Posl. broj: P-604/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
Kralja Tomislava 85a, Crikvenica
P R E S U D A N A T E M E L J U P R I Z N A N J A
Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun. Radici Maričić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika 1. ĐĆI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun Marti Biondić, odvjetnici iz Senja, radi utvrđenja prava vlasništva, izvan ročišta, dana 16. travnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi zgrada i dvorište, površine 48 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (oznaka nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Brdo, kuća br. 4, dvorište, ukupne površine 151 m2, upisane u novoformirani zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) u 1/1 dijela, pa je ista ovlaštena na temelju ove presude, a po pravomoćnosti iste, u zemljišnim knjigama ishodovati upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, u svoje ime i u svoju korist, u 1/1 dijela, uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženih, a što su tužene dužan trpjeti.
Obrazloženje
1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda 27. lipnja 2025. godine, tužiteljiCA u bitnome, navodi da je stvarna i jedina samovlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi zgrada i dvorište, površine 48 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (oznaka nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Brdo, kuća br. 4, dvorište, ukupne površine 151 m2, upisane u novoformirani zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), međutim, nije upisana u zemljišnim knjigama u 1/1 dijela. Tužiteljica tvrdi da je predmetnu nekretninu stekla oporučnim nasljeđivanjem iza pok. SĆ koja je bila je sestra njezina djeda, sada pok. CĆ. SĆ i CĆ formalno su bili upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, iako on nije polagao prava na istu, s obzirom da je riječ o obiteljskoj kući u kojoj je živjela isključivo njegova sestra te joj je u cijelosti darovao svoj suvlasnički udio. Međutim, u „starim“ knjigama i dalje se ostao voditi upisan CĆ s obzirom da nove zemljišne knjige nisu bile otvorene. CĆ je u međuvremenu preminuo, a na njegovom suvlasničkom udjelu sada su upisane njegove kćeri, ovdje tuženice. S obzirom da SĆ nije imala svoju djecu, brigu o istoj preuzela je tužiteljica koja je od 2019. godine živjela s njom, na adresi na kojoj se nalazi predmetna nekretnina i koju nekretninu u cijelosti ostavila tužiteljici. Međutim, s obzirom da sud do danas nije otvorio nove zemljišne knjige, tužiteljica se i dalje vodi upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine (onog dijela koji se vodio upisan na SĆ), a ne u cijelosti kako je stvarno stanje. Tužiteljica ne može samostalno raspolagati svojom imovinom budući da se tužene i dalje vode upisane kao suvlasnice predmetne nekretnine, iako je jedini vlasnik tužiteljica. Slijedom navedenog, preložila je sudu da po provedenom dokaznom postupku donese odluku na način pobliže opisanu izreci ove presude.
2. Obzirom su podneskom od dana 20. kolovoza 2025. godine 2. tužena, te podneskom od 13. ožujka 2026. godine 1. tužena priznale tužbu i tužbeni zahtjev, sud je udovoljio tužbenom zahtjevu tužiteljice bez daljnjeg raspravljanja donošenjem presude na temelju priznanja, jer smatra da su ispunjene pretpostavke iz čl. 331 Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 119/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 55/09, i 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH ,70/19, 80/22, 114/22, 115/23) za donošenje iste, te je odlučeno kao u izreci ove presude.
U Crikvenici, 16. travnja 2026.
S U T K I NJ A:
Mirta Tomac Podobnik
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.
Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
