REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Pp-176/2026-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi Prekršajni odjel, po sucu ovog suda Mihovilu Budimiru, a na prijedlog sudske savjetnice Ines Miletić, uz sudjelovanje zapisničarke Valentine Rajić, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljenika TROJSTVO d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam i II. okrivljenog ĆŽ iz [adresa], zbog djela prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu u svezi s člankom 229. stavak 1. točka 3. i članka 229. stavak 2. istog Zakona i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Požegi, klasa: 116-02/26-01/308, urbroj: 443-02-01-14-26-9 od 4. veljače 2026., nakon završene glavne i javne rasprave dana 13. travnja 2026. u nazočnosti II. okrivljenog ĆŽ i branitelja okrivljenika Milana Pipera, odvjetnika u [adresa], dana 16. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Prvookrivljeni TROJSTVO d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam, sa sjedištem u [adresa], MBS: 030129460, OIB: 65112925049, prekršajno osuđivan, kao pravna osoba

i

Drugookrivljeni ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ć i S, rođ. V, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], ugostitelj, s primanjima od oko 1.100,00 eura, prekršajno osuđivan, državljanin RH, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi

k r i v i s u

što nisu dana 5. siječnja 2026., u [adresa], prije početka rada izdali potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu radnici SŽ iz [adresa], budući ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku prije početka rada, a koja radnica u I. okrivljenoj pravnoj osobi obavljala poslove pomoćnog radnika u kuhinji te je započela s radom 5. siječnja 2026.,

dakle, što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe radnici prije početka rada nisu uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući isti nije sklopljen u pisanom obliku,

čime su počinili prekršajno djelo iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) kažnjiv za I. okrivljenu pravnu osobu po članku 229. stavak 1. točka 3. istog Zakona te kažnjiv za II. okrivljenika po članku 229. stavak 2. u vezi članka 1. točka 3. istog Zakona,

pa se temeljem citiranih zakonskih odredbi uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) zbog učinjenog djela prekršaja,

Prvookrivljeniku, kao pravnoj osobi, TROJSTVO d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura)

Drugookrivljenom ĆŽ, kao odgovornoj osobi u pravnoj osobi,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).

II Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenik obvezni su platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

IV Na temelju članka 182. točka 1. i 3. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 24.a istog Zakona,

prvookrivljena pravna osoba TROJSTVO d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam i drugokrivljena odgovorna osoba ĆŽ

oslobađaju se optužbe

a) što nisu najkasnije do dana 5. siječnja 2026. u Požegi, u roku od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavili na nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje radnicu SŽ iz [adresa], a koja radnica je u I. okrivljenoj pravnoj osobi obavljala poslove pomoćnog radnika u kuhinji te je započela s radom 5. siječnja 2026.,

dakle, što kao pravna osoba poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu za radnika podnijeli prijavu o početku obveznog mirovinskog osiguranja nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada

b) što 28. siječnja 2026. nisu evidenciju o radnicima vodili na propisani način budući da evidencija o radnicima za radnike SŽ i VŽ ne sadrži podatak o stručnom obrazovanju te posebnim ispitima i tečajevima koji su uvjet za obavljanje posla, a koji podatak je propisan člankom 3. stavak 1 točka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima,

dakle, što kao pravna osoba poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu vodili na propisani način evidenciju o radnicima,

čime bi počinili:

djelom pod točkom a) prekršaj iz članka 109. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 96/25) kažnjiv za I. okrivljenu pravnu osobu po članku 166. stavak 2. točka 5. istog Zakona te kažnjiv za II. okrivljenika po članku 166. stavak 3. istog Zakona

djelom pod točkom b) prekršaj iz članka 5. stavak 1. Zakona o radu u svezi s člankom 3. stavak 1. točka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca kažnjiv za I. okrivljenu pravnu osobu po članku 229. stavak 1. Zakona o radu te kažnjiv za II. okrivljenika po članku 229. stavak 2. istog Zakona

V Temeljem članka 139. stavak 3. u vezi s članka 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenik obvezni su naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) – SVAKI –u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Tužitelj, Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava Požega, podnio je pod brojem 116-02/26-01/308, urbroj: 443-02-01-14-26-9 od 4. veljače 2026. optužni prijedlog protiv TROJSTVO d.o.o. za ugostiteljstvo i turizam, kao okrivljene pravne osobe i ĆŽ, kao okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog djela prekršaja iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu, članka 109. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 5. stavka 1. Zakona o radu.

1.1. Sud je u manjem i neznatnom dijelu promijenio optužni akt u činjeničnom opisu prekršajnih djela na način da je izuzeo suvišne opise prekršajnih djela uslijed čega nije mijenjan subjektivni i objektivni identitet optužnog prijedloga.

2. Na glavnoj raspravi održanoj 10. ožujka 2026. II. okrivljeni ĆŽ, direktor I. okrivljene pravne osobe u cijelosti je porekao počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret te nije htio iskazivati o navedenim prekršajima te je istaknuo da će sve potrebno u ovom predmetu iznijeti njegov branitelj.

2.1. Branitelj okrivljenika je na glavnoj raspravi 10. ožujka 2026. naveo da okrivljenici nisu počinili predmetne prekršaje koji im se stavljaju na teret iako su prividno ostvarena bitna obilježja prekršaja. Naime, a vezano za točku 1. smisao odredbe čl. 14. st. 3. Zakona o radu jest sprječavanje obavljanja rada na crno i sankcioniranje poslodavaca koji to čine. U konkretnom slučaju okolnosti pod kojima je došlo do prijave SŽ opisana su u prigovoru protiv zapisnika na način da je uslijed otkaza jedne zaposlenice pomoćne kuharice u pizzeriji, došlo do hitne potrebe za drugim djelatnikom. U tim okolnostima poslodavac je uz sve dobro poznate poteškoće uspio naći zamjenu za djelatnicu koja je otišla te je stoga bilo nužno, zbog procesa rada odmah započeti s radom. Knjigovodstvo okrivljenika je istoga dana sačinilo i ugovor o radu i izvršilo prijavu mirovinskom osiguranju, no uslijed tehničke greške prijava je ponovljena tako da je zaprimljena tek 7. siječnja 2026. u sustav mirovinskog osiguranja. U tim okolnostima nije počinjen nikakav prekršaj jer je radnica SŽ prijavljena s 5. siječnjem 2026., dakle s onim danom kada je i stvarno počela raditi. Ovlašteni tužitelj u ovom predmetu zanemaruje tu činjenicu koja nedvojbeno govori da nije bilo nikakvog crnog rada, da je radnica prijavljena na temelju ugovora o radu sa stvarnim početkom rada odnosno 5. siječnja 2026. Posebno je napomenuo da je 6. siječnja 2026. bio neradni dan odnosno blagdan Tri kralja i iz tog je razloga prijava prošla s danom 7. siječnja 2026. Tu činjenicu je lako provjeriti te su predložili pribavu podataka od HZMO-a na okolnosti da je radnica SŽ prijavljena sa danom 5. siječanj 2026. odnosno s danom kada je i počela raditi. Sve naprijed navedene okolnosti odnose se i na točku 2. optužnog prijedloga i nedvojbeno ukazuju da se radi samo o formalnom prividu počinjenja prekršaja. Vezano za točku 3. optužnog prijedloga okrivljenici su istaknuli da nisu postupili protivno čl. 5. st. 1. Zakona o radu, a u svezi čl. 3. st. 1. toč. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca jer je smisao odredbe čl. 3. st. 1. toč. 8. Pravilnika da radnici bez valjane kvalifikacije ne mogu obavljati složenije radne poslove kod poslodavca. Naime, u konkretnom slučaju radi se o pomoćnom kuharu za koje poslove nije potrebna nikakva kvalifikacija te iz toga razloga propust upisivanja u rubriku NKV nema nikakvog stvarnog utjecaja. Odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona propisano je postojanje beznačajnog prekršaja, a navedena odredba glasi: "Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen." Dakle, u konkretnom slučaju niti je povrijeđen javni poredak niti bilo kakva prava radnice SŽ jer je ona prijavljena na dan početka rada, uručen joj je ugovor o radu na temelju kojeg je prijavljena i od toga dana su plaćeni svi porezi i doprinosi. Okrivljenici smatraju da se u konkretnom slučaju radi o svjesnom maltretiranju okrivljenika jer se pronalaze formalistički izgovori za navodno počinjenje prekršaja. Okrivljenici napominju da je izuzetno čudno da su inspekcije 17. prosinca 2025. pomno i sveobuhvatno izvršile nadzor poslovanja okrivljenika te da nisu tom prilikom pronašle nikakve povrede zakona jer okrivljena pravna osoba posluje sukladno zakonima i pozitivnim propisima te u tom smislu su predali sudu na uvid zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostava u [adresa] klasa: 116-01/25-02/2239 od 17. prosinca 2025. iz kojeg je razvidno da je toga dana izvršen nadzor primjene zakona i drugih propisa kojim se uređuju radni odnosi između radnika i poslodavca. Istoga dana, dakle 17. prosinca 2025. izvršen je nadzor propisa o hrani itd., te je sačinjen zapisnik klasa: 320-02/25-09/2167.

3. U dokaznom postupku sud je sud je izvršio uvid u obavijest Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 116-02/26-01/308, URBROJ: 443-02-01-14-26-8 od 2. veljače 2026., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 116-02/26-01/308, URBROJ: 443-02-01-14-26-6 od 28. siječnja 2026., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 116-02/26-01/308, URBROJ: 443-02-01-14-26-4 od 23. siječnja 2026., očitovanje na inspekcijski nadzor, evidencija podataka o radniku za ČŽ, prijavu na HZMO-a za SŽ, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 116-01/25-02/2239, URBROJ: 443-02-01-14-25-1 od 17. prosinca 2025., zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 320-02/25-09/2167, URBROJ: 443-02-01-14-25-1 od 17. prosinca 2025., ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen između Trojstvo d.o.o. i SŽ, evidenciju o radnom vremenu za radnicu SŽ, ispitao kao svjedoka SŽ te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike.

4. U ovom postupku je nesporno da poslodavac, odnosno I. okrivljenik nije imao za radnicu SŽ i radnika VŽ evidentirane podatke o stručnom obrazovanju i to podatke o stručnom obrazovanju te posebnim ispitima i tečajevima koji su uvjet za obavljanje posla, uvjerenja, licence, certifikata i sl.

5. Isto tako u ovom postupku je bilo sporno je li poslodavac, a ovdje prvookrivljena pravna osoba imala sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku s radnicom SŽ, odnosno je li joj izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njezinog rada, zatim je li prvookrivljenik kao poslodavac na vrijeme izvršio prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za SŽ te je li poslodavac vodio urednu evidenciju o svojim radnicima SŽ i VŽ.

6. Na raspravi 13. travnja 2026. svjedokinja SŽ navela je da je prijava na obvezno osiguranje krenula odmah od 5. siječnja 2026. od dana kada je i krenula raditi. U odnosu na ugovor o radu navela je da je isti sklopila s poslodavcem toga dana kada je inspekcija rada došla, ali isti ugovor o radu je cijelo vrijeme bio u šanku, ali ona to u toj svoj gužvi koja je bila tih dana nije znala da se ugovor tamo nalazi. Isto tako, poslodavac je izvršio sve prijave koje su potrebne sukladno Zakonu o radu i obveze koje proizlaze iz ugovora o radu. Ugovor o radu koji je stajao u šanku bio je potpisan u to vrijeme od strane poslodavca, a misli da je ugovor bio potpisan od strane poslodavca od početka. Isto tako ugovor o radu sadržavao je sve što je ranije i dogovorila s poslodavcem.

7. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 116-02/26-01/308, URBROJ: 443-02-01-14-26-4 od 23. siječnja 2026. proizlazi da je radnica SŽ dala izjavu u kojoj je navela da je kod poslodavca, koji je ovdje provookrivljena pravna osoba, započela s radom na obavljanju poslova pomoćnog radnika 5. siječnja 2026., a s poslodavcem nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada niti joj je poslodavac uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Isto tako je navela da je prijavljena tijelima obaveznog mirovinskog i zdrvastvenog osiguranja na puno radno vrijeme, a nije se mogla sjetiti je li joj poslodavac uručio primjerak prijave na obvezna osiguranja, a ona kod poslodavca obavlja poslove pomoćnog kuhara. Dok je u istom zapisniku navedena i izjava II. okrivljenika koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi koji je naveo na okolnost radnice SŽ da je netočno da ista nije popisala ugovor o radu već da je ista potpisala ugovor o radu prije početka rada i istoj je primjerak ugovora o radu uručen prije početka rada.

8. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], KLASA: 116-02/26-01/308, URBROJ: 443-02-01-14-26-6 od 28. siječnja 2026., utvrđeno je da je inspekcijskim nadzorom, temeljem jasne i nedvosmislene izjave radnice SŽ dane na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. siječnja 2026., klasa: 116-02/26-01/308, urbroj: 443-02-01-14-26-4, ista radnica započela s radom kod predmetnog poslodavca 5. siječnja 2026., na obavljanju poslova pomoćnog radnika u kuhinji, dakle obavljala je poslove koji obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, da joj je poslodavac odredio posao, mjesto, vrijeme i način obavljanja rada, dakle imenovana je navedene poslove obavljala u poslovnim prostorijama poslodavca, koristeći se sredstvima rada poslodavca po nalogu diretkroa društva. Obzirom na opisanu situaciju kako ugovor o radu poslodavac nije sklopio u pisanom obliku sa radnicom SŽ tako je bio dužan izdati joj pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njena rada, dakle najkasnije 5. siječnja 2026., a poslodavac navedenu obvezu nije ispunio. Isto tako iz predmetnog zapisnika proizlazi da je poslodavac izvršio prijavu nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja 7. siječnja 2026. za radnicu SŽ te da iz evidencije o radnicima kod navedenog poslodavca i to za SŽ i TŽ na dan 26. siječnja 2026.- poslodavac nije unio podatak o stručnom obrazovanju radnika te posebnim ispitima i tečajevima koji su uvjet za obavljanje poslova, uvjerenja, licence, certifikata i sl. dok je u preostalom dijelu poslodavac postupio u skladu sa zakonom.

9. Uvidom u evidenciju podataka o radniku za GŽ kod poslodavca Trojstvo d.o.o. s označenim datumom početka vođenja evidencije podataka o radniku 1. rujan 2021. utvrđeno je da je u odnosu na radnika evidencija vođena uredno te da su ispunjene svi potrebni podaci osim podatka o stručnom obrazovanju te potrebnim posebnim ispitima i tečajevima koji su uvjet za obavljanje poslova, uvjerenje, licence, certifikati i sl.

9.1. Uvidom u evidenciju podataka o radniku za SŽ kod poslodavca Trojstvo d.o.o. s označenim datumom početka vođenja evidencije podataka o radniku 5. siječnja 2026. utvrđeno je da je u odnosu na radnicu evidencija vođena uredno te da su ispunjene svi potrebni podaci osim podatka o stručnom obrazovanju te potrebnim posebnim ispitima i tečajevima koji su uvjet za obavljanje poslova, uvjerenje, licence, certifikati i sl.

10. Isto tako uvidom u prijavu o početku osiguranja od strane obveznika Trojstvo d.o.o. za radnicu SŽ utvrđeno je da je predmetna prijava zaprimljena 7. siječnja 2026. i to kao korekcija neke ranije prijave za istu radnicu te da je datum stjecanja svojstva osiguranika za radnicu SŽ **.**.2026.

10.1. Isto tako iz elektroničkog dopisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. siječnja 2026., a koji dopis je okrivljenik predao u spis predmeta proizlazi da prijava na isti zavod nije zaprimljena jer je prilikom prijave pogrešno popunjeno ime i prezime osiguranika, a za kojeg osiguranika i od strane kojeg poslodavca nije navedeno.

11. Odredbom članka 14. stavak 3. Zakona o radu određeno je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

11.1. Isto tako odredbom članka 109. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke o početku osiguranja obveznici dostavljaju, za osiguranike iz članka 11. stavka 1. istog Zakona – najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

11.2. Nadalje, odredbom članka 5. stavak 1. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a odredbom članka 3. stavak 1. točka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca propisano je da je poslodavac dužan u evidenciji o radnicima za svakog radnika voditi sljedeće podatke: ime i prezime, osobni identifikacijski broj, spol, dan, mjesec i godina rođenja, državljanstvo, prebivalište, odnosno boravište, dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada, ako ih je radnik državljanin treće zemlje obvezan imati, stručno obrazovanje te posebni ispiti i tečajevi koji su uvjet za obavljanje posla, uvjerenja, licence, certifikati i sl., datum početka rada, naziv radnog mjesta, odnosno narav ili vrsta rada na koje se radnik zapošljava, vrsta sklopljenog ugovora o radu, datum i razlog prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka rada za ustupljene radnike.

12. Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći i analizirajući provedene dokaze, pri tome uzimajući u obzir, kako svaki dokaz posebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s iznesenom obranom okrivljenika, sud je nedvojbeno utvrdio kako su okrivljenici u konkretnom slučaju počinili prekršajno djelo iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjivog za I. okrivljenu pravnu osobu po članku 229. stavak 1. točka 3. istog zakona te za II. okrivljenika kažnjivo po odredbi članka 229. stavka 2. Zakona o radu.

12.1. Sud je iskaz svjedokinje SŽ cijenio kao vjerodostojan jer je ista tijekom postupka, ali i prilikom inspekcijskog nadzora tužitelja iskazivala dosljedno i suglasno zbog čega je sud nedvojbeno utvrdio da poslodavac s radnicom SŽ prije početka rada nije sklopio ugovor o radu, odnosno da je isti sklopio tek nakon vršenja inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, ispostava u [adresa], a koji nadzor je obavljen 23. siječnja 2026., a iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta, a posebno iz prijave iste radnice na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, evidentno je da je radnica SŽ s radom kod predmetnog poslodavca započela s danom 5. siječnjem 2026, a što nije sporio ni II. okrivljeni ĆŽ. Isto tako iz izjave koju je radnica SŽ dala tijekom vršenja inspekcijskog nadzora, ali i pred ovim sudom proizlazi da ista nije imala saznanja o sklopljenom pisanom ugovoru o radu, a isti je potpisala tek na dan inspekcijskog nadzora kod poslodavca, odnosno 18 dana nakon početka rada kod poslodavca Trojstvo d.o.o., a u koji navod radnice SŽ sud nema razloga sumnjati jer je i ranije iskazivala isto u bitnome, a to je da nije postojao pisani ugovor o radu niti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, odnosno ona za iste nije znala. Iako je ugovor o radu cijelo vrijeme bio u šanku objekta u kojem je radila, radnica nije imala saznanja da se taj ugovor tamo nalazio, bez obzira što je ugovor potencijalno i bio sastavljen u vrijeme kada je radnica SŽ stupila na rad kod poslodavca isti ugovor nije bio sklopljen jer da bi ugovor bio sklopljen u pisanom obliku prvo je potrebno da druga strana uopće zna da pisani ugovor postoji, odnosno što takav ugovor sadrži te potpis druge osobe koji bi označio formalno sklapanje ugovora. Obzirom da je radnica SŽ jasno rekla da je ugovor sklopila tek 23. siječnja 2026., odnosno dana kada je vršen inspekscijski nadzor poslodavca Trojstvo d.o.o., a sud u takav iskaz nema razloga sumnjati jer na istu ishod ovog postupka ni na koji način ne bi trebao imati utjecaja, ali i obzirom na dosljedno iskazivanje sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj jer nisu kao poslodavac- pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi radnici SŽ uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, budući da isti ugovor nije bio sklopljen u formalnom smislu u pisanom obliku.

13. Prilikom odmjeravanja kazne uzeta je u obzir svrha kažnjavanja i sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude veća ili manja, odnosno otegotne i olakotne okolnosti zbog čega je sud uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona za prekršajno djelo iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, I. okrivljenoj pravnoj osobi izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.000,00 eura, a II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura.

13.1. Odluka o uplati 2/3 izrečene novčane kazne i to u iznosu od 666,67 eura za I. okrivljenika i 200,00 eura za II. okrivljenu, temelji se na odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 58. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.

14. Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona u svezi članka 24.a istog zakona, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba oslobođeni su od optužbe zbog djela prekršaja, pravno i činjenično pobliže opisano pod točkom IV izreke presude pod oznakom b). Prekršajni zakon propisuje da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen, a kako je sud u konkretnom slučaju ocijenio da su okrivljenici vodili evidenciju o radnicima SŽ i VŽ te iz evidencije izostavili samo jedan podatak koji se odnosi na stručno obrazovanje radnika, a to jer za njihova radna mjesta nije potrebna određena razina obrazovanja te je za sve ostale podatke sve uredno navedeno u predmetnim evidencijama sud je ocijenio da takvo postupanje I. okrivljenika i II. okrivljenika ima obilježja prekršaja koji se može okarakterizirati kao beznačajan u smislu odredbe članka 24.a Prekršajnog zakona. Dakle, takvim postupanjem okrivljenika stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka je neznatan zbog čega ne postoji potreba da okrivljenici budu kažnjeni.

14.1. Nadalje, u odnosu na prekršajno djelo, činjenično i pravno opisano u točki IV izreke ove presude pod oznakom a) sud je utvrdio da tužitelj nije dokazao da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužuje, obzirom da iz navoda okrivljenika, a koje navode na određeni način potvrđuje i dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za radnicu SŽ proizlazi da je prijava na predmetno osiguranje iako zaprimljena 7. siječnja 2026. rezultat korekcijske prijave broj 9298574 koja je podnesena prije navedene prijave, a kako je u konkretnom postupku teret dokaza na tužitelju, tužitelj nije dostavio relevantne podatke o ranijoj prijavi koja je po riječima okrivljenika uistinu bila 5. siječnja 2026. godine kada je radnica SŽ i započela s radom, a obzirom da je 6. siječnja 2026. bio neradni dan u RH tako sud nema razloga sumnjati u istinitost navoda okrivljenika da je u konkretnom slučaju prijava od 7. siječnja 2026. samo korekcijska prijava od one podnesene 5. siječnja 2026. Zbog navedenog sud je okrivljenike oslobodio optužbe da bi počinili prekršajno djelo činjenično i pravno opisano u točki IV izreke ove presude pod oznakom a).

15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. i članka 139. Prekršajnog zakona zbog čega su okrivljenici obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura svaki u korist Državnog proračuna u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno.

16. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Požegi 16. travnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Valentina Rajić, v.r.

Mihovil Budimir, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom sudu u roku od 8 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjeraka putem Općinskog suda u Požegi, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. I okrivljeniku TROJSTVO d.o.o.

2. II okrivljeniku ĆŽ

3. Odvjetniku Milanu Piperu, branitelju okrivljenika

4. Tužitelju – Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Požegi