskih praznika, prvi dio proljetnih i prvi dio ljetnih praznika, a u neparnim godinama obrnuto,
-sve više ili drugačije prema dogovoru roditelja.
I.II. Osobni odnosi će se ostvarivati na način da otac preuzima mlt djecu na adresi stanovanja majke, a majka ih preuzima na adresi stanovanja oca po završetku osobnih odnosa, time da će se za vrijeme trajanja roditeljima izrečene mjere opreza zabrane približavanja na udaljenost ne manju od 100 m osobni odnosi ostvarivati putem treće osobe od povjerenja.
I.III. Nalaže se ocu HM, OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi za uzdržavanje mlt. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 180,00 EUR mjesečno i za uzdržavanje mlt. ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 210,00 EUR mjesečno, odnosno ukupno 390,00 EUR mjesečno počevši od 16. travnja 2026. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice JM, OIB: [osobni identifikacijski broj].
I.IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili do drugačije odluke suda.
I.V. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.
II. Odbija se prijedlog predlagatelja HM za donošenje privremene mjere od 05. lipnja 2025. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu 15. srpnja 2025. navodi da su stranke bračni drugovi koji su 06. listopada 2017. sklopili brak u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Maksimir pod rednim brojem 322 za 2017., te u kojem je rođeno dvoje malodobne djece, ČM, rođena **.**.2017. i DM, rođena **.**.2000. Bračni odnosi su trajno i teško poremećeni te daljnje održanje bračne zajednice nije moguće i stranke ne stanuju zajedno. Mlt. djeca pak stanuju s majkom na adresi [adresa] i ostvaruju osobne odnose s ocem, time da je od faktičnog prestanka bračne zajednice roditeljska komunikacija otežana. Stranke u postupku obveznog savjetovanja pred nadležnim Područnim uredom Hrvatskog zavoda za socijalni rad nisu sklopili plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, pa tužiteljica predlaže razvesti brak stranka i donijeti odluku prema kojoj će zajednička djeca stranka mlt. OM i mlt. ČM stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose utorkom i četvrtkom, od preuzimanja u školi/vrtiću do 20:00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan te polovicu svih školskih praznika. Predložila je i naložiti tuženiku da za uzdržavanje mlt. svakog djeteta doprinosi iznos od po 250,00 EUR mjesečno počevši od dana podnošenja tužbe pa nadalje, kao i naknadu prouzročenog troška postupka.
1.1. Uz tužbu su priloženi rodni listovi djeteta, vjenčani list i izviješće o obveznom savjetovanju.
2. Tuženik se u očitovanju na tužbu suglasio s razvodom braka, dok se u preostalom dijelu protivio zahtjevu tužiteljice navodeći da nije u interesu djece jer svodi oca na „usputnog putnika u životu djece“. Dodatno tome, on je uredno i požrtvovano sudjelovao u odgoju djece, pa je tako bio redovito na bolovanjima kad su djeca bila bolesna, vodio ih je liječniku, ustajao noću da bi ih nahranio, boravio s njima dok je majka bila na poslovnim putovanjima. Djeca su vezana za njega i vole ga. U očitovanju je dalje osporio da bi djeca stanovala s majkom na adresi [adresa], navodeći da žive na dvije adrese, s ocem na adresi [adresa] majkom na adresi [adresa], sve prema određenju Zavoda i suda da budu po 15 dana kod svakog roditelja, time da su prethodno od 01. lipnja 2025. bili po 7 dana kod svakog roditelja. Tuženik je podnio prijedlog za donošenje privremene mjere, a protiv tužiteljice i punca se vodi kazneni postupak. Iznosi da je 01. lipnja 2025. od strane punca izbačen iz svog doma, dijela obiteljske kuće u kojoj je živio s tužiteljicom i djecom, kada su mu utočište pružili njegovi roditelji koji su njega i djecu „doslovno pokupili s ulice“. Ukazuje da je pet godina živio s tužiteljicom i djecom u zajedničkom stanu, koji je nakon smrti punice, od 2021., u vlasništvu tužiteljice na adresi [adresa], da bi se 2022. po želji tužiteljice preselili u obiteljsku kuću punca i punice na adresi [adresa]. Odnosi između njih kao bračnih drugova su se pogoršali od 2022., s kulminacijom u proljeće 2025. te se višekratno i bezuspješno obraćao za pomoć tužiteljičinoj strani obitelji. Slijedno tome je radi zaštite sebe i djece bio prisiljen obratiti se institucijama, a sve aktivnosti koje tužiteljica od 01. lipnja 2025. čini su usmjerene na njegovu difamacije i umanjivanje vlastite štete. Smatra da je stoga okruženje u kojem se članu obitelji emocionalno i psihički prijetilo štetno za djecu, pa predlaže razvesti brak stranka, odrediti da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb i da djeca jednako borave kod svakog roditelja, a ako sud procijeni da trebaju živjeti s jednim roditeljem, da to bude u sigurnom okruženju i s ravnopravnim viđanjima, kao i da se uzdržavanje nastavi sukladno prihodima i mogućnostima, cijeneći da roditelji trebaju proporcionalno sudjelovati u troškovima. Usprotivio se i snošenju troškova postupka navodeći da nije odgovoran za raspad braka.
2.1. Uz očitovanje je priložio obavijest žrtvi nasilja, dopis DORH-a od 08. srpnja 2025. kojim dostavljaju OKDO kaznenu prijavu podnositelja HM protiv TM i JM, zbog kaznenog djela prijetnje i dr., kao i obavijest Zavoda u predmetu R1 Ob-1319/25.
3. Mlt. DM i mlt. ČM su u ovome postupku zastupane po posebnoj skrbnici KM iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.
4. Obzirom se tuženik u očitovanju na tužbu nije usprotivio razvodu braka, a kod takvih su dispozicija stranke ostale i tijekom postupka, to je sud primjenom odredbe čl. 369. st. 3. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) cijenio da su stranke podnijele prijedlog za sporazumni razvod braka te je primjenom odredbe čl. 51. st. 1. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke.
5. Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem mlt. djeca OM i ČM stanovati, o roditeljskoj skrbi i o osobnim odnosima, sukladno odredbi čl. 416. st. 1. ObZ-a pribavljen je prijedlog i mišljenje nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji je na spis dostavljen podneskom od 17. prosinca 2025. (list 34-50 spisa spisa) i u vidu očitovanja na primjedbe tužiteljice, podneskom od 05. veljače 2026. (list 148 spisa). Sud je nadalje u dokaznom postupku izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih tužbi i očitovanju na tužbu, isprave na okolnost imovinskog stanja pribavljene primjenom odredbe čl. 313. st. 3. ObZ-a; saslušane su stranke te je pribavljeno očitovanje posebne skrbnice, pri čemu je mišljenje djece utvrđeno od strane stručne osobe-psihologa Zavoda.
6. Tuženik je kao predlagatelj 05. lipnja 2025. podnio protiv ovdje tužiteljice kao protustranke prijedlog za donošenje privremene mjere (posl. broj R1 Ob- 1319/25) kojim predlaže donijeti odluku prema kojoj će zajednička djeca stanovati s njim, da se po potrebi odredi nadzor nad osobnim odnosima majke i djece, da se provodi redovito testiranje majke na droge i odredi njezino liječenje ako je to potrebno.
6.1. Podneseni prijedlog temelji na činjenicama sadržanim u očitovanju na tužbu te dalje na činjenici da majka pokazuje nasilno ponašanje spram djece i emocionalno i fizički ih ugrožava, kao i da sustavno zanemaruje odgoj djece, pri čemu i da ima sumnju da je majka pod utjecajem psihostimulansa od marihuane do kokaina.
6.2. Protustranka, ovdje tužiteljica se u očitovanju na prijedlog istome usprotivila navodeći da sadržaj prijedloga nije istinit i da predlagatelj koristi djecu kao sredstvo obračuna s njom čime emocionalno zlostavlja djecu. Ona kao majka od rođenja uredno ostvaruje roditeljsku skrb i brine o djeci. S obzirom na „poremećene odnose roditelja“ predložila je donijeti privremenu mjeru prema kojoj će mlt. djeca stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose utorkom i četvrtkom na način da ih otac preuze u vrtiću odnosno školi te ih do 20:00 sati vrati na adresu [adresa], kao i po 15 dana ljetnih praznika u srpnju i kolovozu naizmjenično.
6.3. Iz stanja spisa predmeta slijedi kako je na ročištu od 09. srpnja 2025. konstatirano da strane ne mogu postići sporazum jer svaki roditelj traži da djeca stanuju s njim, pri čemu da navode kako aktualno djeca borave po 7 dana kod svakog od njih. Na ročištu je dalje konstatirano kako stranke nakon daljnjeg raspravljanja postižu dogovor oko ostvarivanja osobnih odnosa s djecom tijekom srpnja i kolovoza 2024., pri čemu da će mlt. djecu do drugog roditelja prevoziti teta po majci VM koja je to činla i do sada te je suglasna isto činiti i dalje, a da će, ukoliko ona bude spriječena, isto činiti sami roditelji na način da će se primopredaja vršiti na atletskoj stazi Maksimirskog stadiona u Zagrebu poštujući međusobnu zabranu približavanja od 100 m. Sud je na ročištu zaključno konstatirao kako stranke ipak ne uspijevaju postići sporazum oko mjesta primopredaje niti osobe jer da su izrazito fokusirane na međusobni sukob i međusobne novčane obveze oko prijevoza djece što da im se čini važnijim od prava djece na mirno ostvarivanje osobnih odnosa te na pravo djece na roditelje. U predmetu je dalje Zavod podneskom od 17. srpnja 2025. obavijestio sud kako su putem zapisničkih izjava roditelji prilikom razgovora u Zavodu postigli sporazum prema kojemu će djeca do donošenja odluke o roditeljskoj skrbi boraviti tjedan dana kod oca i tjedan dana kod majke, te tako naizmjenično, slijedno čemu predlažu da se isto odredi kao privremena mjera. Pritom ističu kako iz dosadašnjeg praćenja obitelji slijedi da je roditeljska komunikacija izrazito narušena, da roditelji nisu spremni postići dogovor niti oko temeljnih pitanja vezano uz djecu te da svojim međusobnim konfliktima, optužbama i usmjerenošću na propuste drugog roditelja ozbiljno ugrožavaju psihosocijalnu dobrobit djece. S obzirom na nemogućnost postizanja dogovora oko mjesta preuzimanja djece, Zavod predlaže da se isto odredi na parkiralištu Spomen-parka Dotrščina obzirom je to na pola puta mjesta stanovanja roditelja, pri čemu će roditelji poštovati zabranu međusobnog približavanja. Zavod je potom podneskom od 18. prosinca 2025. dostavio na spis predmeta privremene mjere prijedlog i mišljenje sadržajno jednako mišljenju u predmetu roditeljske skrbi.
6.4. Radi ekonomičnosti postupka je predmet R1 Ob-1319/25 spojen na predmetni spis predmeta P Ob-904/2025 radi jedinstvenog odlučivanja.
7. Iz mišljenja i prijedloga stručnog tima Zavoda slijedi da je sastavljeno na temelju razgovora s roditeljima, razgovora s mlt. djecom, terenskog izvida na adresi stanovanja majke te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju kojom Područni ured raspolaže. Terenski izvid na adresi faktičnog stanovanja oca u [adresa] nije proveden uslijed onemogućavanja istoga djelatnicima Zavoda od strane tuženikovih roditelja, o čemu spisu prileži službena bilješka Zavoda od 15. siječnja 2026. (list 119 spisa). U bilješci se iznosi i kako su tuženikovi roditelji obavijestili Zavod dopisom da ne daju suglasnost za provođenje mjere Intenzivne stručne pomoći i nadzora u njihovom kućanstvu te predlažu da se mjera provodi u prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
7.1. Prema socioanamnestičkim podacima sadržanim u mišljenju Zavoda, majka JM, rođena **.**.1992. je odrasla u braku roditelja TM J i EM uz sestru H i brata EM. Majka EM je preminula uslijed bolesti. Odnose u obitelji opisuje skladnim, negira pozitivan hereditet psihičkih oboljenja, povijest obiteljskog nasilja, konzumacije alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Po završetku osnovne škole je upisala II. Gimnaziju u Zagrebu i paralelno Školu suvremenog plesa za zanimanje plesnog pedagoga, a po završetku srednje škole Sveučilište Sjever u Koprivnici, smjer poslovanje i menadžment u medijima; te dodatne edukacije za vizažista. Trenutno je zaposlena kao producentica na Hrvatskoj televiziji s radnim vremenom uglavnom od 08:00 do 16:00 i ponekad poslijepodnevnim smjenama od 13:00 do 23:00 sati. Otac HM, rođen **.**.1990., odrastao je u skladnoj obitelji uz roditelje i mlađeg brata D. Negira postojanje pozitivnog herediteta psihičkih oboljenja u obitelji, povijest obiteljskog nasilja, konzumacije alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Po završetku gimnazije upisuje Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu od kojeg odustaje zbog zahtjevnosti nakon dva semestra, potom opisuje Tehničko veleučilište u Zagrebu, smjer informatika od kojeg odustaje nakon tri godine obrazovanja i upisuje program doškolovanja na Agebri za web dizajn i Java programera.
7.2. U braku roditelja rođeno je dvoje mlt. djece ČM (rođena **.**.2017.) i mlt. DM (rođena **.**.2020.). Obitelj je u tretmanu Područnog ureda od 02. lipnja 2025., kada su roditelji samoinicijativno, svaki u svom terminu, pristupili Područnom uredu i prijavili nasilje u obitelji nastavno na policijsku intervenciju tijekom prethodnog tjedna. Tom su prilikom oba roditelja opisivali teško narušene partnerske i obiteljske odnose, pri čemu su krivnju i odgovornost prebacivali na ponašanje drugog roditelja. Slijedno tome je 03. lipnja 2025. Područni ured zaprimio obavijest III. PP Zagreb o podnesenom optužnom prijedlogu protiv roditelja JM i HM radi međusobno počinjenog nasilja u obitelji, nastavno na što je majka JM dostavila Područnom uredu rješenje Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-7533/25 od 02. lipnja 2025. kojim se roditeljima izriču mjere opreza zabrane međusobnog približavanja, uspostavljanja i održavanja veze na udaljenosti manjoj od 100 metara bez obzira gdje se nalazili.
7.3. Uslijed narušenih obiteljskih odnosa i nasilja u obitelji dolazi do prekida zajedničkog života roditelja na način da je otac HM zajedno s djecom iselio iz obiteljskog doma. U naknadnom periodu roditelji su se učestalo obraćali Područnom uredu s navodima o psihičkom i fizičkom zlostavljanju jednog spram drugog, što je od strane Područnog ureda prijavljeno nadležnoj policijskoj postaji, potom s prijavama narušene obiteljske dinamike i nemogućnosti postizanja dogovora ili bilo kakvog načina roditeljske suradnje. Roditelji su posredstvom stručnog tima u srpnju 2025. postigli dogovor da će se do drugačije odluke nadležnog suda, osobni odnosi djece sa svakim roditeljem ostvarivati po tjedan dana u kontinuitetu o čemu spisu prileži dopis Zavoda od 17. srpnja 2025. Tada je dogovoreno da će se komunikacija između roditelja ostvarivati putem treće osobe, Magdalenine tete, VM, a nedugo potom se otac počeo istome protiviti navodeći da su dužnosti "tete VM da mlt. djecu dovodi na njegovu adresu boravka", iako je ocu objašnjeno da je sve navedeno dobra volja iste osobe i da ona nije dužna prema zakonu posredovati u njihovoj situaciji. Prema sadržaju izvješća roditelji su dalje pokrenuli postupak uređivanja roditeljske skrbi privremenom mjerom (R1 Ob- 1319/2025), a na održanom ročištu nisu uspjele postići sporazum. Konstatirana je izrazita fokusiranost roditelja na međusobne sukobe i novčane obveze oko prijevoza djece, što im se čini važnije od prava djece na mirno ostvarivanje osobnih odnosa. Radom s obitelji je stečen dojam da je komunikacija između roditelja trajno i teško poremećena, oba su roditelja sklona međusobnim optužbama, konfliktima i prebacivanjima, a roditeljska suradnja ne postoji. Kako su zbog takve roditeljske komunikacije djeca izložena riziku od strane oba roditelja, roditeljima je s početkom od 01. kolovoza 2025. izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu u trajanju od 6 mjeseci.
7.4. Majka u razgovoru sa stručnim timom Zavoda iznosi kako sa suprugom komunicira isključivo putem posrednika te da su stalno prisutna prepucavanja putem poruka, uz česte prijetnje sa suprugove strane pozivanjem na zakonske odredbe. Navodi kako su ga zamolili da se dogovore oko načina preuzimanja njegovih stvari, no dogovor nije postignut. Iznosila je kako je djeci počeo braniti telefonsku komunikaciju s njom dok su djevojčice kod njega; da je nametnuo nova pravila prema kojem ga ona mora zvati na kućni broj, a kada je pitala dijete da razgovaraju putem video poziva, kod djeteta je osjetila strah. ČM joj je rekla da se boji da će se otac jako naljutiti ako razgovaraju putem video poziva. Navodila je i kako sumnja da djed i baka s očeve strane prisluškuju razgovore između nje i djece, te da ne bi bila iznenađena ako suprug snima razgovore budući da je na sudu ranije priložio neovlaštene audio snimke nje i njezina oca. Iznosila je i kako su joj djeca rekla daim otac govori da ako žive s njim, više nikada neće vidjeti majku, a ako žive s majkom, više nikada neće vidjeti oca. Smatra da suprug i njegovi roditelji emocionalno zlostavljaju djecu te se s djecom uključila u tretman Savjetovališta Luka Ritz. Navodi da ona sa suprugom dijeli sve informacije o djeci, dok joj on iste uskraćuje. Vezano uz skrb za djecu za vrijeme zajedničkog života navela je da su imali podijeljenu brigu o djeci. Suprug je imao fleksibilniji raspored na poslu, a pomagao im je i njezin otac. Dogovarali su se oko roditeljskih sastanaka, time da je na posljednja tri sastanka otišla sama. Općenito su se dogovarali oko roditeljske skrbi i oboje su sudjelovali. Ističe očevu pozitivnu stranu u tome da je djecu znao nasmijati. Dalje je iznosila da je supruga često nalazila u podrumu gdje je boravio sa svojim stvarima, dok su djeca gledala televiziju. Suprug je tamo znao pušiti marihuanu, za što su ga ona i njezin otac upozoravali da prestane. Smatra i kako je u posljednje vrijeme zanemarivao djecu, pa ih je tako znao jako primiti za ruku, a kada bi plakale, samo ih je ostavljao u sobi. Kao otac ima vrlo strog odnos prema djevojčicama te ih je često znao zadirkivati kroz ruganje. Iznosila je o prisutnosti ljubomore s njegove strane, da su pokušali razgovorom spasiti brak, ali je posljednji ozbiljniji razgovor pokazao da on ima uvjerenja koja su njoj nerazumljiva, pa je zaključila da on živi u paralelnom svemiru. Problemi u partnerskom odnosu su krenuli kada se ona zaposlila, nakon čega je suprugova ljubomora postala izraženija, dok je odnos ranije funkcionirao uredno. Sebe opisuje kao vedru, pozitivnu osobu, odgovornu i posvećenu djeci. Duhovna je osoba koja redovito odlazi na misu i važna joj je povezanost s Č. Svjesna je svojih mana i zbog stresa je u posljednje vrijeme počela više pušiti. Nakon teškog poroda s mlt. OM je bila u tretmanu psihijatra. Otišla je na jedan razgovor i nikada nije imala propisanu farmakoterapiju. S obzirom na trenutno narušenu obiteljsku dinamiku ponovno se javila psihijatru, no u razgovoru s istim je utvrđeno da joj nije potrebna psihijatrijska nego psihološka pomoć. Upitana o odgojnim metodama prema djeci, navela je da kada čine nešto što ne bi trebale, prvo s njima razgovara i pokušava pronaći alternativne načine rješavanja problema. Rijetko povisi ton i pokušava u takvim situacijama preusmjeriti fokus djece. Predložila je da djeca stanuju s njom, a da s ocem ostvaruju osobne odnose utorkom i četvrtkom nakon vrtića, odnosno škole do 20:00 sati, uz povratak na adresu prebivališta majke, te svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan u RH kao i polovicu svih školskih praznika.
7.4.1. Otac je pak u provedenom razgovoru sa stručnim timom Zavoda izjavio kako je odnos supružnika u početku braka bio dobar, iako ga je suprugina pokojna majka upozoravala da ne zna "gdje je došao", što mu je tada bilo čudno, ali mu je sada jasnije. I ranije je primjećivao znakove problema s bijesom kod supruge na način da bi lako planula i radila nepromišljene postupke, ali se nadao da će to s vremenom prestati, međutim, situacija se s godinama pogoršavala na način da je supruga imala sve većih poteškoća s kontroliranjem emocija. Uzrujavale su je čak i sitnice poput ne složenih tenisica i neopranog suđa. Po rođenju djeteta, supruzi je dijagnosticiran išijas, pa je on tada preuzeo većinu brige o djeci, uključujući hranjenje i presvlačenje zbog čega je povremeno odlazio na bolovanje. Više puta je sa suprugom pokušao razgovarati o ponašanju, ali bez uspjeha. Odnosi su im se dodatno pogoršali nakon što se ona 2022. zaposlila. Supruga je postala još nervoznija, a on je preuzeo kompletnu organizaciju skrbi o djeci, u smislu vođenja u školu, vrtić, odlaske na treninge te brigu o svakodnevnim obvezama. Iznio je kako smatra da supruga kao roditelj nema dovoljno kapaciteta, zbog čega je većinu obaveza obavljao sam. Dugo se sramio priznati da je dao sve od sebe da uspiju kao obitelj, ali takvo funkcioniranje više ne može izdržati. Supruga mu je u sukobima često govorila da bi se trebali rastati te da nije zadovoljna ni sobom ni odnosom. Majka ima dobar odnos sa djevojčicama dok nije nervozna, ali kad god je nešto izbaci iz takta, počinje vikati i nedostaje joj majčinski instinkt. Majka često kupuje ljubav djece dopuštajući im sve bez postavljanja granica, dok je on jedini koji ih u obitelji postavlja. Uspostavlja jasna pravila i posljedice ponašanja poput uskraćivanja crtića ili odlaska na rođendan kada obveze nisu izvršene. U razgovoru je iznosio i kako je supruga često fizički kažnjavala djevojčice te je fizički nasrnula i na njega nekoliko puta. On pak nije nikada koristio fizičko nasilje niti se derao nego je uvijek pokušavao smiriti situaciju. Nikada ranije nije zvao policiju, jer je vjerovao da će se stanje popraviti, a posebno dok su živjeli kod njezine obitelji od koje je i tražio podršku i pomoć, no nije je dobio. Glede aktualnog statusa djece naveo je da su djevojčice "dobre i žive", djeca su kojima je potrebno puno aktivnosti i boravka vani jer je primijetio da su često na mobitelu i da to mora regulirati radi mogućih problema u budućnosti. Glede mjera opreza je naveo da se oboje pridržavaju istih. Mišljenja je da mu se supruga svojim prijedlogom oko djece želi osvetiti i njegov je prijedlog ravnomjerna podjela skrbi jer smatra da djeca imaju pravo na oba roditelja, sve pod uvjetom da oboje prođu "psihofizičko" vještačenje i testiranje na psihoaktivne supstance. Ističe i da je važno da rezultati pokažu da je supruga stabilna.
7.5. Izvršenim terenskim izvidom na adresi stanovanja majke utvrđeno je da majka s mlt. djecom stanuje u odvojenom kućanstvu u kući svoga oca. Obiteljska kuća sadržava prostrano dvorište, a stambeni prostor je površine oko 180m2, moderno namješten, te u potpunosti zadovoljava potrebe obitelji. Terenski izvid na adresi stanovanja oca nije proveden iz uvodno navedenih razloga. Prema sadržaju mjesečnih izvješća voditelja mjere, obitelj oca HM povremeno iznajmljuje stan u kojem HM s djecom boravi, turistima. Radi toga su jednom prilikom djeca s ocem prenoćili na madracu na podu u stambenom prostoru njegovih roditelja, dok su njihove stvari bile premještene u podrum, u odnosu na što je otac voditelju mjere rekao da se navedeno neće ponoviti. Nadalje, prema izvješćima voditelja mjere, roditeljska suradnja je i dalje krajnje narušena. Roditelji ne postižu dogovor vezano za pohađanje izvannastavnih aktivnosti, plaćanje, mjesto preuzimanja djece, način odvođenja djece u školu. U obiteljskom domu oca djeca nemaju samostalne prostorije. Roditelji se pritužuju jedan na drugoga i ne mogu funkcionirati bez podrške. Majka se žalila voditelju mjere da joj otac ne prenosi potpune informacije s roditeljskog sastanka te da otac ne potpisuje suglasnosti za izvanškolske i vrtićke aktivnosti djece, dok otac pak navodi da mu majka ne javlja bitne informacije koje se odnose na zdravlje djece i slično. Otac se još uvijek nije uključio u vrtićku Whatsapp grupu pa odgajateljice skreću pozornost da mlt. OM ponekad nema svu potrebnu odjeću o opremu za boravak u vrtiću. Otac ne vozi mlt. ČM na treninge plesa te istovremeno ne dopušta da majka, u tjednu kada djeca borave s njim, preuzima dijete kako bi ga odvezla na ples i vratila na očevu adresu. Majka se redovito testira na prisutnost psihoaktivnih tvari i nalazi su uredni te se uključila u savjetodavni tretman Savjetovališta Luka Ritz, dok se otac još uvijek nije testirao, pri čemu se koristi raznim opravdanjima. Prema izvješću voditeljice, majka je "ponešto više angažirana u pogledu djece".
7.6. Prema izvješću Osnovne škole Žuti brijeg, od 27.06.2025., mlt. ČM je učenica 2. razreda koja se školuje po redovitom programu, te je dobrih motoričkih, govornih i čitalačkih vještina. Redovito pohađa nastavu i uredno izvršava svoje obaveze. Sposobnosti pamćenja i logičkog zaključivanja su izvrsna te je emocionalno zrela za svoju dob. Uključena je u program produženog boravka. Unazad mjesec dana učiteljice su uočile povremenu odsutnost i burnije reakcije djevojčice, no djevojčica se dobro nosi s obiteljskom situacijom i uključena je u savjetodavni razgovor sa stručnom suradnicom pedagoginjom koja nije uočila emotivne poteškoće. Oba roditelja su dolazila na roditeljske sastanke i informacije, te su zainteresirani za odgoj i uspjeh djeteta u školi. Prema izvješću pedijatra za mlt. OM, djevojčica redovito dolazi na sistematske preglede, redovito je cijepljenja, a kada je bolesna, dolazi na preglede s majkom. Nisu primijećeni znakovi zanemarivanja djeteta.
7.7. Prema dokumentaciji Područnog ureda, majka JM je u više navrata prijavila djeda i baku po ocu nadležnoj policijskoj postaji i područnom uredu radi neprimjerenog ponašanja u odgoju djece navodeći da je djed, lupio mlt. OM u nogu, a baka jednom prilikom kuhačom po nozi i guzici, te da je djed jednom prilikom rekao ljutitim tonom djevojčici da će je ošišati ako je ne ošiša mama.
7.8. S mlt. djecom je proveden razgovor od strane psihologa područnog ureda te su obje djevojčice u skladu sa svojom kronološkom dobi i zrelosti upoznate s razlogom poziva i načinom provođenja razgovora, pri čemu i mlt. ČM s postupcima i svojom ulogom u njemu. Obje djevojčice su urednog vanjskog izgleda i higijene te primjerenog raspoloženja. Kontakt s djevojčicama se lako ostvaruje i održava te su u kontaktu primjereno distancirane, emocionalno tople, pristojne, vedre i vesele. Mlt. DM tijekom provođenja razgovora o obiteljskoj dinamici na postavljena pitanja učestalo odgovara da ne zna odgovor ili da se ne sjeća. Na poticaje ne reagira, a na direktan upit želi li nastaviti razgovor o obiteljskoj dinamici, prvo odgovara s "ne mogu", a nakon što je zatražena isto objasniti odgovara da "ne želi". S obzirom na nisku kronološku dob i procijenjeni stupanj zrelosti, procjena je psihologa da se dalje ne inzistira na razgovoru o obiteljskoj dinamici. Tijekom provođenja razgovora primijećena je snižena tolerancija na frustraciju i sklonost impulzivnim reakcijama.
7.8.1. Mlt. ČM također tijekom provođenja razgovora započinje učestalo odgovarati s ne znam, dok odgovori postaju kraći i suzdržaniji. Stečen je dojam da djevojčica ne želi otvoreno odgovoriti na pitanja kojima ni potencijalno kompromitirala jednog od roditelja. Konfrontirana i upitana za pojašnjenje, navela je da se „boji da se tata ne naljuti“ zbog njezinih odgovora. U razgovoru o sebi je navela da ima 8 godina i polazi drugi razred Osnovne škole Žuti brijeg. Ostvaruje odličan uspjeh te je uzornog vladanja. Izražava pozitivan stav prema obrazovanju i izvršavanju školskih obveza. Polaznica je produženog boravka tijekom kojeg piše domaće zadaće. Kod kuće uči samostalno, a kad joj je potrebna pomoć, kod kuće joj pomogne mama, dok joj tata pomogne s gradivom informatike. U slobodno vrijeme voli s mamom slagati Lego setove i igrati se sa sestrom. Opisuje i majku i oca u pozitivnim terminima. S majkom voli skakati po trampolinu i puštati pjesme, a otac ih vozi na bazene, time da joj se ne sviđa što otac radi cijeli dan, dok se dalje u razgovoru saznaje da otac radi od 8 do 16 sati. Navela je da se u odnosu na majku otac „više ljuti“, pri čemu samoinicijativno navodi da ju je otac „jako stisnuo za ruku“ te da je „primio OM za vrat“, što je sama vidjela. Navodi i da je baka po ocu „lupila OM kuhačom jer OM nije htjela slušati“. Za vrijeme zajedničkog života oba su roditelja brinula o njima. Mama je „prala, sušila veš i kuhala“, „tata se igrao s njima“, a kad nije bilo mame, tata je kuhao. Sada se roditelji „malo lošije slažu“. Tijekom razgovora samoinicijativno navodi da bi htjela stanovati s mamom jer joj je tu dom, „ljepše joj je“, te je zabrinuta „ što će biti ako sud odluči da budu s tatom“, dok ne upit što je to sud nije znala odgovoriti. Djevojčica je tada u skladu s dobi i zrelosti upoznata s postupcima koji se vode o s načinom svojega sudjelovanja o njima te je po pojašnjenju toga i upitana za izvor informacije navela da je o tome pričala s bakom.
7.9. Temeljem tako provedene obrade stručni tim Zavoda zaključuje da je obiteljsko funkcioniranje otežano i opterećeno narušenim obiteljskim odnosima i nedostatkom primjerene roditeljske suradnje i komunikacije. Oboje roditelja pritom ne preuzima vlastiti dio odgovornosti za nastalu situaciju, već odgovornost za prekid bračne zajednice i nemogućnost postizanja dogovora prebacuju isključivo na drugog roditelja. Potrebna im je pomoć i podrška oko prepoznavanja najboljeg interesa djeteta i usmjeravanja na roditeljske dužnosti, prava i odgovornosti, radi čega im je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci. Prema izviješćima voditelja mjere roditelji ne funkcioniraju bez podrške, otežano razmjenjuju informacije o djeci. Majka je pritom angažiranija i proaktivnija u ostvarivanju roditeljske skrbi, postupa prema uputama stručnog tima i voditelja mjere te se uključuje u savjetodavni rad radi jačanja roditeljskih kapaciteta. Otac po uputama stručnog tima ne postupa, ne testira se na prisutnost psihoaktivnih tvari te ne ulaže trud u prilagodbu stambenog prostora potrebama djece time da stanuje u stanu svojih roditelja koji isti koriste za najam. Mišljenje je stručnog tima da je temeljem takvih karakteristika roditelja i u okolnostima aktualne obiteljske dinamike u najboljem interesu mlt. djece da stanuju s majkom, da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb i da se osobni odnosi oca i djece ostvaruju srijedom poslije nastave/vrtića u trajanju od 3 sata (u tjednu kada djeca provode kod oca vikend); utorkom i četvrtkom nakon nastave/vrtića u trajanju od 3 sata (u tjednu kada djeca ne provode vikend s ocem); svaki drugi vikend od petka nakon nastave/vrtića do nedjelje u 19:00 sati; svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni u RH od 10:00 do 19:00 sati i polovicu svih školskih praznika, sve na način da otac preuzima djecu na adresi stanovanja majke te da ih po isteku ostvarivanja osobnih odnosa majka preuzima na adresi stanovanja oca, time da se za vrijeme trajanja zaštitnih mjera preuzimanje obavlja putem treće osobe od povjerenja.
10. Tužiteljica je u očitovanju na prijedlog predložila da se zbog ritmike koju mlt. ČM pohađa i na koju je otac odbija voditi, osobni odnosi ostvaruju ponedjeljkom i srijedom, umjesto utorkom i četvrtkom. Predložila je i preispitati prijedlog u dijelu ljetnih praznika jer da je polovina praznika predugi period u kojem bi djeca bila odvojena od majke, a i da je upitno kako bi otac zbog stambenih uvjeta organizirao skrb o djecu u tako dugom periodu.
10.1. Tuženik se mišljenu Zavoda usprotivio navodeći da je zanemarena činjenica da je protiv majke djece i njezinog oca podnio kaznenu prijavu zbog verbalnog zlostavljanja i prijetnje, koje je dostavio i Zavodu, slijedno čemu da Zavod nije procijenio mogući rizik za sigurnost djece. Ukazuje i kako nije točno da je „iselio iz zajedničkog doma“ već da je uslijed nasilnog ponašanja i prijetnju punca prisilno udaljen iz kućanstva što da i jest predmet kaznene prijave. Dalje navodi kako je on taj koji je podnio prijedlog za donošenje privremene mjere jer smatra da djeci može pružiti sigurniji, stabilniji i zdraviji ambijent; da Zavod nije vršio izvid na adresi gdje se on sklonio jer nema dopuštenje vlasnika nekretnine za to, a da njegova adresa i dalje ostaje [adresa]; da voditelj mjere nema ovlast vršiti nadzor u kući njegovih roditelja; da nije točno da se koristio opravdanje za ne dostavu testa na psihoaktivne supstance već da mu je liječnik kojemu se obratio rekao da mu ne može dati uputnicu jer da za to ne postoji medicinska indikacija, pa da je Zavod vršio pritisak na njega da na svoj trošak i privatno izvrši testiranje, za što da Zavod nema ovlasti. Glede primopredaje djece navodi da je Općinski građanski sud potvrdio dogovor stranaka da će posrednik u komunikaciji i dalje biti VM i da će se primopredaja vršiti na atletskoj stazi u Maksimiru; da je treća osoba radila protivno interesu djece i nije 29. lipnja 2025. željela izvršiti primopredaju djece zbog privatnih obveza, radi čega su djeca došla k njemu tek nakon dva tjedna, o čemu je također obavijestio Zavod. Slijedno tome smatra da izviješće Zavoda ne sadrži vjerodostojnu i cjelovitu osnovu za utvrđivanje činjeničnog stanja, pri čemu zaključno iznosi i kako postoji odgovarajući stambeni prostor u kojem su djeca prethodno živjela više od 5 godina i koji je trenutno prazan, čime bi djeci bilo osigurano poznato i sigurno okruženje.
10.2. Pozvani očitovati se na primjedbe stranaka, Zavod u podnesku od 05. veljače 2026. podržava prijedlog ostvarivanja osobnih odnosa u ponedjeljak i srijedu uslijed izvanškolskih aktivnosti djeteta, pri čemu ostaju kod prijedloga ostvarivanja osobnih odnosa u dijelu praznika i državnih praznika te vjerskih blagdana, ukazujući kako se stručni tim kao pomoćno tijelo suda nije dužan voditi interesima i željama roditelja, već isključivo dobrobiti djeteta te u skladu s najboljim interesom djece, poštujući etički kodeks i pravila struke te sukladno propisima Republike Hrvatske.
11. Iz iskaza tužiteljice JM s ročišta od 12. veljače 2025. slijedi da su kao roditelji za vrijeme zajedničkog života podjednako sudjelovali o skrbi za djecu i međusobno se nadopunjavali, time da je tuženiku tada zamjerala što se na djecu znao jako izderavati i primiti ih za uho, oko čega su imali svađe. Do prekida bračne zajednice je došlo 01. lipnja 2025. Ona je u to vrijeme bila na poslu i otac ju je obavijestio da je s tuženikom imao sukob te da je on na odlasku, dok je njoj rekao da se ide prošetati po groblju koje je u blizini kuće. Tuženik je daj dan otišao s djecom i nije znala gdje se nalazi te je odmah sljedeći dan otišla na Centar radi obavijesti o svemu što se dogodilo. Tada je ona predložila da djeca budu po 7 dana kod svakog roditelja, s čime se tuženik po ostvarenom kontaktu s djelatnicima Zavoda suglasio. Tako određeni osobni odnosi, međutim, ne funkcioniraju. Djeca kod oca ne žele ići i plaču; žale joj se na ponašanje tuženikovih roditelja. Tako je kroz ljeto bila situacija da ih je baka lupila s kuhačom, da ih zastrašuju govoreći im da mogu umrijeti ako piju toplu vodu. Tuženikova majka je u početku priječila razgovore između nje i ČM, a potom je i tuženik nekoliko puta zabranio video poziv i odlučio da ih mora zvati na fiksni telefon. Kako je bila svjesna toga da time krši mjere opreza ako se on javi, djevojčice je zvao njezin otac i pri telefonskom razgovoru je osjetila da ih je bilo strah. Upitana o ostvarivanju komunikacije, navela je da je posrednik njezina teta VM, koja je i dalje suglasna biti u toj ulozi. Teti pošalje poruku koju ona potom pošalje tuženiku, pri čemu joj se znala žaliti da je nekoliko puta prema njoj bio bezobrazan u komunikaciji. Dalje je iskazala da im je malo lakše od kad je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći, koja je ujedno produljena početkom veljače. Voditelj mjere je također poboljšao komunikaciju putem posrednika. Ranije je tuženik išao s nekakvim negativizmom i nesuradnjom prema njoj, a sada je to nešto smanjeno. Kroz proteklo vrijeme su njezina teta i njezin otac vozili djecu kod tuženika. Tražili su od tuženika da njegov otac doveze djecu ili da on sam doveze djecu na udaljenost od 100 metara ispred kuće, no na to nije pristao. Nakon ročišta u predmetu privremene mjere jesu pokušali primopredaju na atletskoj stazi, no njoj je ta lokacija udaljenija od kuće tuženika. Kada su utakmice sve je zakrčeno i sve zajedno joj nije bilo primjereno tako da to nije zaživjelo. Prijedlog Zavoda glede primopredaje djeteta smatra da može funkcionirati.
11.1. Tuženik HM je u iskazu naveo da je za vrijeme zajedničkog života on više brinuo o djeci jer se po noći i ujutro za njih dizao. Od kad supruga radi više je nema kod kuće nego što ima, a kad zna otići na Doru nema je po 20 dana i kroz to vrijeme je on bio s djecom. Iskazao je da je bračna zajednica faktično prestala 01. 06. kada je fizički napadnut od oca tužiteljice i zbog toga je protiv njega podigao kaznenu prijavu DORH-u. Prijetio mu je smrću pred djecom i govorio da će ga ubiti. Kao žrtva nije dobio nikakvu odluku kaznenog suda niti su mu radi zaštite izrečene kakve mjere opreza. Slijedeći dan po odlasku je protiv tužiteljice podnio Prekršajnom sudu prijavu zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja koje je vršila spram njega tokom trajanja braka. Noć prije nego je sam otišao ga je „izvrijeđala i ishračkala“. Taj je dan to rekao njezinim ukućanima i tražio je od njih pomoć, no nije je dobio. Ranije tome nije podnio prijave protiv supruge jer je mislio da će se popraviti. Kada je tako izbačen iz kuće rekao je djeci da idu jer da je „deda ljut i krenuo se derati“. Radi toga sada izražava zabrinutost za djecu kada supruge tamo nema jer ako su s njezinim ocem koji se tako ponaša, njemu je upitna sigurnost djece. Pitao je o tome voditelja mjere, no oni svi lažu, pa je podnio i zahtjev za izuzećem voditelja mjere i Zavoda jer smatra da je voditelju u interesu zaštita majke. Upitan o načinu primopredaje djece, naveo je da djecu kod njega dovodi i odvodi VM s TM. Suglasan je da ona i dalje dovodi djecu, ali mu TM ne odgovara radi upitne sigurnosti djece. Smatra da je zbog mjere zabrane prilaska puno bolje mjesto za primopredaju djece atletska staza, jer je ograđena, „nema živog pesa, mogu se ostaviti torbe na jednoj strani“. Komunikacija se također obavlja preko VM jer drugog načina trenutno nema. Preko VM je obavijestio o očnom pregledu za dijete, o roditeljskim sastancima, o skafanderu. Dalje je iskazao da je s djecom u kućanstvu svojih roditelja, na srednjem katu koji se ne iznajmljuje. U prizemlju je podstanar koji izlazi i smatra da će uskoro preseliti u donji stan. Dalje je osporio da bi konzumirao marihuanu. Nalaze testiranja nije dostavio jer za to nije našao potrebu, dok je točno za tužiteljicu da konzumira psihoaktivne tvari i to stoga jer joj je u mobitelu našao poruke u kojima se navodi da je treba centrirat. Upitan kako se onda suglasio da djeca onda budu 7 dana kod tužiteljice, naveo je da se suglasio jer se obvezala u Zavodu dostaviti rezultate testiranja. Upitan od strane suda da li je uključen u kakav psihosocijalni tretman, naveo je da nije i da za to razloga, a kada mu je od strane suda predočeno da je sud zamijetio kako je na „rubu plača“, potvrdio je da je to točno. Odgovarajući na pitanje o pozitivnim osobinama tužiteljice kao majke naveo je da ih ona nema i sve što je o njoj rekao spada u negativne osobine. Kod nje je prisutno deranje, živciranje, tukla je njega i djecu te nije bila prisutna. Upitan dalje od punomoćnice tužiteljice kako objašnjava navode djeteta kod psihologa da se boji da se tata ne naljuti, naveo je to naučeno od strane mame i da se dijete boji mame. Dalje je iskazao da je mjesto njegova stanovanja privremeno dok Kazneni sud ne odluči da se možda vrati na [adresa] ili na [adresa], gdje tužiteljica ima stan. Upitan zašto se želi vratiti na adresu [adresa], obzirom je suglasan s prekidom bračne zajednice, naveo je da postoji mogućnost da nasilnik bude izbačen s te adrese. „Kaznena prijava je protiv punca i protiv JM. Ako oni budu izbačeni iz tog prostora ja bih tamo bio sam“, a upitan tko je vlasnik te kuće, naveo je da može biti da je od punca ili svih njih skupa. Iskazujući o načinu provođenja vremena s djecom, naveo je da kad su djeca kod njega, ujutro ih ostavi u školi, odnosno u vrtiću, nakon čega ide na posao. Oko 15:30 pokupi OM iz vrtića, a ČM oko 15:55, osim u dane kad ima robotiku, tada završava oko 16:45. Odu pojesti nešto kod bake i djeda, borave u šumi i šetnji, a ako su dobre, dobe neki vid ekrana, otprilike svaki treći dan po 30 minuta te je svaki drugi dan kupanje. Upitan od strane posebne skrbnice da li je točno da ne vodi ČM na ples, odgovorio je da je ne vodi jer je ples tri puta tjedno i još je robotika jednom tjedno, čime bi dijete nakon škole bilo samo jedan dan doma. Dok su zajedno živjeli nije željela više ići na ples, u odnosu na koje navode je tužiteljica navela da dijete želi ići na taj ples.
12. Posebna skrbnica je nakon tako provedenog dokaznog postupka navela da nema primjedbi na mišljenje i prijedlog Zavoda te predlaže isto prihvatiti. Ukazuje kako je iz iskaza vidljiv međusobno narušeni odnos roditelja, negativna međusobna usmjerenost, te ukazuje kako je potrebno voditi računa o zaštiti interes djece.
13. Iz rezultata dokaznog postupka slijedi da je bračna zajednica ovdje stranaka, sklopljena 06. listopada 2017., faktično prekinuta u lipnju 2025. uslijed teško narušenih partnerskih odnosa, koji su se kao takvi krenuli narušavati od 2022., i nasilja u obitelji, te mlt. djeca, prema sporazumu koji su roditelji uspjeli postići posredstvom Zavoda, od mjeseca srpnja 2025. borave naizmjenično po 7 dana kod svakog od roditelja. Neposrednom faktičnom prekidu bračne zajednice je prema navodima stranaka prethodio sukob oca tužiteljice i tuženika, čemu tužiteljica nije bila prisutna, nakon čega je tuženik otišao zajedno s mlt. djecom. Tuženik je izrazito povrijeđen činjenicom odlaska iz doma koji je smatrao obiteljskim, nekretnine u vlasništvu tužiteljice i njena oca, uporan je u naglašavanju činjenice da je prema njemu počinjeno nasilje te i dalje smatra da će povodom kaznene prijave koju je prvi slijedeći dan po iseljenju (odnosno izbacivanju po narativu tuženika) podnio protiv supruge i njezina oca, možda on biti vraćen u raniji obiteljski dom, a tužiteljica i njezin otac će biti da će se odlukom suda morati iseliti iz vlastite nekretnine. Od lipnja 2025. tuženik boravi u kućanstvu svojih roditelja, posebnom dijelu nekretnine koju oni, međutim, iznajmljuju te se stječe dojam kako žele da sin i djeca nađu drugo mjesto gdje će stanovati. Takav dojam podupire činjenice da tako nisu dozvolili terenski izvid stručnog tima na njihovoj adresi radi provjere uvjeta u kojima mlt. djeca jesu kada borave s ocem, niti su dopustili da se u njihovom domu u odnosu na njihova sina spram njihovih unuka izvršava mjera iz nadležnosti Zavoda, a tužiteljica također iskazuje o fizički neprimjerenim postupcima i emocionalnoj zlostavi bake i djeda spram mlt. djece. Tuženik, međutim, ne nalazi drugo mjesto stanovanja već čega da ga se vrati ili na adresu posljednjeg zajedničkog stanovanja, [adresa] ili u stan kojeg je tužiteljica vlasnica i u kojem su kao obitelj živjeli ranije. Odnos bračnih drugoga i kao partnera i kao roditelja je visokokonfliktan i obilježen visokom razinom ljutnje, povrijeđenosti i međusobnih zamjeranja, pri čemu se i uz posredovanje voditelja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora koja je obitelji izrečena s početkom od 01. kolovoza 2025. i u trajanju od 6 mjeseci te je dalje produljena za još 6 mjeseci, teško uspijevaju isključiti iz konfliktne interakcije. Na ročištu u predmetu privremene mjere pred ovim sudom od 09. srpnja 2025., konstatirano je da je intenzitet konflikta toliki da roditelji ne mogu sagledati interes djece u ostvarivanu osobnih odnosa. Otac HM je slijedeći dan po odlasku iz zajedničkog kućanstva, osim što je prijavio oca tužiteljice TM za nasilje i prijetnju, prijavio i suprugu JM navodeći da ga unazad godina psihički i fizički zlostavlja. Oboje roditelja iznosilo je u Zavodu navode o psihičkom i fizičkom zlostavljanju jedan spram drugoga, što je od strane Zavoda dodatno prijavljeno policiji. Roditeljima je odlukom Općinskog prekršajnog suda izrečena mjera međusobne zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze na udaljenosti manjoj od 100 metara bez obzira na to gdje se nalaze, radi čega se roditeljska komunikacija odvija putem treće osobe, tete po tužiteljici VM. Čak i posredstvom treće osobe čvrsto uspijevaju zadržati konfliktan odnos u svakom pogledu, pa i u pogledu načina i mjesta preuzimanja djece. Tuženik je u ovom postupku tvrdio kako je sud u postupku privremene odredio preuzimanje djece na atletskoj stazi, međutim, čitanjem zapisnika s ročišta u predmetu R1 Ob-1319/25 se utvrđuje da takvo preuzimanje dogovaraju stranke, ali i da je kasnije konstatirano kako odustaju od sporazuma. Preuzimanje mlt. djece na atletskoj stazi u Maksimiru gdje bi roditelji stajali na udaljenosti ne manjoj od 100 m, a mlt. OM i mlt. ČM bi s koferima u ruci odlazile od jednog prema drugom roditelju, ukazuje kako roditelji, pri čemu više otac koji je i predlagatelj takve ideje (iskaz s ročišta od 12. veljače 2026.), time da se majka prijedlogu protivila stoga što joj nije odgovarala udaljenost te lokacije, imaju fokus na partnerskom odnosu i još uvijek povrijeđenosti, a ne na sagledavanju emocionalnih potrebe djece i toga koliko mlt. djeca kao najranjiviji dionici ovoga odnosa pate. Provedenim razgovorom psihologa Zavoda utvrđeno je kako su djevojčice izrazito opterećene aktualnom obiteljskom situacijom i neizvjesnošću, te izložene roditeljskom sukobu i za djecu neprimjerenim informacijama.
13.1. Utvrđenje je stručnog tima Zavoda, koje kao takvo proizlazi i iz iskaza stranaka, da su roditelji tijekom trajanja bračne zajednice podjednako sudjelovali u skrbi za djecu, pri čemu je sud iskaz tuženika u dijelu kojim je odricao tužiteljici adekvatnu skrb za djecu cijenio kao potrebu da u ovoj situaciji raspada obitelji s kojom se teško nosi, sebe prikaže kao boljeg roditelja. Izviješće škole potvrđuje da oboje surađuju sa školom, a izviješće pedijatra da je uglavnom majka dovodila djecu na pregled, time da je tuženik na spis dostavio doznake kao dokaz da je on koristio bolovanje kada su djeca bila bolesna. Tuženik je u iskazu ukazivao kako tužiteljica kao majka nema roditeljskih kapaciteta, kako nema osjećaja za majčinstvo, te kako je on taj koji djeci može pružiti sigurno odrastanje, međutim, izviješća voditeljice mjere, navodi stranaka izneseni pri razgovoru u Zavodu te njihovi iskazi i prezentiranje u sudnici ukazuju kako je majka ipak ta koja je angažiraniji i proaktivniji roditelj u ostvarivanju roditeljske skrbi. Prestanak bračne zajednice i zajedničkog obiteljskog života je nedvojbeno izrazito stresan događaj u životu svakog roditelja, a u dijelu obitelji ponajviše djece. Majka je prihvatila savjet voditelja mjere i uključila se u Savjetovalište Luka Ritz radi podrške i jačanja roditeljskih kapaciteta. Ona je tijekom ovog postupka bila u stanju izreći pozitivne osobine supruga kao oca, s obzirom na od strane tuženika iznesenu tvrdnju da konzumira psihoaktivne tvari na poslovnim putovanjima, što je zaključio iz poruke u kojoj ona navodi da je „treba centrirati“, po uputi Zavoda je redovito odlazila na testiranja i dostavljala nalaze koji su bili negativni. Tuženik je pak u svojem iskazu izrazito i posvemašnje usmjeren na prikazivanje supruge kao loše majke i lošeg supružnika. Na upit je izričito naveo da supruga kao majka nema niti jednu dobru osobinu. Upitan da li se uključio u kakav psihoterapijski tretman radi prorade emocija koje osjeća, rekao je da njemu to ne treba, premda je od strane suda neposredno uočeno i zapisnički konstatirano da je bio na „granici plača“; a na traženje Zavoda, obzirom je tužiteljica tvrdila da je u podrumu kuće konzumirao marihuanu, nije dostavio nalaze testiranja navodeći da za to ne vidi potrebe, a i da mu je liječnik rekao da za izdavanje uputnice nema indikacije. Dodatno tome, mlt. ČM spram oca izražava strah, što je vidljivo iz činjenice da ona nije slobodna u iskazu o obiteljskoj dinamici jer se „boji da se tata ne naljuti“. Slijedno tome, ovaj sud prihvaća mišljenje Zavoda kako je najbolji interes djece u konkretnoj obiteljskoj dinamici visokokonfliktnog odnosa stranaka, roditelja koji izvršavaju osnovne zadaće roditeljstva i posjeduju kapacitet za skrb o djeci, da mlt. djeca stanuju s majkom kao roditeljem koji je od strane voditelja mjere i Zavoda prepoznat kao roditelj koji je više usmjeren na poboljšanje svog statusa kroz osnaženje i jačanje roditeljskih kapaciteta, koji prihvaća upute i savjete stručnjaka i proaktivnija je u ostvarivanju roditeljske skrbi te mlt. djeci aktualno osigurava stabilniju i organiziraniju roditeljsku strukturu. Stoga je ovaj sud primjenom odredbe čl. 408. u vezi s čl. 96. st. 1. ObZ-a odlučio kao u točki II. izreke.
13.2. Tuženik je tijekom ovog postupka, kao i postupka privremene mjere predlagao da mlt. djeca stanuju podjednako s oba roditelja. Takav izričaj tuženika nije ispravan obzirom je prema odredbi čl. 96. st. 1. ObZ-a mjesto stanovanja djeteta prebivalište odnosno boravište njegovih roditelja, pa dijete stoga ne može stanovati kod oba roditelja. Tuženikov prijedlog sud je sadržajno posmatrao kao prijedlog da se osobni odnosi djece i roditelja ostvaruju naizmjenično svakih 7 dana. Tužiteljica, premda je nakon faktičnog prestanaka bračne zajednice isto sama predložila, u ovom postupku tvrdi kako model „7/7“ nije dobar za djecu i kako takav način ostvarivanja osobnih odnosa ne funkcionira.
13.3. Prema Komentaru Obiteljskog zakona, I. Knjiga, Organizator, Zagreb 2022., list 446-447-poglavlje V. Jednaka podjela vremena između roditelja ili stanovanje djeteta na dvije adrese - „Prema više relevantnih istraživanja provedenih u zadnjih više od trideset godina, život djeteta na dvije adrese, pri čemu dijete provodi podjednako vremena s oba roditelja, najbolje je i najgore rješenje za dijete. Život djeteta na dvije adrese najbolje je rješenje za dijete kad roditelji ostvaruju visok stupanj suradnje i komunikacije u svakodnevnoj skrbi za dijete, ne žive na velikim udaljenostima, dijete je starije od četiri godine, dijete određene dobi pristaje živjeti na dvije adrese i kad dijete nema poteškoće u razvoju ili emocionalne probleme. U svakom slučaju podjednako vrijeme koje dijete provodi s oba roditelja većini djece neće smetati, ali samo ako se temelji na suradnji i sporazumu roditelja (K, T, 2020: 10; O, 2016; 55-56; V, 1994: 176). Brojna istraživanja pokazala su jasnu vezu između podjednakog vremena obaju roditelja s djetetom u okolnostima visokokonfliktnog odnosa roditelja i negativnih psihosocijalnih posljedica za djecu (E, 2006: Johnson, 1994: 176). Stoga u okolnostima visokokonfliktnih odnosa roditelja podjednaka podjela vremena koje dijete provodi sa svakim od roditelja nije dobro rješenje. Djetetu je nužno osigurati mir, sigurnost i predvidivost svakodnevnog okruženja (JMZ, 2008)“.
13.4. U okolnostima roditeljskog (i partnerskog) odnosa koji je obilježen međusobnim sukobima u kontekstu „borbe“ za djecu, a zapravo borbe njih kao partnera u kojoj svaki želi pobijediti, te koji niti kroz višemjesečne razgovore sa stručnim timom Zavoda ne uspijevaju nadići konfliktnu interakciju, život mlt. djece na dvije adrese s podjednakim provođenjem vremena nije njihov najbolji interes, obzirom nije zadovoljen glavni uvjet za ostvarivanje osobnih odnosa po tom principu, odnosno adekvatna roditeljska suradnja i komunikacija. Neprijeporna je potreba djeteta biti zaštićeno od roditeljskog konflikta te takva potreba ima prioritet u odnosu na podjednaku uključenost oba roditelja u život djeteta po principu tjedan/tjedan. Ovaj sud u okolnostima dobi djece i njihovih razvojnih potreba, cijeneći utvrđene roditeljske kapacitete te cijeneći da je između roditelja prisutan visokonfliktan odnos, prihvaća kao stručno i objektivno mišljenje i prijedlog Zavoda o ostvarivanja osobnih djece i oca: ponedjeljkom i srijedom (u tjednu kada djeca ne provode vikend s ocem), a u tjednu kada s ocem provode vikend-srijedom, sve u vremenu po završetku škole/vrtića do 20:00 sati, koji je vrijeme sud odredio radi određenosti, a cijeneći prijedlog Zavoda o kontaktu od 3 sata i cijeneći iskaz tuženika oko vremena kada dijete preuzme iz vrtića odnosno boravka ili izvanškolske aktivnosti, a navedeno je bio i prijedlog same tužiteljice; potom svaki drugi vikend od petka po završetku vrtića/škole do nedjelje u 19:00 sati, svaki drugo državni praznik i vjerski blagdan od 10:00 do 19:00 sati, polovicu svih praznika time da će mlt. djeca s ocem provesti prvi dio svih praznika u parnim godinama, a u neparnim godinama obrnuto. Također je ostavljena mogućnost da se roditelji prema sporazumu mogu dogovoriti o drugačijem modalitetu osobnih odnosa ako im isto bude odgovaralo i kada njihova roditeljska suradnja dosegne tu razinu. Pritom je preuzimanje djece u svrhu ostvarivanja osobnih odnosa određeno u zavisnosti od izrečenih mjera opreza strankama, pa tako u vrijeme trajanja istih putem treće osobe od povjerenja, a po ukidanju istih, na način da otac preuzima djecu na adresi stanovanja majke, a majka preuzima djecu na adresi stanovanja oca po završetku osobnih odnosa. Navedeno stoga kako bi se djeci koja u okolnostima aktualne obiteljske dinamike izrazito opterećena dala potvrda roditelja da su oboje uključeni u njihovo odrastanje usprkos razdvojenosti. Premda je do sada primopredaju djece vršila VM i TM, pri čemu tuženik nije suglasan da primopredaji bude prisutan otac tužiteljice dok je za VM sada suglasan, no bilo je i perioda kada tome nije bilo tako, ovaj sud je u izreci odluke ostavio izričaj „putem treće osobe od povjerenja“ kako bi se dalo prostora promjeni iste osobe kada ona bude spriječena. Stoga je primjenom odredbe čl. 409. u vezi s čl. 119. ObZ-a odlučeno kao u točki III. izreke presude.
13.4. U odnosu na pitanje ostvarivanja roditeljske skrbi, prijedlog je obiju stranaka, također podržan od strane stručnog tima Zavoda i posebne skrbnice djece da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb. Oboje ovih roditelja imaju podjednake roditeljske vještine za ostvarivanje skrbi o djeci. Imaju međusobno izrečene mjere opreza i komunikaciju, ionako narušenu, ostvaruju putem treće osobe. Oboje je usmjereno na propuste drugog roditelja te im nedostaje kritičnosti glede roditeljskih postupaka. Ovaj sud je prihvatio takve dispozicije stranaka te je mišljenja da je u aktualnim obiteljskim okolnostima u najboljem interesu djece ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi, a navedeno je i u skladu odredbom čl. 18. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenoga 1989. - Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta - Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93.), koja je po svojoj primjeni iznad određenja takvih odredbi Obiteljskog zakona. Naime, roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava, kao i djetetove dobrobiti, te su roditelji dužni ostvarivati roditeljsku skrb u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Iz navedenog slijedi da bi ostvarivanje roditeljske skrbi kao osobno pravo djetetovih roditelja i dio prava na poštovanje obiteljskog života uvijek moralo biti u funkciji ostvarivanja najboljeg interesa djeteta te da je dužnost roditelja da i kraj postojanja ikojeg oblika međusobne konkurencije i netrpeljivosti, zaštite djetetova prava na najbolji mogući način. Iz provedenog je dokaznog postupka utvrđeno da obje stranke jesu usmjerene na sudjelovanje u životu djece i skrb o djeci, no kroz vlastitu perspektivu roditeljstva u pozadini čega je potreba roditelja za nadmetanjem i ukazivanjem na premoć u odnosu na sponu koja bivše partnere i nadalje veže- zajedničku djecu. Ovaj sud je mišljenja da je u takvom odnosu roditeljskih snaga zajednička roditeljska skrb potrebna kako bi se spriječilo jednostrano donošenje odluka svakog pojedinog roditelja i kroz isto posredno zadiranje u život drugog roditelja. Na roditeljima je da osvijeste da je njihov partnerski odnos završio i da njihova roditeljska suradnja utječe na psihofizički razvoj djece i poimanje sebe te da su dužni zaštititi djetetova prava. Stoga je sud primjenom odredbe čl. 91. te čl. 104. ObZ-a odlučio kao u točki II. izreke. Pritom se strankama ukazuje da su sukladno odredbi čl. 111. ObZ-a dužni međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djece i dosljednosti u odgoju te informacije vezane uz školske i izvanškolske obveze djeteta.
13.5. Kako je tijekom postupka utvrđeno da su odnosi između roditelja u bitnome narušeni i da je aktualni način ostvarivanja osobnih odnosa protivan najboljem interesu djece, to je ovaj dio spornog odnosa među strankama potrebno privremeno urediti do pravomoćnog okončanja ovog postupka, a u skladu s odredbom čl. 536. ObZ-a. Time je sud pitanje o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, pitanje osobnih odnosa i uzdržavanja uredio privremenom mjerom na istovjetan način kao u izreci presude, sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka, pa je temeljem navedene zakonske odredbe odlučeno kao pod točkama I.I. do I.V. izreke rješenja. Trajanje ove privremene mjere temelji se na odredbi čl. 351. Ovršnog zakona (Narodne novine 131/20, 114/22; u daljnjem tekstu OZ-a), a odluka o tome da žalba ne odgađa provedbu privremene mjere na odredbi čl. 535. ObZ-a. Prihvaćanjem prijedloga privremene mjere tužiteljice i protupredlagateljice u postupku donošenja privremene mjere, sud je posljedično odbio prijedlog za donošenje privremene mjere tuženika.
14. Kraj činjenice da mlt. OM i mlt. ČM prema predmetnoj sudskoj odluci stanuju s majkom, to je tuženik obveznik uzdržavanja.
14.1. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila da tuženik za uzdržavanje svakog djeteta doprinosi iznos od po 250,00 EUR s početkom od dana podnošenja tužbe. Traženi početak tijeka uzdržavanja obrazlaže navodeći da je od 01. lipnja do 22. prosinca 2025. osim uobičajenih troškova djece potrošila više od tuženika, pa je tako dodatno platila školski pribor (bilježnice, likovni materijal, izlete i dr.) u iznosu od 288,08 EUR; ritmiku za oboje djevojčice za razdoblje od rujna do prosinca 2025. u iznosu od 312,00 EUR; akontaciju za vrtić u razdoblju od lipnja do prosinca 2025. u iznosu od 230,96 Eur; tarife za dječji mobitel u vremenu od lipnja do prosinca 2025. u iznosu od 96,11 EUR; odjeću u obuću u istom periodu u iznosu od 618,11 EUR i odjeću i obuću za ritmiku za obje djevojčice u iznosu od 91,51 EUR.
15. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25), minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje djeteta, za dijete dobi mlt. OM, rođene **.**.2020.) iznosi 224,00 EUR, a mlt. ČM (rođena **.**.2017.) iznosi 264,00 EUR. Na jednaki su način određeni isti iznosi i prema Tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25) i primitak obveznika uzdržavanja od 1.318,00 EUR.
16. Iz stanja spisa slijedi da mlt. djeca od prekida bračne zajednice stanuju naizmjenično po 7 dana sa svakim od roditelja. Tužiteljica je u iskazu navela kako su negdje u lipnju 2025. od Zavoda dobila obavijest da su kao roditelji ravnopravni u snošenju troškova djece obzirom djeca stanuju podjednako vremena sa svakim od roditelja. Kao roditelji nisu o troškovima posebno razgovarali, no ona smatra da je potrošila više.
17. U iskazu s ročišta od 12. veljače 2026. je navela da s djecom stanuje u kućanstvu svoga oca i nema trošak najma i režija. Ne zna koliko režije iznose, dok je u iskazu od 19. veljače 2026. navela da režije za četveročlano kućanstvo iznose 300,00 EUR i da ih plaća njezin otac. Smatra da su mjesečne potrebe djece u drugim područjima za svaku 250,00 EUR. Tuženik je do sada platio dva puta robotiku (koja iznosi mjesečno oko 35,00 EUR), a ona je platila jednom. Tuženik plaća boravak i prehranu u školi (jer je takav bio dogovor), a ona plaća vrtić i izvanškolske aktivnosti i to ples koji je za OM 35,00 EUR, a za ČM 42,00 EUR. Izlet na Sljeme su prema iskazu tužiteljice platili podjednako jer je djetetu trebalo dati i džeparac i za cijenu ulaznice za posjet tornju. Smatra da od vremena razdvajanja plaća više, pa tako plaća izvanškolske aktivnosti, izlete za ČM, na početku školske godine je platila školsku torbu, bilježnice i sve potrebno za školu. Poslala je tuženiku račune i tražila ga da sudjeluje u polovici troškova, no nije želio. Iskazala je da odjeća koju je djeci kupio nije bila potrebna jer mu je rekla da će mu poslati sve što mu je potrebno, no on je djeci kupio skupu odjeću kako bi se stekao dojam da je platio više. Iz iskaza dalje slijedi da je za vrijeme zajedničkog života ona plaćala vrtić jer je glasio na nju. Također i sve izvanškolske aktivnosti i svu odjeću i obuću te većinom prehranu. Tuženik je na mail dobivao podatke za plaćanje vezano uz školu (boravak i prehranu) te robotiku. Ona je kroz 7. i 8. mjesec plaćala vrtić koji je iznosio 15 EUR mjesečno; a od 9. mjeseca pa nadalje iznosi 40,00 EUR; platila je robotiku za 12. mjesec od 28,00 EUR jer joj je došla obavijest da za taj mjesec robotika nije plaćena; od izvanškolskih aktivnosti je od rujna 2025. plaćala ples koji za OM iznosi 35,00 EUR, a za ČM 42,00 EUR, time da tih troškova kroz srpanj i kolovoz nije bilo. Kao roditelji su se uspjeli jedino dogovoriti da ona plaća vrtić, a on školu (boravak i prehranu od 35,00 EUR). U iskazu s ročišta od 19. veljače 2026. je iskazala da za prehranu djece, troškove kućanstva i higijene se kroz cijeni mjesec za oboje djece potroši iznos od 400,00 EUR. Na odjeću i obuću je za djecu u sedam mjeseci potrošila prosječno mjesečno 120,00 EUR za njih obje. Na pribor za školu, torbu i izlete potroši 100,00 EUR mjesečno, pri čemu je navela da je tuženik platio nekoliko izleta, a ona je djeci za te izlete dala džeparac, pa je tako za Sljeme dala 10,00 EUR za džeparac i 15,00 EUR za ulaznice. Podneskom od 23. veljače 2026. je dostavila račune koji je dijelom odnose na trgovine Muller (školski pribor-56,26 EUR, 17,07 EUR, 56,26 EUR), Baby Centar (odjeća-108,29 EUR), Takko fashion (6,27 EUR); Deichman (57,00 EUR), potom račune plesa, račune Temua koji se prema pregledu artikala odnose na pojedine stvari za djecu poput odjeće i igračaka, no tu su i stvari za kućanstvo i osobnu upotrebu odrasle osobe poput ruževa, ženske torbe, raspršivača maslinovog ulja, brisača za automobil i sl. Također je dostavila račune na kojima je obveznik plaćanja njezin otac TM koji ne sadrže svrhu plaćanja.
17.1. Tužiteljica je zaposlena kao producentica na HRT-u i ostvaruje mjesečna primanja od 1.400,00 EUR. Ima kredit od 120,00 EUR mjesečno koji otplaćuje još tri godine.
18. Tuženik je iskazao kako misli da su potrebe djece između 150,00 i 200,00 EUR mjesečno. Kada su djeca kod njega stanuju u stanu u kući koja pripada njegovim roditeljima. Za najam i režije roditeljima plaća 500,00 EUR, od čega režije iznose 200,00 EUR. Za vrijeme zajedničkog života je hrana za oboje djece bila između 200,00 i 300,00 EUR; odjeća i obuća 100,00 EUR mjesečno; higijena oko 30,00 EUR mjesečno. On plaća boravak i prehranu u školi za ČM od 35,00 EUR i robotiku od 28,00 EUR te vodi ČM na vjeronauk. Ne zna da li tužiteljica plaća ples. Za OM se složio da ide na ples, a za ČM nije nakon što ju je on vozio godina na ples. Uz podnesak od 16. siječnja 2026. je dostavio račune za troškove djece od rujna do prosinca 2025. iz kojih slijedi trošak dječje odjeće od 97,13 EUR, 101,39 EUR, 64,80 EUR, 13,08 EUR, 119,69 EUR, 46,66 EUR, 46,89 EUR, 26,90 EUR, 52,10 EUR, kao i račun Muller na iznos od 74,37 EUR. U iskazu s ročišta od 19. veljače 2026. je naveo kako su se po prestanku bračne zajednice dogovorili da on plaća račune za školu (boravak-26,00 EUR i prehranu-11,00 EUR), a tužiteljica vrtić i ples. Kroz protekli je period na odjeću za obje djevojčice imao mjesečni trošak od 100,00 EUR; 200,00 EUR za prehranu za njih obje za poklone za rođendane od 15,00 do 20,00 EUR mjesečno, time da ima mjeseci kada uopće ne idu na rođendane; u listopadu 2025. je platio izlet u Varaždin za OM od 50,00 EUR i izlet na Sljeme u veljači 2026. u iznosu od 50,00 EUR, a također je dao džeparac 18.1.Tuženik je prema vlastitom iskazu zaposlen kao programer i ima primanja od oko 1.280,00 EUR. Na godišnjoj razini od bonusa i neoporezivnih dodataka prima ukupno 1.800,00 EUR. Uvidom u potvrdu Porezne uprave utvrđeno je da je u 2025. ostvario dohodak u iznosu od 12.628,26 EUR, uz porez od 1.251,48 EUR i neoporezivi primitak u iznosu od 1.260,00 EUR, što prosječno mjesečno iznosi 1.052,00 EUR. Druge imovine u svojem vlasništvu nema, što je i u skladu s ispravama u spisu koje je sud pribavio na okolnost njegova imovinskog stanja.
19. Iz iznesenog slijedi da su po prestanku bračne zajednice i postignutom sporazumu da će djeca podjednako vremena provoditi sa svakim od njih, roditelji upoznati od strane Zavoda da su u takvom modelu osobnih odnosa ravnopravni u snošenju troškova djece, što na djelatnoj razini znači da svaki od roditelja snosi troškove uzdržavanja djece u vremenu kad su djeca kod tog roditelja. Roditelji su prema modelu koji su primjenjivali i za vrijeme trajanja braka, nastavili plaćati troškove koji su glasili na pojedinog roditelja, pa je tako tužiteljica plaćala vrtić, koji je u srpnju i kolovozu iznosio po 15,00 EUR mjesečno (za mlt. OM), a od rujna pa nadalje 40,00 EUR mjesečno; te trošak plesa koji je za mlt. ČM 42,00 EUR, a za mlt. OM 35,00 EUR, dok je tuženik plaćao trošak prehrane i boravka u školi u iznosu od 39,00 EUR mjesečno i trošak robotike od 28,00 EUR, time da je tužiteljica platila robotiku za prosinac 2025. Tuženik je platio dva izleta po cijeni svakog od 50,00 EUR, dok tužiteljica nije navela koje je točno izlete platila, te je mlt. ČM dao džeparac za izlet, dok je tužiteljica snosila trošak školskog pribora za mlt. ČM pred početak školske godine. Tuženik je kroz protekli period doprinosio više kroz odjeću i obuću na način da je kupovao u trgovinama poput Zare i H&M-a, a tužiteljica u trgovinama poput Temua, Baby Centra i Takko fashiona. Trošak hrane, higijene, kućanstva je oboje roditelja snosilo približno podjednako. Tužiteljica s osnova svojeg zaposlenja ostvaruje mjesečna primanja od 1.400,00 EUR, ima riješeno stambeno pitanje u kući svog oca te ne plaća najam niti režije. Okolnost da isti trošak snosi otac tužiteljice i od nje za to ne traži naknadu ima za posljedicu da tužiteljici taj trošak za djecu ne nastaje, pa ga niti ne može tražiti. Dodatno tome, tužiteljica je vlasnica stana za [adresa] u kojem prema podacima iz spisa nitko ne stanuje. Tuženik, s druge strane stanuje u stanu u kući svojih roditelja i za najam i režije im plaća 500,00 EUR, kao programer ostvaruje primanja od 1.280,00 EUR (prema iskazu) i nema u svojem vlasništvu druge imovine. Iz ukupnosti iznesenog slijedi da je imovinske prilike tužiteljice bolje, pa cijeneći redovne životne troškove koji su svakom roditelju nastali boravkom djece kod roditelja (hrana, kućanstvo, higijena, odjeća, obuća), potom troškove izvanškolskih aktivnosti (robotika -otac; ples-majka) i činjenicu da su postigli sporazum da će tako te troškove i snosit, jednako kao i troškove vrtića (majka) i škole (prehrana i boravak-otac), sud cijeni da ne postoji osnova prema kojoj bi tuženik trebao snositi trošak dodatnog uzdržavanja djece u iznosu od po 250,00 EUR za svako mlt. dijete za vrijeme dok su bila kod majke, a u vremenu od podnošenja tužbe do donošenja predmetne sudske odluke kojom sud određuje primarnog skrbnika djece, slijedno čemu je odlučeno kao u točki VI. izreke.
20. Primjenom odredbe čl. 307. st. 1. i. 2., čl. 311., čl. 314. i čl. 317. ObZ-a sud je temeljem iskaza obje stranke u dijelu iskazivanja o troškovima djece procijenio da je za uzdržavanje mlt. OM mjesečno potrebno 285,00 EUR i za uzdržavanje mlt. ČM iznos od 320,00 EUR mjesečno sve za troškove s osnova hrane, odjeće, obuće, higijene, škole/vrtića (izleta) i bez troška stanovanja obzirom majka takav trošak nema. Kada su roditelji iskazivali o procijenjenim troškovima djece, cijenili su nisu uzimali u obzir pojedine stavke troškova koje plaća drugi roditelj, međutim, određujući ukupne potrebe djece je to potrebno. Cijeneći utvrđene imovinske prilike tuženika (plaća od 1.280,00 EUR i bez druge imovine) te redovne životne troškove (stanovanje, hrana, higijena, odjeća, obuća), sud cijeni da tuženik za uzdržavanje mlt. OM može doprinositi iznos od 180,00 EUR mjesečno i za uzdržavanje mlt. ČM iznos od 210,00 EUR mjesečno, koju obvezu je sud odredio od dana donošenja ove sudske odluke, obzirom je od dana donošenja iste i kraj činjenice da djeca stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju osobne odnose, za tuženika nastala obveza uzdržavanja u novčanom obliku. Pri donošenju odluke o uzdržavanju sud je posebno cijenio odredbu čl. 310. ObZ-a prema kojoj roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu te se svakodnevna skrb smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odluka o uzdržavanju sadržana je u točki V. izreke presude, a zatezna kamata dosuđena je sukladno čl. 29. ZOO-a s dospijećem do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec.
21. Odluka o trošku postupka sadržana u točki VII. izreke presude donesena je primjenom odredbe čl. 366. st. 1. ObZ-a cijeneći vrstu spora, činjenicu da niti jedna od stranaka svojim postupanjem nije protivnoj strani prouzročila dodatne troškove niti je utjecala na trajanje postupka.
U Zagrebu, 16. travnja 2026. godine
Sutkinja
Valentina Vedrina Parlov
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u putem ovog suda a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. tužiteljici po pun.
2. tuženiku
3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta
3. na znanje HZSR, Područni ured Dubrava, po pravomoćnosti
