Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

    Dr. A. Starčevića 23, Dubrovnik

    Posl. br. Povrv-201/2023-42

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Trgovački sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Srđanu Gavraniću, u pravnoj stvari tužitelja ŠŽ, vl. [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Goranu Devrnja, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika RŽ vl. AIR WAVE, turistički obrt, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Darku Butiganu, odvjetniku u Dubrovniku, radi isplate 49.771,05 eura, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 31. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja sa zamjenicom punomoćnika tužitelja Slavicom Butigan Boras, odvjetnicom u Dubrovniku i tuženice s punomoćnikom, izvan ročišta, dana 16. travnja 2026. godine

    p r e s u d i o  j e

    I. Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ante Lozančića iz Dubrovnika, pod posl. br. Ovrv-4669//2022 (javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-664/2022) od 3. listopada 2022. godine, jedinstveni identifikator prijedloga 416203-2022, ukida se u cijelosti i odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    " Nalaže se ovršeniku RŽ, naziv obrta / OPG-a / slobodnog zanimanja: AIR WAVE, turistički obrt, vl. RŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da ovrhovoditelju ŠŽ, naziv obrta / OPG-a / slobodnog zanimanja: " [obrt]"-Obrt za ostale uslužne djelatnosti, vl. ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju vjerodostojne isprave i to: račun, 14-1-1, namiri tražbinu u iznosu od 375.000,00 HRK / 49.771,05 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 29.04.2022. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, na račun ovrhovoditelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 14-1-1, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi, zajedno s odmjerenim troškovima postupka u iznosu od 10.500,00 HRK / 1.393,59 EUR uvećanim za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, na račun IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 89312368506, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi.".

    II. Nalaže se tužitelju u roku od osam dana naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu 8.750,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća obveze po prvostupanjskoj presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ante Lozančića iz Dubrovnika, pod posl. br. Ovrv-4669//2022 (javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-664/2022) od 3. listopada 2022. godine naloženo je tuženiku tada kao ovršeniku, platiti tužitelju tada kao ovrhovoditelju tražbinu u iznosu 375.000,00 kuna / 49.771,05 eura i troškove postupka u iznosu 4.250,00 kuna / 564,07 eura s pripadajućim kamatama kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

    2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi pravodobno je izjavljen prigovor. U prigovoru se u bitnome navodi da je tuženica angažirala i platila web dizajnera IŽ iz [adresa] za izraditi web stranicu imena "Effatha" na koju se korisnici mogu prijaviti i tamo pribaviti informacije iz prirodne medicine, a nakon kupnje knjige dobivali su besplatno pravo članstva na navedenoj mreži, no web stranica nije bila funkcionalna i imala je greške koje IŽ nije znao otkloniti pa da je zbog suradnje na projektu 2017. godine i dugogodišnje prijateljstva tuženica zamolila tužitelja za pomoć na koju pomoć je tužitelj pristao, a da je na upit tuženice za cijenu odgovorio da se ne brine jer da tužitelj cijeni humanitarni rad tuženice na Facebook platformi, pa da je tuženica tražila ponudu i ugovor, ali da nije dobila odgovora. Dalje navodi da je tužitelj nezakonito prisvojio platformu na način da je istu kontrolirao ostavljajući tuženici samo mogućnost kontaktirati s članovima, a svaki drugi ulaz tuženice na platformu je smatrao neovlaštenim obzirom da se tužitelj smatrao vlasnikom navedene platforme. Također, tuženica tvrdi da je zbog stalni prijetnji tužitelja da će ugasiti platformu "bez ikakve osnove" platila tužitelju 70.000,00 kuna na ruke i bez računa, nakon čega tužitelj od tuženice potražuje dalju uplatu 350.000,00 kuna na ruke i bez računa, uz prijetnju da će ugasiti platformu, pa da ju je 23. travnja 2022. tužitelj samovoljno ugasio, nakon čega je putem odvjetnika tužitelj od tuženice zatražio isplatu. Konačno, u prigovoru se tvrdi da tužitelj nije isporučio rad odnosno stvar koja je bila naručena, već da je neovlašteno zadržao rad koji je tuženica platila KŽ.

    3. Rješenjem ovog suda posl.br. Povrv. 201/2023-2 od 6. svibnja 2024. godine stavljeno je izvan snage predmetno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinute su provedene radnje, te je određeno da će se postupak nastaviti voditi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

    4.1.Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem i pregledanjem isprava priloženih u spisu, saslušanje stranaka, te svjedoka ŠŽS i PŽ.

    4.2. Druge dokaze sud je odlučio ne izvoditi smatrajući ih suvišnim i nepotrebnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

    4.3. Sud je na glavnoj raspravi iznesen prijedlog punomoćnika tužitelja pozvati svjedoka PŽ dostaviti prepisku poruka iz Viber grupe u kojoj su bili tužitelj ŠŽ, tuženica RŽ, ŠŽS i GŽ, temeljem čl. 234. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) odbio iz razloga što je cjelokupno prepiska iste Viber grupe bila dostupna tužitelju DŽ vl. obrta [obrt] i mogla je pravodobno biti u ovom postupku predložena kao dokaz, te se ne radi o novim saznanjima za koje je tužitelj saznao nakon zaključenja prethodnog postupka.

    5. Tužitelj predmetu tražbinu temelji na računu broj 14-1-1 od 21. travnja 2022. godine (list spisa 7, 20, 30, 79) za "izradu društvene stranice po stavkama u prilogu" na iznos od 375.000,00 kuna s rokom dospijeća 28. travnja 2022. godine. Međutim, u spis nije priložen prilog "… po stavkama u prilogu", pa sud ne može znati o kojem se točno radu (ugovoru o djelu) radi.

    6. Temeljem čl. 221.a ZPP ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. ZPP).

    7. Tužitelj saslušan kao stranka (list spisa 262-264) navodi su on i tuženica RŽ surađivali i ranije, prije ovog projekta, da ga je jedna zgode nazvala tuženica da se nađu kako bi razgovarali o projektu – društvenoj mreži koja bi bila kopija Facebooka, a što je tužitelju bilo jako zanimljivo, posebno zbog toga što je tuženica došla s postojećih 605 korisnika društvene mreže. Navodi da je tuženica tom prigodom spominjala da je kontaktirala dvije firme u Zagrebu koje su tražile oko 1,5 milijuna kuna i rok od 6 mjeseci za izradu društvene mreže, te da je tuženici kazao kako nikada prije nije radio društvenu mrežu i da mora promisliti, ali da je vrlo zainteresiran i da je tuženica kazala da je ljudi čekaju pa da je hitno te da treba nešto više od onoga što je izradio IŽ, te da je zbog toga tražio 7 dana za razmisliti, kroz koje vrijeme je, obzirom da se prvi put susreće s takvim zadatkom, malo pretraživao Google budući tada nije bilo umjetne inteligencije i vidio je da je za takav rad cijena 100.000,00 u zapisniku pište kuna naviše. Dalje navodi da su se nakon 7 dana ponovno našli i da je tuženici kazao kako se mogu upustiti u projekt ali da ne može dati nikakva obećanja obzirom da do sada nije radio tako nešto, što je bilo i razlog zbog čega nije odmah napravio prijedlog ugovora, te da je na tom drugom sastanku kazao tuženici da prihvaća posao i kazao joj cijenu od 100.000,00 u zapisniku pište kuna, na što je tuženica kazala da joj drugi traže oko 1,5 milijuna kuna. Tvrdi da nije znao kako će projekt završiti, pa da je dogovor bio da osim početnih 100.000,00 kuna treba još za održavanje mreže platiti 20 ili 25 posto od budućih plaćenih davanja svakog preko tisuću i stotog korisnika društvene mreže. Navodi da je prvotni dogovor bio da se do 01.10.2021. godine po puštanju beta verzije treba uplatiti traženi iznos od 100.000,00 kuna o čemu postoji trag u Viber grupi, no da je tuženica priopćila da nema novaca za platiti i nakon toga da se krenulo s marketinškom obradom odnosno promocijom društvene mreže u koju su se uključili Š, ZŽ i ŽŽ, da su u to vrijeme postojali troškovi društvene mreže i sam server se plaćao 2.000,00 kuna mjesečno, ali da do 01.10.2021. godine nije izradio račun na 100.000,00 kuna iz razloga što je trebalo još dovršiti program Affiliate i mobilnu aplikaciju. Također navodi da je obzirom da se krenulo u jaku marketinšku i promotivnu akciju promoviranja društvene mreže trebalo zakupiti veći server, te da je tuženica odgovorila da se zakupi najveći server da sve bude spremno jer da ljudi dolaze. Dalje navodi da je nakon što je izašla beta verzija tuženica uporno tražila i da se u rad pusti i program Affiliate, vrlo specifičan program kod kojeg ako se pogriješi bilo koja varijabla kompromitira se odnosno upropasti cijeli program, a radi se o 7 grana u tom programu i nije želio nedovršeni program pustiti u mrežu. Kada je kako mu se čini krajem studenog 2021. izašao program Affiliate, program je bio 100% funkcionalan, a da je tuženica tada još tražila da se napravi mobilna aplikacija, za koju misli da je bila gotova krajem prosinca 2021., ali da je problem bio što se mobilna aplikacija nije mogla skinuti sa aplikacije Google Play već samo s postojeće društvene mreže, da su nakon izlaska aplikacije krenuli problemi budući se tada od tuženice traži potpisivanje ugovora i forsira se ugovor po završenim stavkama te da je za potpisivanje ugovora zadužen GŽ koji prijedlog ugovora i troškovnik predaje tuženici u cafe baru Bikers, kojom prigodom je tuženica rekla da se o tome treba konzultirati s odvjetnikom, a nakon čega je više nije vidio već su se samo čuli telefonom i uvijek da bi kazala da je na putu i da se ne mogu sastati. Dalje tužitelj iskazuje da je u to vrijeme mreža bila završena, da ŠŽS izlazi iz posla, čemu ne zna razlog i da tuženica preuzima cjelokupnu odgovornost za društvenu mrežu, da što je više tražio potpis ugovora da je komunikacija s tuženicom bila gora i da je sve je puklo krajem veljače 2022. kada ga je tuženica tražila da napravi projekt izrade društvene mreže kako bi mogla tražiti financiranje od EU, ali da nije mogao napraviti projekt za tražiti novce od EU za izradu nečega što je već napravljeno, te da se zbog postojećih troškova i zbog toga što nije ništa plaćeno odlučio društvenu mrežu držati još kroz ožujak 2022. godine, o čemu je obavijestio tuženicu i zamolio je da o tome obavijesti klijente, pa kako nije bilo nikakvih plaćanja da je 01.04.2022. ugasio društvenu mrežu, s tim što ističe da je kroz ožujak 2022. godine nudio tuženici nove uvjete kako bi se održao rad mreže pa da je tako nudio da se plati u dvije rate, pola odmah, a pola kroz godinu dana ili da plati 40.000,00 eura odjednom pa da više tužitelj nema ništa s mrežom, sve uz sklapanje ugovora, ali da do dogovora nije došlo i da je mreža ugašena. Posebno upitan navodi da se s tuženicom prvotno dogovorio izradu društvene mreže koja je slična Facebooku, ali potpuno funkcionalna s ispravcima svih grešaka koji se na mreži pojave, bez programa Affiliate i bez mobilne aplikacije, da je na izrađenoj društvenoj mreži bio između 80 i 100 grešaka koje su ispravljene i da je tada ugovoren puno manji posao nego što je stvarno izvršen, da je bilo dogovoreno do 01.10.2021. platiti 10.000,00 kuna a ostatak naknadno po dogovoru s tim što je sve trebalo platiti do 01.01.2022. kada je trebalo biti preko 20 tisuća korisnika društvene mreže. Također tužitelj navodi da je pozivao tuženicu platiti dužni iznos i to nekoliko puta, ali da se ne može točno sjetiti koliko puta i kada, da su se gotovo četiri puta tjedno sastajali i na sastancima razgovarali o mreži i da se uvijek govorilo "pare nisu problem", ali kada se pustila beta verzija 01.10.2021. godine i kada je trebalo platiti prvi iznos da je rečeno da "para nema", kao i da je nakon toga pozivao tuženicu na plaćanje ali rezultata nije bilo. Navodi da je istina da je osobno jednom prigodom primio nešto više od 25.000,00 kuna u gotovini, ali da se točnog iznosa ne može sjetiti, kao i da je GŽ jednom prigodom primio gotovinu od tuženice, a da su to bili iznosi koji ukupno ne prelaze 40.000,00 kuna i da se odnose na troškove koji su nastali kao primjerice plaćanje servera 2.000,00 kuna mjesečno, te troškovi vanjskih programera i slično. Također navodi da je krajem ožujka 2022. godine tuženica tražila da joj se preda cijela društvena mreža kao njezino vlasništvo, te da je tužitelju tada postalo jasno da bi trebalo nove programere koji bi radili za tuženicu na toj društvenoj mreži obučiti o načinu rada društvene mreže što je dodatni posao i trošak, pa da je zbog toga napravljen račun na 40.000,00 eura uvećano za PDV i da je trošak obuke novih programera još 30.000,00 eura uvećano za PDV ili da bi sve ukupno iznosilo 70.000,00 eura. Tužitelj navodi da se društvena mreža koju su napravili zvala: effathasocial.net., a da je IŽ je napravio uradak na domeni: effatha.net., da je tužitelj zajedno sa ostalim programerima imao ključeve ulaza u društvenu mrežu backend, a da je tuženica imala ključeve ulaza frontend s administratorskim privilegijama, pa da se dakle, pristupni kod za egzistenciju mreže koji uključuje mogućnost uključiti/isključiti i vršiti prepravke na mreži nalazio kod tužitelja odnosno programera. Posebno upitan tužitelj navodi da je za predmetni projekt od tuženice primio gotovinsku uplatu jednom u [adresa], a da je GŽ jednom primio gotovinsku uplatu od tuženice u Bikers cafeu i da je gotovo siguran s 99% sigurnosti da mu tuženica vezano za ovaj projekt nije ništa platila na račun. Posebno upitan tužitelj odgovara da je predmetni račun izdan na 40.000,00 eura da se mreža trajno ugasi. Upitan tužitelj navodi da je on sve poruke na Viber grupi vidio i da mu je Viber grupa bila dostupna i da ista i sada postoji.

    8. Tuženica saslušana kao stranka (list spisa 265-267) navodi kako tužitelja ŠŽ zna od ranije budući su i prije ovog projekta surađivali na sličnom projektu 2016. godine koji je tužitelj uradio perfektno i za koji nije htio tražiti naknadu, da je tuženica inače aktivist u borbi za prava djece i joj se rad svodi na borbu protiv autizma i da piše knjige, a da je razlog izgradnje ovakve društvene mreže bila borba protiv farmaceutske industrije u kojoj je pred sudom uspjela zaštititi prava djece, te da je ideja za projekt ove društvene mreže potekla od ŠŽS koje je tuženicu zamolila naći nekog tko bi bio sposoban realizirati ideju, pa da je tuženica pronašla IŽ koji je već imao izrađene društvene mreže od R do Holivudskih zvijezda, odnosno imao je gotov proizvod društvenu mrežu, no da se taj Antunovićev gotov proizvod pokazao da ima brojne nedostatke pa da se zbog toga sjetila tužitelja ŠŽ i da se s tužiteljem i GŽ našla u ljeto 2021. godine u kući u [adresa] kojom prigodom su razgovarali o kvarovima na gotovom proizvodu IŽ odnosno njegovoj društvenoj mreži i da je tuženica tom prigodom pitala tužitelja i GŽ koliko bi koštalo da se otklone uočeni nedostatci na društvenoj mreži IŽ, a da je tužitelj odgovorio da ne bi trebalo koštati više od izrade jedne web stranice ili 3.000,00 do 4.000,00 kuna. Tuženica dalje iskazuje da je kasnije, kada se malo bolje upoznao sa radom IŽ tužitelj ŠŽ rekao da bi rad trebao koštati 10.000,00 kuna i ona se složila s tim iznosom, no da je ubrzo cijena skočila na 20.000,00 kuna jer da je tužitelj ŠŽ rekao da je kompliciranije nego što je u početku izgledalo i da za obaviti posao treba angažirati vanjske suradnike. Dalje navodi kako tuženica nikada nije dobila pristupne kodove već da su kodove imali ŠŽS, TŽ i BŽ, s tim što su RŽS i BŽ imale mogućnost osim puštanja članova na stranicu i pisanja obavijesti članovima, još vršiti i neke popravke na stranici, da tuženica nikada nije primila nikakav troškovnik ili ugovor, pa tako ni u cafe baru Bikers, da nikada nije znala zašto daje novac, koji je ukupno dala 3 puta, da samo zna da se plaćao hosting, a da je RŽS, TŽ i BŽ plaćala sama, da je od tužitelja ŠŽ tražila objašnjenje što se točno radi na mreži, tko radi, što se plaća i druge informacije, ali da nikada nije dobila objašnjenje i da joj je sve izgledalo kao "plati i šuti". Također navodi da je s GŽ bila u kontaktu samo jednom i to u cafe baru Bikers kada joj je traženo da njemu preda novac i kojom prigodom joj nije uručen bilo kakav ugovor ili troškovnik, da nikada nije dobila bilo kakve račune od tužitelja i da za tuženicu mreža nikada nije bila funkcionalna, pa ni u trenutku gašenja, a da zbog toga što nije bila funkcionalna da su i otišli članovi, kao i da je samo gašenje društvene mreže za tuženicu bilo jako stresno budući je ucijenjena platiti 10.000,00 eura ili će se mreža ugasiti, te da je nakon gašenja mreže odbila donijeti novac u koverti u gotovini bez računa, bez obrazloženja što se radi, što su troškovi odnosno za što daje novac. Dalje navodi da je mogla dati novac na račun uz obrazloženje što se plaća i da je novac dala u 3 navrata u gotovini i to gospodinu GŽ u Bikers cafe baru kako misli u siječnju 2022. oko 12.000,00 kuna te tužitelju ŠŽ u 2 navrata i to na početku posla 20.000,00 kuna i još jednom u Mokošici 20.000,00 kuna, a da je s računa uplatila oko 80.000,00 kuna, ali da se zbog proteka vremena ne može točno izjasniti koliko dok ne ispiše isplate s računa obrta, te da je od nje traženo 80.000,00 kuna i 10.000,00 eura za gašenje mreže, ali da taj novac nije dala budući nije znala za što daje novac. Posebno upitana zbog čega je plaćala tolike iznose za ovaj projekt u gotovini i s računa ako je bilo dogovoreno deset i dvadeset tisuća kuna, tuženica navodi kako ne može reći i da ne zna zašto je točno plaćala jer da za to nikada nije dobila objašnjenje ili račun iako joj je rečeno da će naknadno biti ispostavljen račun, ali zna da se samo plaćao trošak hostinga i da se uvijek tražio novac uz prijetnju da će biti ugašena mreža. Dalje navodi da je u trenutku gašenja društvene mreže program Affiliate pokušan kroz probno korištenje i da su oni bili probni korisnici, ali kako to nije uspjelo da programu nisu mogli prići članovi, dok se preko aplikacije Google Play program nije mogao nabaviti ili mu pristupiti, da se ne sjeća da je u siječnju 2022. godine od Google Playa ona ili bilo tko drugi primio mail da je mobilna aplikacija prihvaćena ili da se može koristiti, te da tuženica nije davala naloge za bilo kakav rad na mreži već da su to radile IŽS i njezina sestra BŽ, pa tako ne zna ni tko je dao naloge za program Affiliate odnosno mobilnu aplikaciju. Tuženica dalje navodi da je prije sastanka sa tužiteljem kontaktirala jednog programera iz Zagreba koji je naveo da ne postoji nijedna društvena mreža u Europi i da se ne može izraditi te da je nitko nije izradio već da sve potiču iz SAD pa joj je nejasno otkud tužitelj ŠŽ barata sa iznosom od 1,5 milijun kuna, da se mreža zvala Effatha, ali da ne zna koja je bila domena mreže, da je mreža bila humanitarna i da se na mrežu ulazilo kao poklon osobama koji su kupili knjigu, s tim da je samo mali broj korisnika odnosno članova društvene mreže plaćao ulaz na društvenu mrežu, da se ne sjeća da je putem Viber grupe GŽ poslala poruku da treba testirati "tu mobilnu aplikaciju" te "kada ŽŽ izbaci reklamu tih 175.000 će preko mobitela ići na plaćanje", da od GŽ nikada nije tražila da pošalje račun i da mu kroz Viber grupu nije napisala da traži račun na 40.000,00 kuna, jer "nešto uplaćuju ovi jadnici koji su čekali mjesecima", te da je li UŽ IŽS plaćala hosting za društvenu mrežu ili je li to možda radio GŽ, ali da je bila član grupe u kojoj su još bili tužitelj, GŽ i ŠŽS, no da u njoj nije previše sudjelovala i čitala poruke osim na sastancima. Također navodi kako AŽ nije reklamirala društvenu mrežu već svoje ozdravljenje i da je ŠŽS napravila photoshop na kojem se vidi ŽŽ sa mobitelom i slikom društvene mreže Effatha na mobilnom uređaju, ali da nije znala da će izaći takva reklama sa ŽŽ budući ŠŽS na to nije imala nikakvog utjecaja.

    9. Iz iskaza svjedoka ŠŽS (list spisa 156-160) proizlazi da je svjedoku poznato da je između tužitelja i tuženice dogovoreno napraviti privatnu društvenu mrežu Effatha, da je prvi dogovor bio da se napravi društvena mreža obzirom da je postojeća koju je napravio IŽ više nalikovala web stranici i nije odgovarala uvjetima društvene mreže, da je postojala Viber grupa u kojoj su osim svjedoka bili FŽ, tuženica, tužitelj i još nekoliko osoba i u kojoj grupi su se navodili zadatci tko će što raditi, pa je tako između ostalog tuženica dodatno tražila da se napravi još programski paket Affiliate koji traži novi informatički produkt, te je zatim tražila ulaz putem kartičnog plaćanja, potom je dodatno tražila da se izradi mobilna aplikacija, a kroz cijelo vrijeme je mreža radila i ljudi su ulazili i prijavljivali se, za što se kroz društvenu mrežu spominjalo da dodatno košta, a da se nije spominjao točan iznos, ali kako je tuženica RŽ pritiskala da se to brzo napravi odgovaralo se da je za to potrebno angažirati i vanjske suradnike. Svjedok navodi kako nije bila prisutna na sastanku kada se dogovarao posao ali je čula od tuženice da bi posao tužitelja trebao koštati oko 100.000,00 eura i da se tuženica kod drugih u Zagrebu raspitivala o cijeni i zna da je bilo govora da je ova cijena povoljnija te koliko zna da ugovor kojim bi se preciziralo što treba napraviti tuženik i tko treba koliko platiti nije napravljen i to zbog toga što je tuženica izbjegavala sklopiti ugovor, a da je svjedokinja kao sudionik u projektu angažirana od strane tuženice i da je kao volonterka radila razne poslove vezane za mrežu pa je tako primjerice vršila korespondenciju s korisnicima putem e-maila, davala upute za ulaz na mrežu, prodavala knjigu tuženice, reklamirala mrežu, davala savjete, obavljala tehničke poslove oko usluživanja mreže i sl. Svjedoku nije poznato da je bilo kome za rad na izradi društvene mreže plaćen bilo koji iznos, a nakon što je se odjavila iz projekta čula je od EŽ i tužitelja koji su bili suradnici u projektu i oboje kao informatičari, da je mreža ugašena zbog toga što tuženica nije ništa platila. Upitana je li mreža bila funkcionalna sa svim traženim dodacima svjedok iskazuje da je mreža bila funkcionalna, a da je tuženica takva osoba da bi pored svega toga i dan danas stalno tražila neke nove dorade, kao i da joj nije poznato da bi bilo tko tužio tuženicu i njezin obrt zbog toga što nije mogao pristupiti na društvenu mrežu za koju je platio pristup ili da bi tražio povrat novca, te da rad tužitelja ŠŽ nije bio nadogradnja radu koji je obavio IŽ već sasvim nešto drugo i da je rad IŽ bio na razini loše web stranice, a koje posudbe je potvrdila sestra svjedokinje ŠŽSB koja je po struci web dizajner i grafički dizajner i kojoj je to struka te koja je na volonterskoj bazi jako puno surađivala na mreži i može stručno procijeniti kvalitetu proizvoda. Posebno upitana svjedok iskazuje da je bila u bliskim i prijateljskim odnosima s tuženom i da su se ti odnosi tijekom rada na projektu promijenili na način da to više nisu bili bliski i prijateljski odnosi, već da je svjedok ostala otvorena ispuniti preuzete obveze za rad na projektu.

    10. Iz iskaza svjedoka PŽ (list spisa 176-180) proizlazi da je u trenutku kada se svjedok PŽ uključio u projekt postojala "društvena mreža" koju je izradio IŽ, ali koja "društvena mreža" u stvari nije bila društvena mreža nego je po svojim svojstvima i karakteristikama bila web stranica i da o svim detaljima dogovora između tužitelja i tuženika iz srpnja 2021. godine ne zna, ali da zna po kazivanju tužitelja da je dogovoreno da se napravi društvena mreža nalik Facebooku i to za cijenu od oko 100.000,00 eura, s tim što kasnije nadogradnje poput programa Affiliate i aplikacije, sigurno nisu bili predmet dogovora. Svjedok navodi da tužitelja ŠŽ zna oko 18 godina i da su surađivali na različitim projektima, te kada ga je tužitelj upoznao s idejom da mu se činilo vrlo interesantnim i jednostavnom matematikom je došao do zaključka da bi rezultat mogao biti višemilijunski i da bi bila korist za svakoga, a da je to mogao procijeniti budući je njegova tvrtka Pixel design d.o.o. dugo godina u toj branši, pa je zbog toga pristupio ovom projektu i suradnji s tužiteljem ŠŽ i s tuženicom RŽ. Navodi da se prema dogovoru s tuženicom iz srpnja 2021. godine pristupilo izradi "prave" društvene mreže koja bi odgovarala potrebama tuženice i do trenutka kada je ušao u posao da je društvena mreža već bila u funkciji ali samo za stvaratelje, ne i u punoj funkciji za korisnike (usere), budući da je postupak kada se stvara društvena mreža, nakon što se ona funkcionalno napravi, takav da je potrebno barem 3 mjeseca probnog rada na način da različiti broj korisnika "svašta" radi po toj mreži kako bi se ispitala svaka funkcionalnost mreže, za što u konkretnom slučaju nisu imali vremena, obzirom da su radili pod velikim pritiskom i brojnim zahtjevima, te su se poteškoće u hodu ispravljale, ali da je u konačnici društvena mreža napravljena zajedno s dodacima poput Affiliate programa što znači da svaki korisnik koji priđe mreži može preporučiti novog korisnika i ako se taj novi pridruži mreži, svatko ostvaruje zaradu do zaključno sedme razine odnosno 7 ljudi po jednoj početnoj osobi, te da je izvršena nadogradnja za kartična plaćanja što je bio zahtjev tuženice, a što je opet zahtijevalo bankovne certifikate i potpunu sigurnost, da je bilo puno osoba koje su htjele osporiti rad mreže i tuženice pa je i to trebalo otkloniti odnosno spriječiti i napraviti mrežu sigurnom, kao i da je u konačnici napravljen i blog i mobilna verzija, tako da je u jednom trenutku mreža bila potpuno funkcionalna. Dalje navodi da o svemu postoje tragovi u Viber grupi u kojoj su bili tužitelj, tuženica, ŠŽS i on, te da su imali određene troškove budući je trebalo platiti servere i programere, ali i da se u izradi kasnilo iz razloga što nije bilo probnog rada i što je bilo poteškoća u funkcioniranju mreže, dijelom i zbog toga što se korisnici nisu znali služiti mrežom, a dijelom i zbog problema u samoj mreži, no da se danonoćno radilo na otklanjanju svih uočenih problema. Navodi da je od njegovog prvog sastanka s tuženicom u kući tuženice na kojem su bili on, tuženica i tužitelj i kada se razgovaralo o društvenoj mreži, preuzeo pregovaranje s tuženicom u ime i za račun tužitelja ŠŽ i da je već tada postojala ideja o nadogradnji programom Affiliate i da se nešto u tom pravcu uradilo, ali da govora o aplikaciji nije bilo i da nisu spominjani novi iznosi već da se razmišljalo u okviru iznosa od 100.000,00 eura i zna da je bilo govora o plaćanju na rate, pri čemu misli da je do 1. listopada 2021. trebalo platiti 100.000,00 kuna a sve ostalo do Nove godine, no nije siguran i o svemu postoje tragovi u Viber grupi. Upitan smatra li kao stručna osoba da cijena od 100.000,00 eura za predmetni posao preniska ili previsoka za onaj rad koji je izvršen, navodi da se radi o jednoj razumnoj, odnosno možda zbog okolnosti slučaja poput vremena korone i nedostatka posla i nešto nižoj realnoj cijeni, a da mu je poznato da su se i tuženica i svjedok ŠŽS raspitivale o cijenama i koliko mu je poznato spominjali su se za isti rad iznosi od oko 1,5 i 2 milijuna kuna. Dalje navodi da je gotovo svakodnevno od tuženice dobivao što treba napraviti na društvenoj mreži, bilo da se radi o dodatnim radovima ili poboljšicama ili ispravljanju problema u funkcioniranju i da ga tuženica nikada nije pitala je li treba nešto platiti, a da je svjedok kako mu se čini u studenom 2021. godine kada je mreža u cijelosti profunkcionirala tuženici kazao da do Nove godine treba platiti iznos od 500.000,00 kuna uvećano za PDV. Svjedok navodi kako su u izvođenju rada postojali troškovi i da je na izradi stalno radilo 3 osobe i još vanjski suradnici programeri, tako da se može kazati da je na radu stalno bilo angažirano između 5 do 8 osoba, s tim što se vanjske programere tzv freelancere angažiralo ad hoc za rješavanje pojedinih problema, koje se plaćalo po satnici, a dio tih troškova je plaćeno prijebojem, da se mjesečno plaćao hosting na serveru 2.000,00 kuna i da je to bila privilegirana cijena obzirom da je rađeno preko servera njegovog prijatelja i osim privilegirane cijene bilo je dobro što se imalo kontrolu nad "mrziteljima" (trolovima) što je dodatno povećavalo razinu sigurnosti, a zna da je za puno manji opseg no što je imala konkretna društvena mreža IŽ za hosting plaćao 600 eura mjesečnom te da je mreža ugašena po odluci svjedoka i tužitelja ŠŽ, misli u ožujku 2022. godine i to upravo zbog toga što su bili troškovi koji nisu plaćeni. Ističe da se u pisanom obliku obratio i prvotnom dizajneru KŽ koliku sličnost nova društvena mreža ima s njegovim radom i da je dobio pisani odgovor da nema veze i da se radi o novoj mreži. Dalje navodi da se od tuženice na ime akontacije u 2 ili 3 navrata primilo novce, ukupno 40.000,00 kuna, od čega je svjedok u cafe baru Biker primio 12.000,00 kuna, kojom prigodom je po posebnom dogovoru s tužiteljem tuženici uručio prijedlog ugovora i troškovnik izrađen po tužitelju, za koji ugovor navodi kako nikada nije potpisan. Dalje iskazuje kako zbog proteka vremena ne zna točan termin kada je mreža bila potpuno funkcionalna ali da je mreža bila funkcionalna u trenutku kada se ŽŽ fotografirala s aplikacijom i koja fotografija je objavljena na društvenoj mreži, medijima i portalima na kojoj fotografiji se na mobitelu vidi upravo društvena mreža s programom Affiliate, te da je u listopadu 2021. možda i više od 70 do 80 posto mreže bilo gotovo. Posebno upitan kako to da je mreža u listopadu bila preko 70 do 80 posto funkcionalna a da svjedok tuženici tek u studenom dostavlja troškovnik, navodi da u početku nije bilo spomena o bilo kakvom troškovniku već samo o iznosu od 100.000,00 eura i da su se svi nadali da će ta mreža donijeti zaradu, međutim da su zahtjevi tuženice rasli pa su rasli i troškovi rada na mreži pa da je zbog toga napravljen troškovnik.

    10. Temeljem čl. 590. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) ugovorom o djelu obvezuje se izvođač obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Sukladno čl. 613. ZOO naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom, a ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu posla.

    11. Za ovaj sud nije sporno da su se parnične stranke nalazile u pravnom odnosu po ugovoru o djelu. Također, za ovaj sud je neprijeporno da je tužitelj za tuženicu izvršio određeni posao. Međutim, sporno je koji je rad ugovoren i jesu li ugovorili naknadu za taj rad, te ako su ugovorili naknadu za rad u kojem iznosu je ugovorena naknada.

    12. Na tužitelju je teret dokaza postojanja i visine njegove tražbine. Račun je jednostrana isprava i sam po sebi, bez drugih dokaza, posebno u situaciji kada dužnik prigovora osnovanosti računa, nije nedvojben dokaz o postojanju i visini

    1 0

    tražbine. Sud iskazu parničnih stranaka i iskazu saslušanih svjedoka ne poklanja bez rezerve vjeru. Svaki iskaz cijeni u korelaciji s drugim iskazima i drugim tijekom postupka izvedenim pisanim dokazima, te zaključuje da nijedan iskaz nije u potpunosti istinit, posebno imajući u vidu da je svaki saslušani svjedok (kao i stranke) neposredni sudionik u projektu sa svojim interesima. Stoga sud, analizom svakog dokaza za sebe i u međusobnoj korelaciji s ostalim izvedenim dokazima nalazi kako nema neprijepornih dokaza što je točno između tužitelja i tuženice ugovoreno, koji rad i za koju cijenu. Iz rezultata provedenog postupka nije prijeporno da je između tužitelja i tuženika ugovorena izrada nekog intelektualnog rada, tj. društvene mreže s određenim karakteristikama i zahtjevima, koji rad je u određenom dijelu, ali se iz rezultata provedenog postupka ne može sa sigurnošću utvrditi u kojem (u cijelosti ili djelomično, s ili bez nedostataka), izvršen. Također, iz rezultata provedenog postupka proizlazi da je u radu bilo određenih nedostataka i dopunskih zahtjeva, ali po čijem nalogu (tuženice ili svjedoka RŽS i je li svjedokinja od tuženice bila ovlaštena izdavati naloge za izmjenu ili dopunu ugovorenog rada) kao i da su isti otklanjani, ali s kolikim uspjehom i da li su otklonjeni djelomično ili u cijelosti, to se nedvojbeno iz rezultata provedenog postupka ne može zaključiti. Činjenica da nije sklopljen pisani ugovor, ne znači da stranke nisu bile u ugovornom odnosu, obzirom da za valjanost ove vrste ugovora zakon ne propisuje pisanu formu. Također, u konkretnom slučaju se ne radi o ugovoru kupnje i prodaje, obzirom da predmet ugovora nije kupnja gotove stvari, tj. stvari koja je u trenutku ugovaranja bila sposobna biti u prometu kao gotova stvar, već je predmet ugovora bilo obaviti određeni intelektualni posao prema određeno postavljenim zahtjevima i kasnijim nadogradnjama, te se ne radi o izradi stvari od nekog materijala (čl. 591. ZOO), već o programiranju određenog sadržaja

    13.1. Tužitelj tijekom postupka predloženim i priloženim dokazima nije neprijeporno dokazao koji je rad ugovoren i kolika je ugovorena naknada za taj rad. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza ovaj sud ne može sa sigurnošću zaključiti o kojem radu se točno radi i o visini nagrade za rad ili koliko je točno plaćeno za ugovoreni i izvršeni rad. Također, obzirom na činjenicu da se ne može nedvojbeno zaključiti o vrsti ugovorenog rada, ovaj sud ne može sa sigurnošću utvrditi je li ugovoreni rad imao nedostataka i (ako je imao nedostataka) kakvih.

    13.2. Tužitelj predlaže izvesti dokaz vještačenjem po vještaku informatičaru na okolnost "opravdanosti računa" (list spisa 64) odnosno na okolnost "utvrđivanja visine potraživanja odnosno odgovarajuće vrijednosti za izvršeni rad" (list spisa 102). No, osim činjenice da su parnične stranke bile u poslovnom odnosu po ugovoru o djelu i da je tužitelj obavio određeni rad za tuženicu, iz rezultata provedenog postupka proizlazi da nije poznato koji je točan rad trebao tužitelj izvesti, pa se ne može ni vještačiti vrijednost (nepoznatog) rada, odnosno opravdanost računa tužitelja. Također, obzirom da je na tužitelju teret dokaza postojanja i visine tražbine i da tijekom postupka neprijeporno ne dokazuje koji je rad (djelo) ugovoren i po kojoj cijeni, a što sud ne može na temelju izvedenih dokaza sa sigurnošću zaključiti, sud nije mogao utvrđivati vrijednost izvršenog rada koji je ugovoren prema vrijednosti rada (djela) odnosno normalno potrebnog vremena za obavljeni posao i uobičajenoj naknadi.

    14. Tijekom postupka nije sporno da je tuženica vršila neke isplate tužitelju. No, iz rezultata provedenog postupka ne može se nedvojbeno zaključiti da li se sve izvršene isplate odnose na predmetni ugovoreni posao, da li se odnose na predmetni

    1 1

    račun, pa ako se sve odnose na predmetni posao je li se odnose na predmetni račun i ako se odnose na predmetni račun u kolikom iznosi, je li se možda odnose na neki drugi za ovaj postao izvan predmetnog računa ugovoreni iznos naknade (nagrade za rad), te u konačnici koliko se ukupno točno platilo.

    15. Zbog svega navedenog sud temeljem čl. 221.a ZPP nalazi tužbeni zahtjev neosnovan.

    16. Temeljem čl. 451. st. 3. ZPP u odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomično održava na snazi ili ukida.

    17. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. ZPP, pa je sud sukladno čl. 155. ZPP, određeno postavljenom zahtjevu tuženika i Tarifi o nagradama za rad i naknadi troškova odvjetnika (NN 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, dalje u tekstu: OT), vrijednosti predmet spora 49.771,05 eura, našao opravdanim troškove tuženika u zastupanju po odvjetniku u granicama postavljenog zahtjeva (list spisa 260) za sastav prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i sudjelovanje na pet ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i jednog obrazloženog podneska u vrijednosti svake radnje od po 500 bodova ili ukupno (7x500=) 3.500,00 bodova, što s tim radnjama pripadajućim PDV-om sveukupno iznosi 8.750,00 eura.

    18. Zbog navedenog, na temelju spomenutih propisa odlučeno je kao u izreci.

    U Dubrovniku, 16. travnja 2026.

    Sudac:

    Srđan Gavranić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se izjavljuje Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda, u roku 15 dana od dana dostave rješenja, pozivom na gornji poslovni broj spisa.

    1 2

    DN-a (16.04.2026.):

    - tužitelju, po punomoćniku,

    - tuženiku, po punomoćniku.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.