Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: P-119/2022-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, po sutkinji Katarini Zdunić, na prijedlog sudske savjetnice Ive Begonja Vuković, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, protiv tuženika GRADA BENKOVCA, Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12, OIB: 83821313660, radi isplate, nakon glavne rasprave održane i zaključene 24. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Vladimira Rončevića, odvjetnika u Zadru i punomoćnice po zaposlenju tužitelja ŠŠD te nakon objave presude 16. travnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRADU BENKOVCU, Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12, OIB: 83821313660, isplatiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od 6.120,85 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. travnja 2020., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.657,66 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. travnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnih troškova u iznosu od 53,83 EUR, kao i kamate koja bi na dosuđeni trošak iz toč. II. izreke tekla po većoj stopi, odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 29. lipnja 2022. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika u kojoj navodi da je dana 19. ožujka 2020. u 04,00 sata u mjestu Šopot, ulica Šopot – industrijska zona u Benkovcu, došlo do oštećenja vozila vrste N3, marke SCANIA R, SCHMITZ SCB*S3B, reg. oznake i broja vučnog vozila [registarska oznaka] i priključnog [registarska oznaka]. Do oštećenja da je došlo na način da je vozač ŠŠ upravljao navedenim skupom vozila te se kretao kolnikom kroz industrijsku zonu Šopot u smjeru istoka. Prilikom prelaska prednjeg lijevog kotača preko metalnog poklopca šahta slivnih voda da je došlo do propadanja rubnog dijela šahta i podizanja poklopca, koji je potom udario u spremnik goriva i probušio ga. Oštećeno vozilo vlasništvo osiguranika tvrtke FRUTIKO d.o.o. Zagreb, Burićev odvojak 49, s kojim je upravljao vozač ŠŠ da je bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja motornog vozila br. 0041621021656 s valjanošću do 1. listopada 2019 . godine do 1. listopada 2029. Zahtjev za isplatu osigurnine na oštećenom vozilu [registarska oznaka] da je postavio tužitelju ugovaratelj osiguranja/osiguranik. Tužitelj da je temeljem Prijave i zahtjeva za naknadu štete iz AK izvršio izvid i procjenu štete na vozilu [registarska oznaka] te utvrdio da je na oštećenom vozilu nastupila djelomična šteta koja je obračunata u visini od 46.117,58 HRK, temeljem računa br. 1657-PJ1-01 Scania Hrvatska d.o.o. od 30. ožujka 2020. na iznos od 48.161,58 HRK (bez PDV-a) umanjeno za amortizaciju 2.044,00 HRK. Tužitelj da je vlasniku vozila/osiguraniku izvršio isplatu ukupnog iznosa od 46.117,58 EUR i to dana 16. travnja 2020. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za isplatom iznosa isplaćene štete/osigurnine u iznosu od 46.117,58 HRK, ali da se tuženik na postavljeni regresni zahtjev tužitelja nije očitovao. Kako je tužitelj/osiguravatelj isplatio štetu/osigurninu temeljem zaključenog ugovora o osiguranju, po samom zakonu na tužitelja kao osiguravatelja da su prešla sva prava na naknadu štete od osobe koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu u vezi s kojom je isplaćena naknadna osigurnine, konkretno od tuženika kao pravne osobe nadležne za javne prometne površine, pa tako i predmetne dionice ceste, jer je šteta na vozilu [registarska oznaka] uzrokovana propadanjem rubnog dijela šahta i podizanjem poklopca istog koji je udario u rezervoar navedenog vozila.

U prilog prednjih navoda dostavio je opomenu pred tužbu, regresni zahtjev, potvrdu MUP, PU Zadarske, PP Benkovac, prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska, policu osiguranja automobilskog kaska sa pripadajućim Uvjetima, račun broj 522-1-1 2015000522, račun Scania Hrvatska d.o.o., obavijest o likvidaciji osigurnine, prometnu dozvolu za predmetni tegljač, vozačku dozvolu na ime ŠŠ, izvid štete, naknadni izvid štete, izjavu društva Scania Credit Hrvatska d.o.o., dokaz o isplati utuženog iznosa, fotografije.

U nastavku postupka predložio je pribaviti spis PP Benkovac sačinjen povodom štetnog događaja, kao i presudu nadležnog Prekršajnog suda ukoliko je ona donijeta protiv tuženika i odgovorne osobe kao i provesti prometno tehničko vještačenje (uz očevid) na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode kao i visine štete .

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći da iz dokaza dostavljenih uz tužbu ne proizlazi da je tužitelj prethodno isplatio osigurninu slijedom čega ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Nadalje, sve da i jest aktivno legitimiran za podnošenje predmetne tužbe, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, tuženik ne spori da se predmetni štetni događaj dogodio 19. ožujka 2020. na kolniku industrijske zone Šopot, Benkovac, na način da je prilikom prelaska teretnog skupa vozila došlo do uleknuća rubnog dijela šahta i podizanja poklopca šahta kojom prilikom je poklopac probušio rezervoar goriva teretnog vozila. Međutim, po izvršenom nadzoru mjesta događaja od strane komunalnog redara [adresa] – SŠ, za razliku od tužbenih navoda – da je utvrđeno te konstatirano u Zapisniku o izvršenom nadzoru od 6. srpnja 2022. kako je predmetni metalni šaht – kanalizacijski šaht (revizijsko okno) za fekalnu odvodnju (ne slivnu – atmosfersku) o čemu da svjedoči i fotodokumentacija. Sukladno čl. 13. Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Benkovca od 28. travnja 2015. revizijska okna i poklopce revizijskih okana svih komunalnih i drugih instalacija i uređaja ugrađenih u cestovnu građevinu nerazvrstane ceste da je dužan održavati vlasnik tih instalacija i uređaja. Sukladno čl. 9. Zakona o vodnim uslugama (kao i Zakona o vodama), komunalne vodne građevine (građevine za javnu odvodnju iz st. 3. istog zakona) da su u vlasništvu javnoga isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području Grada Benkovca te je predmetni šaht u vlasništvu tog društva. Navedeno društvo da upravlja i izgrađenim komunalnim vodnim građevinama za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju na području Grada Benkovca, Općine Polača i Općine Lišane Ostrovičke, sve sukladno odredbi čl. 9. st. 2. Zakona o vodnim uslugama, dok se sukladno st. 3. čl. 9. istog Zakona, upravljanjem vodnim građevinama smatra i održavanje vodnih građevina te čuvanje i korištenje za namjene kojima komunalne vodne građevine služe. Dakle, vlasnik predmetnog šahta da je trgovačko društvo Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac te ujedno i obveznik održavanja istog, a ne tuženik. S obzirom da je predmetni šaht opasna stvar, sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima da je i odgovoran za predmetnu štetu. Obzirom da iz potvrde PP Benkovac proizlazi kako je poklopac predmetnog šahta izbačen iz ležišta (oštećen) upravo prilikom i uslijed prelaska teretnog vozila preko istoga da proizlazi kako je upravo sam oštećenik prouzročio štetan događaj te kako predmetni šaht nije bio niti oštećen niti uleknut niti uzdignut prije no što je teretno vozilo prešlo preko njegova ruba (uslijed velike težine teretnog skupa vozila) dok je u toč. 5 potvrde navedeno kako šteta na ležištu metalnog šahta (nestručnom procjenom) iznosi 1.000,00 HRK. Ističe, stoga kako je predmetna šteta kako na šahtu tako i na teretnom vozilu nastala isključivo djelovanjem samog teretnog vozila, odnosno da je predmetnu štetu prouzročio upravo sam oštećenik. U svakom slučaju oštećenik da je u značajnom postotku doprinio vlastitoj šteti stoga da nije jasno s koje je osnove tužitelj priznao osigurateljno pokriće te eventualno isplatio iznos. Nadalje, tužitelj da nije dokazao niti da su sve stavke s dostavljenog računa Scania Hrvatska d.o.o. zaista i ugrađene u predmetno vozilo. Konačno tužitelj da nije ni dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu pa tako da nije dokazao niti naveo na koji točno način i kojom radnjom tuženika je mogla nastati predmetna šteta niti je dokazao postojanje uzročno-posljedične veze između bilo koje radnje tuženika i eventualne štete. Kako tuženik nije prouzročio predmetnu štetu niti je za istu odgovoran da nisu ostvareni uvjeti iz čl. 963. Zakona o obveznim odnosima na kojeg se tužitelj poziva.

U prilog prednjih navoda dostavlja očitovanje na regresni zahtjev, zapisnik o izvršenom nadzoru komunalnog redara, fotografije te Odluku Grada Benkovca o nerazvrstanim cestama.

3. U nastavku postupka tužitelj je u cijelosti osporio prednje navode tuženika ističući da je među strankama nesporno da je do nezgode došlo na nerazvrstanoj cesti. Obzirom da iz same Odluke Grada Benkovca o nerazvrstanim cestama proizlazi da je riječ o cesti koja je nesporno u vlasništvu Grada Benkovca, da odjel unutar organizacijske strukture Grada Benkovca upravlja nerazvrstanim cestama, a da definirano upravljanje podrazumijeva i održavanje. Stoga imajući u vidu da vlasništvo obvezuje vlasnika, ovdje tuženika, i to u konkretnom slučaju na uredno održavanje predmetne nerazvrstane ceste u urednom stanju koje omogućuje sigurno odvijanje prometa, da je jasna osnovanost tužbenog zahtjeva. Sve da je tuženik u određenom pravnom poslu sa trećim, navedeno da ga prema tužitelju ne oslobađa odgovornosti (već tuženiku eventualno ostavlja mogućnost eventualno regresno ostvariti svoja potraživanja). Obzirom da u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke po kojim bi se tuženik oslobodio odgovornosti spram tužitelja u konkretnoj situaciji tuženik da je dužan tužitelju naknaditi utuženu isplatu.

U prilog prednjih navoda tuženik je tijekom postupka dostavio sudsku praksu.

4. Sud je izveo dokaz čitanjem svih isprava priloženih spisu, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SŠ (stranice 87-88 spisa) i ŠŠ (stranica 92 spisa), te je provedeno vještačenje po vještaku prometne struke Danielu Sikiriću (stranice 133-152 spisa), koji je i saslušan tijekom postupka (stranica 170 spisa).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 6.120,85 EUR koji je tužitelj platio kasko osiguraniku trgovačkom društvu FRUTIKO d.o.o., Zagreb, Burićev odvojak 49, s osnove police kasko osiguranja zbog štetnog događaja koji se dogodio 19. ožujka 2020., a za koji tuženik odgovara kao jedinica lokalne samouprave koja upravlja javnim prometnim površinama.

7. Prema odredbi čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane.

Prema odredbi čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelazi na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja na nerazvrstanoj cesti, sporni su aktivna i pasivna legitimacija, dinamika nastanka štetnog događaja , doprinos vozača, kao i visina štete.

9. U odnosu na tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije ističe se kako je isti neosnovan jer je tužitelj kao osiguravatelj u ovom postupku dokazao da je ispunio svoju ugovornu obvezu prema osiguraniku i 16. travnja 2020. isplatio naknadu iz osiguranja.

10. Kako bi ocijenio tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije, a onda i osnovanost tužbenog zahtjeva sud je izveo personalne dokaze, a potom i vještačenje po vještaku prometne struke.

10.1. Svjedok SŠ komunalni redar Grada Benkovca od 2021. godine iskazao je da je po nalogu pročelnika UŠ izvršio očevid na mjestu događaja u ljeto 2022., približno dvije godine nakon štetnog događaja. Naveo je da na kolniku nema oštećenja te da su šahtovi tada bili u istom stanju kao i danas. Istaknuo je da mu nije poznat niti jedan drugi sličan slučaj oštećenja vozila na toj dionici, kojom svakodnevno prometuje veći broj teretnih vozila. Cesta na mjestu događaja da je dovoljno široka da vozila ne moraju prelaziti preko šahtova, a na mjestu spornog šahta da nema bankine, već da je kolnik dodatno proširen. Predmetnu dionicu da obilazi najmanje jednom u dva tjedna. Također je naveo da na predmetnom šahtu n ije označeno ograničenje opterećenja, za razliku od pojedinih šahtova u centru grada gdje takva ograničenja postoje i propisno su označena. Ujedno je iskazao da na mjestu događaja postoji javna rasvjeta te da nisu uobičajeni nepovoljni vremenski uvjeti poput magle.

10.2. Svjedok ŠŠ iskazao je da je u zimskom razdoblju 2020. godine, oko 4,00 sata, upravljao teretnim vozilom marke SCANIA, reg. oznake [registarska oznaka] sa priključenom poluprikolicom reg. oznake [registarska oznaka]. Naveo je da je prilikom ulaska u gospodarsku zonu "Šopot" prelazeći preko šahta na kolniku, došlo do njegovog iskakanja, pri čemu je prednji lijevi kotač podigao poklopac šahta, uslijed čega je vozilo naglo propalo, a potom odskočilo . Uslijed navedenog da su nastala oštećenja na vozilu, uključujući oštećenje spremnika goriva i ispušnog sustava, kao i druga oštećenja koja on u tom trenutku nije mogao točno utvrditi. Iskazao je da su u to vrijeme bile na snazi epidemiološke mjere zbog bolesti COVID-19, no unatoč tome da je izašao iz vozila i postavio sigurnosni trokut. Na mjesto događaja potom da je pristupila policija koja je obavila očevid. Vozilo da je, budući nije bilo u voznom stanju, odvezeno u servis. Kolnik na licu mjesta da je izgledao sasvim uredno, da je vidio da su tamo dva šahta jedan uz drugoga te da nije uočio nikakve okolnosti koje bi upućivale na potrebu izbjegavanja šahtova. Također je iskazao da se nezgoda dogodila noću, pri čemu smatra da predmetni dio ceste nije bio osvijetljen, za razliku od drugih dijelova zone. Nije se mogao očitovati je li u tom trenutku koristio kratka ili duga svjetla, navodeći da u pravilu, kada nema drugih sudionika u prometu, koristi duga svjetla i dodatnu rasvjetu na vozilu.

11. Na prijedlog tužitelja sud je izveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Danielu Sikiriću kojeg je tijekom postupka i saslušao. Zadatak vještaka bio je utvrditi vrstu i tehničko stanje šahta, uzrok njegovog propadanja, njegov utjecaj na sigurnost prometa te postojanje uzročne veze između propadanja šahta i nastale štete na vozilu kao i mogućnost izbjegavanja štetnog događaja od strane vozača odnosno dinamiku nastanka kao i visinu štete na vozilu osiguranika tužitelja.

11.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Daniela Sikirića proizlazi da je štetan događaj nastao na način da je teretni automobil "Scania" reg. oznake [registarska oznaka], za koji je bila priključena poluprikolica mrke " Š" reg. oznake [registarska oznaka], a kojim je upravljao ŠŠ, svojim prednjim lijevim kotačem prešao preko poklopca kanalizacijskog okna (šahta). Prelaskom tog kotača preko poklopca da je došlo do njegovog izbijanja iz ležišta kanalizacijskog okna, nakon čega je doš lo do podizanja poklopca koji je onda na taj način oštetio donje dijelove teretnog vozila koj i se nalaze iza stražnjeg lijevog kotača. Prelaskom prednjeg lijevog kotača teretnog automobila "Scania" registarske oznake [registarska oznaka] preko poklopca šahta, na taj poklopac da je mogla djelovati vertikalna sila od najviše 42 kN, i to u okolnostima ako je navedeni tegljač bio maksimalno opterećen. Ako je na oštećeno kanalizacijsko okno bio postavljen odgovarajući poklopac norme EN 124 D400 onda da je takav poklopac mogao prihvatiti vertikalne sile do 400 kN stoga da je mišljenja da do oštećenja šahta nije moglo doći zbog opterećenja poklopca prelaskom prednjeg lijevog kotača predmetnog teretnog vozila preko istog, jer je u tom trenutku vertikalna sila koja je djelovala na poklopac bila znatno niža od deklarirane nosivosti poklopca. U neposrednoj blizini oštećenog šahta u kolnik da je ugrađen još jedan šaht koji prema dokumentu IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA POSLOVNE ZONE I INDUSTRIJSKE ZONE "ŠOPOT" pripada fekalnoj kanalizacij i. Prema fotografijama očevida koje su izrađene od strane PU Zadarske, Policijske postaje Benkovac neposredno nakon štetnog događaja, može se zaključiti da je poklopac tog neoštećenog šahta bio postavljen iznad razine kolnika. Onda da je za pretpostaviti da je s obzirom da su ta dva šahta bila ugrađena jedan do drugog, da je i poklopac oštećenog šahta također bio postavljen iznad razine kolnika, a ovo iz razloga što je na taj dio kolnika bilo planirano nanošenje još jednog sloja asfalta, čime bi onda i poklopci šahta bili poravnati sa razinom kolnika. Upravo ova činjenica, vidljiva sa navedenih fotografija očevida tj. da je i poklopac oštećenog šahta bio postavljen iznad razine kolnika, tehnički da može objasniti uzrok oštećenja šahta, odnosno izbijanje poklopca šahta iz ležišta kanalizacijskog okna. Daljnjim prelaskom kotača preko tada već pomjerenog poklopca, koje je zbog toga izgubio vertikalne oslonce, da je došlo do njegova podizanja i time je onda oštetio dijelove predmetnog teretnog vozila. Do izbjegavanja ovog štetnog događaja da je moglo doći na način da je poklopac oštećenog šahta bio postavljen u razini kolnika, pri čemu bi prolaskom kotača na isti djelovala uglavnom vertikalna sila, dok bi se betonski rasteretni prsten oko poklopca suprotstavio djelovanju manjih horizontalnih sila i time spriječio pomjeranje i izbijanje poklopca iz ležišta kanalizacijskog okna. Postavljeni poklopci šahta iznad razine kolnika da imaju štetan utjecaj na sigurnost prometa. Prolaskom osobnih vozila preko tako postavljenih poklopaca na kolnik da dolazi do udarnih sila koje mogu oštetiti dijelove ovjesa, dok prelaskom teretnih vozila, osim oštećenja vozila, može doći i do oštećenja šahta, kao što se to u konkretnom slučaju i dogodilo. Po vještaku, dio kolnika na kojem su bili postavljeni poklopci šahtova iznad razine kolnika da je trebao biti zatvoren za promet i to na način da je oko izdignutih poklopaca bila postavljena odgovarajuća prometna signalizacija, i to "branik za označavanje zapreka" (K14) te prometni znak "obavezno obilaženje" (B47). Na taj način da bi vozač teretnog vozila ŠŠ nailaskom na navedenu prometnu signalizaciju, svojim teretnim vozilom zaobišao uzdignute poklopce šahtova i do štetnog događaja da ne bi došlo. Također da ŠŠ nije kotačem svog teretnog vozila prešao preko uzdignutog poklopca šahta također da ne bi došlo do ovog štetnog događaja. Međutim, poklopac šahta da je bio postavljen na središnjem dijelu kolnika, dakle na dijelu ceste koje je namijenjeno kretanju vozila, te vozač teretnog vozila nije imao nikakvog razloga zaobilaziti poklopce šahtova upravo iz razloga što se u kolnik moraju ugrađivati šahtovi koji po svojoj nosivosti imaju sposobnost prihvata opterećenja svih vozila za koje je ta cesta namijenjena. Stoga na strani vozača ŠŠ ne nalazi propuste koji bi bili uzročno vezani sa nastankom ovog štetnog događaja. Ukupna visina štete na teretnom vozilu "Scania" reg. oznake [registarska oznaka] nastala u predmetnom štetnom događaju da je iznosila oko 60.773,91 HRK, uključujući PDV, a bez PDV-a oko 48.619,13 HRK.

11.2. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik osporio zaključak vještaka o nepostojanju propusta na strani vozača, ističući da, zbog neprovedenog alkotestiranja na mjestu događaja, nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li vozač bio pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava odnosno da postoji vjerojatnost da vozač, koji je prekršio odredbe samoizolacije, nije poštivao i ostale zakonske odredbe o vožnji pod utjecajem alkohola ili ostalih opojnih sredstava, slijedom čega smatra da postoji mogućnost njegovog doprinosa nastanku štetnog događaja.

11.3. Saslušan na ročištu glavne rasprave vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja dok se na prigovorne navode tuženika, budući oni nisu u domeni ovog vještaka, nije mogao očitovati.

12. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao stručno, jasno, logično i uvjerljivo obrazloženo. Vještak je utvrdio da je šaht bio izdignut iznad razine kolnika, da nije bio ugrađen rasteretni prsten, da kolnik nije bio dovršen jer mu je nedostajao završni sloj asfalta, da se šaht nalazio na sredini kolnika te da prometnica nije bila zatvorena niti označena uslijed čega vozač nije imao razloga očekivati opasnost na redovnoj prometnici.

Nepostojanje odgovornosti (doprinosa) na strani vozača nije dovedeno u pitanje prigovorima tuženika danima nakon provedenog vještačenja. Iako ove razloge tuženik nije isticao do zaključenja prethodnog postupka činjenica da vozač nije alkotestiran (a nije zbog samoizolacije) ne predstavlja dokaz da je bio pod utjecajem alkohola niti upućuje na njegov doprinos nastanku štete (ove činjenice dokazuje tuženik). Dakle, navedena okolnost nije od utjecaja na odgovornost tuženika niti na eventualno postojanje doprinosa oštećenja u smislu ZOO-a.

13. Prema odredbi čl. 1045. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šeta nastala bez njegove krivnje.

Prema odredbi čl. 2. st. 1. toč. 6. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19; dalje u tekstu: ZC) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona. Prema odredbi čl. 100. ZC-a nerazvrstanu cestu čine, među ostalim cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže…). Prema odredbi čl. 101. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Prema čl. 107. ZC-a upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz ogovarajuću primjenu odredbi tog Zakona.

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 68/18 i 110/18; dalje u tekstu: ZKG) čl. 21. komunalne djelatnosti su djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti koja se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave. Prema čl. 22. ZKG među komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture su među ostalim i održavanje nerazvrstanih cesta. Prema čl. 27. ZKG obavljanje komunalne djelatnosti organizira se i obavlja na području jedinice lokalne samouprave na način uređen ovim Zakonom i posebnim zakonom, dok je odredbom čl. 33. propisano tko može obavljati komunalne djelatnosti: trgovačko društvo koje osniva jedinica ili više jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, služba – vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti.

Prema Odluci o nerazvrstanim cestama Grada Benkovca Klasa: 363-01/15- 01/15, Urbroj: 2198/27-01-15-3 od 28. travnja 2015. (stranice 59 do 67 spisa) Upravni odjel za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj upravlja nerazvrstanim cestama. Poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu ove Odluke razumijevaju naročito: građenje i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta, održavanje nerazvrstanih cesta te evidentiranje nerazvrstanih cesta kod nadležnog ureda za katastar i upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige.

14. Dakle, iz naprijed cit. odredbi proizlazi da je predmetna nerazvrstana cesta u nadležnosti Grada Benkovca kao jedinice lokalne samouprave koja je dužna održavati nerazvrstanu cestu u stanju sigurnom za promet uključujući kolnik, odvodnju, prometnu signalizaciju i sigurnosne elemente (šahtove i okna) pri čemu nije bitno čiji je infrastrukturno šaht jer je on dio prometnice koja nije bila sigurna za promet budući je tuženik nije održavao na siguran način, nije osigurao šaht kao dio prometne površine, nije postavio signalizaciju niti ograničio promet, čime je prouzročio štetu.

15. Iskazu vozača ŠŠ sud je u cijelosti poklonio vjeru. Opis kronologije događaja ovog svjedoka potvrđen je provedenim vještačenjem u kojem je vještak potvrdio dinamiku štetnog događaja kojeg ŠŠ nije imao realne mogućnosti izbjeći. S druge strane sud nije prihvatio iskaz svjedoka SŠ kao vjerodostojan u dijelu koji se odnosi na odlučne činjenice jer ovaj svjedok, zaposlenik tuženika, nema neposrednih saznanja o predmetu spora. Njegov iskaz temeljio se isključivo na naknadnim opažanjima i posrednim informacijama.

16. Obzirom da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je uzrok ove prometne nezgode neodržavanje nerazvrstane ceste što je zakonska obveza ovog tuženika odnosno da je neosnovan tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije, nadalje da ne postoji doprinos vozača te da je tužitelj isplatio štetu svom osiguraniku, o tužbenom zahtjevu sukladno naprijed cit. odredbama ZOO-a odlučeno je kao u toč. I. izreke presude.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 155. u vezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa je tužitelju obzirom na vrijednost predmeta spora te obzirom na uspjeh u parnici trebalo priznati trošak zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za zastupanje na ročištima održanima 18. studenog 2024., 5. prosinca 2024., 8. siječnja 2025., 16. prosinca 2025. i 24. ožujka 2026., sve sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa), za sastav podnesaka od 18. rujna 2024. i 10. veljače 2026., sve sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife; za svaku nabrojanu radnju tužitelja pripada nagrada u visini od po 100 bodova (vrijednost boda iznosi 2,00 EUR, sukladno Tbr. 54. Tarife) što iznosi 1.400,00 EUR, što uvećano za PDV od 25%, sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 1.750 ,00 EUR, a na koji iznos valja nadodati materijalni trošak vještačenja u iznosu od 600,00 EUR zatim putni trošak svjedoka ŠŠ u iznosu od 200,00 EUR kao i iznose sudskih pristojbi na tužbu u plaćenom iznosu od 53,83 EUR i presudu u iznosu od 53,83 EUR (polovina iznosa), sukladno čl. 7. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18 i 51/23) i Tbr. 1. st. 1. i Tbr. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23) što sveukupno iznosi 2.657,66 EUR. Na odmjereni parnični trošak naloženo je tuženiku platiti i zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate sukladno čl. 29. ZOO-a (točka II. izreke).

U preostalom dijelu, iznos od 58,83 EUR, koji se odnosi na daljnje zatraženi trošak na ime sudske pristojbe na presudu odbijen je kao neosnovan (toč. III. izreke presude).

U Zadru 16. travnja 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Iva Begonja Vuković

Katarina Zdunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba.

Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta; stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta dok stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Rok za žalbu je 8 dana.

Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku ovom sudu za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

DNA:

- tužitelju po punomoćnicima,

- tuženiku,

- u spis.