REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-537/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško, predsjednica vijeća, Alenka Paus, sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić, članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TR (ranije LR) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Romanu Bihar, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupano po punomoćnici Silviji Kirin Palčić, odvjetnici u Jastrebarskom, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, poslovni broj P-934/2019-20 od 30. siječnja 2016., na sjednici vijeća 16. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, poslovni broj P-934/2019-20 od 30. siječnja 2016. u pobijanom dijelu - točka I.

II. Prihvaća se djelomično žalba tuženika te se preinačuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, poslovni broj P-934/2019-20 od 30. siječnja 2016. u točki III. izreke i sudi:

„III. Nalaže se tuženiku LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljici - MR (ranije LR) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.757,72 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2026., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

U preostalom dijelu u iznosu 187,50 eura odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.“

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je: „I. Nalaže se tuženiku LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužitelju ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.772,78 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na anuitete, i to:

- na iznos od 228,28 eur od 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 212,36 eur od 24.09.2019.. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 19,91 eur od 24.09.2019.. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 218,99 eur od 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 215,28 eur od 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 217,67 eur od 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 218,99 od eur 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 215,67 eur od 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

- na iznos od 225,63 eur od 24.09.2019. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem, prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata:

- na iznos od 228,28 eur od 14.06.2016. do 23.09.2019.,

- na iznos od 212,36 eur od 11.05.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 19,91 eur od 29.05.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 218,99 eur od 12.06.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 215,28 eur od 10.08.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 217,67 eur od 11.09.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 218,99 eur od 11.10.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 215,67 eur od 09.11.2017. do 23.09.2019.,

- na iznos od 225,63 eur od 07.12.2017. do 23.09.2019..

III. Nalaže se tuženiku LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.945,22 eura, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena; sve to u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude, točke I. i III. izreke, pravovremenu žalbu podnosi tuženik zbog bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. i t. 11. ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je sud odbio provesti dokaze koje je tuženik predlagao u tijeku postupka; da je valjalo provesti financijsko vještačenje jer je tuženik osporio zahtjev; ukazuje na nepravilnu primjenu odredbe čl. 8. ZPP. Ističe da novčani iznos nije opravdan troškovnikom, da se kredit koristio i u druge svrhe, a koje tuženik nije dužan plaćati. Osporava i odluku o trošku jer je pogrešno priznat trošak za ročište 14. ožujka 2023. Predlaže ukinuti odluku i vratiti na ponovno postupanje. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP).

Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba tuženika nije osnovana u svezi glavnog zahtjeva.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati iznose koje je isplatila banci po osnovi Ugovora o kreditu od 13. kolovoza 2003. i to u iznos od 228,28 eura dana 14. lipnja 2016., iznos od 216,36 eura dana 11. svibnja 2017., iznos od 19,91 eura dana 29. svibnja 2017., iznos od 218,99 eura dana 12. lipnja 2017., iznos od 215,28 eura dana 10. kolovoza 2017., iznos od 217,67 eura dana 11. rujna 2017., iznos od 218,99 eura dana 11. listopada 2017., iznos od 215,67 eura dana 9. studenog 2017. i iznos od 225,63 eura dana 7. prosinca 2017. Zahtjev temelji na sklopljenom Ugovoru o podjeli bračne stečevine od 13. studenog 2012.

6. U predmetnoj pravnoj stvari nije sporno da je brak stranaka razveden, da je za vrijeme trajanja braka tužiteljica sklopila Ugovor o kreditu broj 1375/2003 19. kolovoza 2003. kao korisnica kredita s Hypo Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb, da je tuženik sudužnik i fiducijarni dužnik po tom kreditu, da se radilo o stambenom kreditu u kunskoj protuvrijednosti od 28.000,00 eura koji se otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti 215,41 eura; da su stranke 13. studenog 2012. sklopile Ugovor o podjeli bračne stečevine kojim je dogovoreno da je otplata Ugovora o kreditu u cijelosti obveza LR, da ukoliko on ne bude redovno otplaćivao rate kredita iste će prema banci snositi ČR, s time da ista ima pravo regresnog potraživanja prema tuženiku svih rata koje će podmiriti po Ugovoru o kreditu umjesto istog.

7. Pobijanom odlukom u pobijanom dijelu (odbijen je zahtjev za isplatu zateznih kamata od dana plaćanja do dana podnošenja tužbe, a koji dio nije predmet žalbenog postupka), kraj nespornih činjenica, usvojen je zahtjev tužiteljice s utvrđenjima:

- da iz preslika uplatnica proizlazi da je tužiteljica uplatila iznose koje potražuje tužbom radi podmirenja navedene kreditne obveze, dakle u vremenu 14. lipnja 2016. i 11. svibnja 2017. do 7. prosinca 2017. da je platila sveukupno iznos od 1.772,78 eura

- da iz Ugovora o podjeli bračne stečevine slijedi i da je isključivu korist od predmetnog kredita koji je podignut za vrijeme trajanja bračne zajednice imao LR jer je uređen njegov stan u [adresa] iz čega zaključuje, ocjenjujući iskaz tužiteljice kao istinit, a djelomično i iskaz tuženika, osim u dijelu u kojem je isti dao svoju ocjenu rješavanja međusobnih odnosa stranaka, da je tuženik osnovom Ugovora o podjeli bračne stečevine u vezi s odredbom čl. 103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023; ZOO) dužan platiti tražene iznose sa zatezni kamatama od dana podnošenja tužbe, cijeneći da tuženik nema saznanja kada je tužiteljica platila rate ugovora o kreditu, čl. 183. ZOO.

8. Ispitujući pobijanu odluku u pobijanom dijelu u granicama određenih žalbenih navoda, pazeći dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima postupka, čl. 365. st. 2. ZPP, utvrđenje je ovoga suda da je odluka suda prvog stupnja pravilna i zakonita, osim dijelom u odluci o trošku postupka.

8.1. Nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP te je pravilno primijenjeno materijalno pravo na pravilno utvrđeno bitno činjenično stanje. Nije, dakle, počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP, niti tuženik određeno navodi u čemu bi se ista sastojala, tim više što se radi o povredi koju , u pravilu, može isticati samo stranka koje se ti nedostaci tiču.

8.2. Nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP je presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, o kojima nema proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8.3. Sud prvog stupnja je pravilno vodio se bitnim činjenicama u postupku, a te činjenice nisu iznos kredita, odnosno visina neisplaćenog iznosa koji je, kako to tuženik, tvrdi blokiran do „prezentacije računa kojima se opravdava namjensko korištenje 30% kredita“, kraj nesporno sklopljenog Ugovora o podjeli bračne stečevine i regresnog prava tužiteljice.

8.4. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 8. ZPP. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Sud prvog stupnja je upravo tako i postupio te je osim toga proveo dokaze koje je ocijenio bitnima za donošenje pravilne odluke, analizirao istaknute prigovore i utvrdio sve bitne činjenice koje se tiču postojanja obveze tuženika. Neposredna ocjena iskaza ovome sudu nije dovedena u sumnju, pa je stoga pravilno kao istinit ocijenjen iskaz tužiteljice kada iskazuje da se „na bračnoj stečevini“ tuženik obvezao plaćati kredit, da ga nije plaćao osim povremeno, da je nastavila plaćati ona, da ga je ona uglavnom otplatila, da je o tome već sud donosio presude, da je kredit odobren u cijelosti i isplaćen kompletan iznos, a utrošen za adaptaciju kuće u [adresa], a koji je iskaz suglasan drugim izvedenim materijalnim dokazima, osobito i utvrđenjima stranaka iz Ugovora o podjeli bračne stečevine kojim su konstatirale da je isključivu korist od predmetnog kredita imao tuženik jer je uređen njegov stan na navedenoj adresi.

9. Takvom pravilnom ocjenom izvedenih dokaza, uz nesporne činjenice, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da su stranke dužne ispuniti svoje obveze preuzete Ugovorom o podjeli bračne stečevine, da je tužiteljica uplatnicama dokazala koje je iznose i kada uplatila radi podmirenja obveza po Ugovoru o kreditu, pa slijedom toga kako je Ugovorom o raspodjeli bračne stečevine ispunjenje kreditne obveze preuzeo tuženik, a za tužiteljicu je formirano pravo regresa ukoliko izvrši uplate (budući je ona korisnica kredita prema banci), to joj je tuženik dužan platiti iznose uplaćene banci na ime uplate po kreditu.

10. Odredbom čl. 103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018) propisano je preuzimanje ispunjenja na način da se ispunjenje preuzima ugovorom između dužnika i nekog trećega kojim se ovaj obvezuje ispuniti njegovu obvezu prema njegovu vjerovniku; te da on odgovara dužniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatraži ispunjenje od dužnika. Ugovorom o podjeli bračne stečevine, čl. 5., stranke su upravo, između ostalog, dogovorile navedeno, dogovorivši da je otplata duga po Ugovoru o kreditu u cijelosti obveza ovdje tuženika, uz pravo tužiteljice regresnog potraživanja svih rata koje će (eventualno) podmiriti po Ugovoru o kreditu umjesto istoga.

11. Pritom tuženik nije niti osporavao da je tužiteljica izvršila uplate po kreditu koje potražuje i to uz obrazloženje da on za to nije imao mogućnosti uslijed dužnosti plaćanja obveze uzdržavanja zajedničkog djeteta. Stoga, visina zahtjeva je pravilno utvrđena iz dostavljeni uplatnica, pa nije bilo potrebe provoditi financijsko vještačenje koje je tužiteljica predlagala, kako je i obrazložio prvostupanjski sud, a zatezne kamate su pravilno odmjerene od dana podnošenja tužbe, od kada je tuženik izvjesno došao u zakašnjenje.

12. Odluku o trošku je valjao preinačiti jer tužiteljici za pristup na ročište 14. ožujka 2023. koje je odgođeno prije početka raspravljanja pripada 25 bodova (uz PDV iznos od 62,50 eura) Tbr. 9/5 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 138/2023, 107/2025). U preostalom dijelu žalba ne sadrži određene žalbene navode u svezi odluke o trošku, a kako je zahtjev tužiteljice pravilno ocijenjen osnovanim, ne radi se o nepravilnoj primjeni odredbe čl. 154. st. 1. ZPP, cijeneći da nije uspjela samo u neznatnom dijelu glede sporedne tražbine, odnosno zatezne kamate. Stoga tužiteljici, na ime parničnog troška, pripada iznos od 1.757,72 eura sa zateznim kamatama primjenom odredbe čl. 151. st. 3. ZPP.

13. Slijedom navedenog, kako žalbenim navodima tuženika nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude u pobijanom dijelu, to je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu u pobijanom dijelu – točka I. izreke; odnosno djelomično preinačiti u odluci o trošku, čl. 380. t. 3. ZPP u svezi sa čl. 373. t. 3. ZPP.

14. Kako je žalba neosnovana u svezi glavnog zahtjeva, odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka, čl. 166. st. 1. ZPP.

U Puli – Pola 16. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško