REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Stalna služba u Pakracu
Pakrac, Trg pape Ivana Pavla II br. 1
Posl. br. Psp-7/2026-2.
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu Matiji Stokiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice UI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog smetanja posjeda, 16. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Tužba zbog smetanja posjeda odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Tužitelj ZI podnio je 11. travnja 2026. (preporučeno putem pošte) tužbu protiv tuženice UI zbog smetanja posjeda. U tužbi navodi u bitnome da je tuženica, kao posjednica susjedne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u točno neutvrđenom vremenskom periodu, a najkasnije do 12. travnja 2025. kada je smetanje posjeda tužitelj prvi put uočio, bez njegovog znanja i odobrenja samovlasno ušla na njegovu nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na njezinom dijelu postavila ogradu, čime je izvršila smetanje njegovog posjeda. Predlaže sudu da nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će utvrditi da je na navedeni način izvršeno smetanje posjeda, naložiti tuženici da u roku od 8 dana ukloni ogradu i uspostavi prijašnje posjedovno stanje, zabraniti joj svako daljnje smetanje posjeda i naložiti joj da tužitelju nadoknadi troškove postupka.
2. Tužba je podnesena nakon proteka zakonom propisanog prekluzivnog roka.
3. U čl.21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) propisano je:
"(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.
(3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
(4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.
(5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu."
4. Prema citiranim zakonskim odredbama pravo na zaštitu posjeda u sudskom postupku zbog smetanja posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
5. U konkretnom slučaju tužitelj je, prema vlastitim navodima, za čin smetanja i za počinitelja saznao 12. travnja 2025., pa je tužbu zbog smetanja posjeda imao pravo podnijeti u subjektivnom roku od 30 dana, dakle, najkasnije 12. svibnja 2025. godine, a kako to nije učinio u propisanom roku već tek 11. travnja 2026., pravo na zaštitu posjeda mu je prestalo.
6. Zbog iznesenih razloga tužba je ocijenjena nedopuštenom i riješeno je kao u izreci.
U Pakracu, 16. travnja 2026.
Sudac:
Matija Stokić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja.
DNA:
1/ ZI, [adresa]
