Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2821/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Sonje Meštrović predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Rubić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GK iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), kojeg zastupa punomoćnik Luka Vukasović, odvjetnik iz Rijeke, protiv tuženice KK, iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]) kao zakonske nasljednice iza pok. ZK, koju zastupa punomoćnik Dajana Sobol, odvjetnica iz Rijeke, radi utvrđivanja prava iz nasljeđivanja, odlučujući o žalbama tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-2538/2023-21 od 29. kolovoza 2025. i rješenja istog suda, poslovni broj: P-2538/2023-32 od 17. rujna 2025., u sjednici održanoj 16. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

i

r i j e š i o  j e:

Odbijaju se žalbe tuženice kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-2538/2023-21 od 29. kolovoza 2025. i rješenje istog suda, poslovni broj: P-2538/2023-32 od 17. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da tužitelj GK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva u ½ idealnog dijela slijedećih nekretnina:

- 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), Zgrada u [adresa], Dvosoban stan broj 1 u suterenu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika i drvarnice, ukupne površine 50,86m2, upisan na k. č. br. [katastarska čestica], zgrada br.3. površine 103čhv, upisana u ZK ulošku [broj ZK uloška], Katastarska općina: [katastarska općina], Općinski sud u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka,

- 6. Suvlasnički dio: 638/1152, kč. br. [katastarska čestica] livada površine 2130 m2 i k.č.br oranica Potkućnica, površine 84 čhv, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], Katastarska općina: [katastarska općina], Općinski sud u Bjelovaru, Zemljišno knjižni odjel Pakrac,

- 5. Suvlasnički dio: 2/4, k. č. br. [katastarska čestica] Sedlar oranica površine 2127m2, upisana u ZK ulošku [broj ZK uloška], Katastarska općina: [katastarska općina], Općinski sud u Bjelovaru, Zemljišno knjižni odjel Pakrac, a što mu je sve tužena, ZK KK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao pravna sljednica pokojnog DK iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], dužna priznati i izdati mu valjanu tabularnu ispravu pogodnu za prijenos prava vlasništva utuženih nekretnina na ime i u korist tužitelja u cijelosti, u roku od 15 dana, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti, odnosno ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime i za svoju korist u cijelosti uz istodoban izbris tog prava s imena tužene odnosno upisanih osoba (točka I. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženici da nadoknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.125,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (točka II. izreke).

1.2. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem naloženo je tuženici da u roku od osam dana od dana primitka tog rješenja plati sudsku pristojbu za žalba protiv presude u iznosu od 756,52 eura (točka I. izreke). Istim je rješenjem navedeno da je ovaj iznos potrebno uplatiti kod banke ili pošte u korist računa prihoda Državnog proračuna Republike Hrvatske broj [broj bankovnog računa], pozivom na broj HR63 5045- 4253-1077339305, opis plaćanja: Pristojba P-2538/2023, OS RI (točka II. izreke) i da izvornu potvrdu o doznaci – uplati prilijepiti na poleđini ovog rješenja, a nakon toga vratiti rješenje ovom sudu u gore navedenom roku (točka III. izreke). Također je tim rješenjem navedeno, ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u ostavljenom roku ili o tome bez odgađanja ne obavijesti sud, nalaže se Financijskoj agenciji provesti ovrhu na novčanim sredstvima pristojbenog obveznika sa svih njegovih računa i oročenih novčanih sredstava, prema odredbama zakona koji uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima (čl. 28. st. 4. i 5. i čl. 30. st. 1. ZSP-a) (točka IV. izreke). Tim je rješenjem naloženo Financijskoj agenciji da novčani iznos za koji je određena ovrha prenese s računa pristojbenog obveznika i oročenih novčanih sredstava pristojbenog obveznika na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske iz točke II. izreke rješenja, osim primanja i naknada iz članka. 172. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., i 73/17. - u daljnjem tekstu: OZ) i iznosa koji su izuzeti od ovrhe prema članku 173. OZ. (točka V. izreke).

2. Protiv te presude i rješenja žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se postupi shodno žalbenim navodima.

2.2. Tužitelj nije podnio odgovore na žalbe.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženica jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je stekao pravo vlasništva u ½ idealnog dijela nekretnina koje su pobliže označene u izreci presude.

5.1. Tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da nije sudjelovalo kao zakonski nasljednik u ostavinskom postupku iza smrti svog oca pok. DK jer nije bio pozvan, a kod sastavljanja rodoslovlja kao nasljednici da su naznačene sada pok. ZK supruga ostavitelja i tuženica kćerka, polusestra tužitelja.

6. Prema stanju spisa i pobijane odluke proizlazi sljedeće odlučno činjenično stanje:

- da je tužitelj rođen u prvom braku sada pok. DK s AK, a tuženica u njegovom drugom braku sa ZK,

- da tužitelj nije bio pozvan kao nasljednik u ostavinskom postupku koji se vodio iza smrti oca stranaka pok. DK, umrlog **.**.2017.,

- da je tuženica dala podatke o nasljednicima iza smrti oca stranaka pok. DK, a što proizlazi i iz smrtovnice koja se nalazi u ostavinskom spisu O- 666/17.,

- da je tuženica zatajila tužitelja i kod sastavljanja rodoslovlja kao nasljednika na zapisniku kod javnog bilježnika od 23. ožujka 2017., a što također, proizlazi iz navedenog spisa,

- da javni bilježnik kao povjerenik suda nije bio upoznat da je pok. DK imao i druge zakonske nasljednike, osim onih naznačenih na zapisniku od 23. ožujka 2017. u kojem se utvrđivalo rodoslovlje, odnosno da je u prvom braku ostavitelja rođeno jedno dijete, sin ovdje tužitelj,

- da tvrdnje tuženice kako je telefonskim putem obavijestila tužitelja o smrti oca ne isključuje mogućnost tužitelja da u ovoj parnici zahtjeva ostvarenje nasljednog prava koje mu po zakonu pripada,

- da je dvosobni stan broj 1 u suterenu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika i drvarnice, ukupne površine 50,86m2, upisan na k. č. br. [katastarska čestica], zgrada br.3. površine 103čhv, upisana u ZK ulošku [broj ZK uloška], Katastarska općina: [katastarska općina], pok. DK kao zaposleniku Luka Rijeka d.d. dodijeljen na korištenje 1980-ih, na temelju stanarskog prava koje je ostvario,

- da je navedeni stan otkupljen prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo,

- da je majka tuženice ZK radila kod drugog poslodavca (Jugošped ili Privredna banka) i da je dobila otkaz 1990-ih, od kada je bila prijavljena na birou kao nezaposlena osoba,

- da su pok. DK (otac stranaka) i G (majka tuženice) sklopili brak 1976.,

- da su oni bili prijavljeni na adresi K 3 od 23. siječanj 1981. do dana smrti,

- da je njihov brak prestao smrću DK **.**.2017. ,

- da je sada pok. DK bio uknjižen u zemljišnim knjigama kao vlasnik stana, a iza njegove smrti supruga ZK, koja ga je na temelju rješenja o nasljeđivanju u poslovni broj O-666/17 od 13. lipnja 2017. u cijelosti naslijedila,

- da je tuženica kao nasljednica na ročištu održanom 15. svibnja 2017. u navedenom ostavinskom postupku poslovni broj O-666/17, dala nasljedničku izjavu kojom se odrekla nasljedstva, a što proizlazi i iz zapisnika iz tog spisa (koji je kao dokaz priložen ovom spisu),

- da je majka tuženice tijekom ovog postupka preminula i to 17. svibnja 2019.,

- da iz rješenja o nasljeđivanju od 13. studenog 2019. proizlazi da je pok. ZK naslijedila tuženica,

- da tuženica nije dostavila podatke niti je predlagala dokaze na okolnosti kada je točno i između koga zaključen ugovor o korištenju stana, kada je zaključen ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, kao ni kojim je sredstvima plaćena kupoprodajna cijena navedenog stana.

7 Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i kada je odbio prigovor tuženice da je predmetni stan bračna stečevina pok. DK, oca stranaka i pok. ZK, majke tuženice.

7.1. Naime, prema odredbi članka 232. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – u daljnjem tekstu: ZN), propisano je da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno, i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja, dok je stavkom 5. istoga članka, propisano da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađene oporuke, glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, te ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

7.2. Kako iz ostavinskog spisa poslovni javnog bilježnika Marije Grozdanić Deklava iz Rijeke, poslovni broj O-666/17 i rješenja o nasljeđivanju istog javnog bilježnika poslovni broj O-666/17 od 13. lipnja 2017. donesenog iza smrti pok. DK, proizlazi da ZK kao njegova supruga nije u ostavinskom postupku iznosila prigovor utvrđenju ostavinske imovine, a time ni prigovor da bi navedeni stan bio bračna stečevina ostavitelja i nje u ½ dijela, to taj prigovor tuženica kao njihova kćerka ne može osnovano iznositi u ovom postupku i tvrditi da je predmetne stan bračna stečevina njezine majke sada pok. ZK i oca stranaka pok. DK, a u kojem postupku tužitelj kao zakonski nasljednik iz smrti svog oca pok. DK traži svoja nasljedna prava u pogledu njegove ostavinske imovine.

7.3. Budući da je sada pok. ZK sudjelovala u ostavinskom postupku iza smrti svog supruga pok. DK, a u kojem je mogla iznositi sve prigovore na opseg ostavinske imovine, a to nije učinila, to pravomoćno rješenje o nasljeđivanju donijeto iza njegove smrti veže i tuženicu i ona više nema pravne mogućnosti u ovoj parnici s osnove bračne stečevine njezine majke i oca stranaka tražiti bilo kakva prava u pogledu imovine koja je ušla u ostavinu.

8. Stoga je na tužitelja kao potomka pok. DK i time njegov zakonskog nasljednika u smislu odredbe članka 8. stavka 1. ZN-a, a prema odredbi članka 5. stavka 2. ZN-a, njegovom smrću 18. siječnja 2017., njegova ostavina prešla i na tužitelja kao nasljednica i time je postala i njegovo nasljedstvo, pa je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je prihvatio tužbeni zahtjev.

9. Tuženica žalbenim navodima nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, pa tako ni navodima kojima tvrdi da je tužitelj promijenio prezime, da nije imao kontakt s ocem, da nije brinuo o ocu, kao što ne utječe ni činjenica da su njezini roditelji otplaćivali stan dok su bili živi, a sada da ga otplaćuje ona, jer sve to ne utječe na tužiteljevo nasljedno pravo iza smrti njegovog oca, a koji je i otac tuženice.

10. Isto tako, neosnovano tuženica pobija i rješenje kojim je pozvana na plaćanje sudskih pristojbi za izjavljenu žalbu kada je to u obvezi na temelju odredbe članka 4. Zakona o sudskom pristojbama ("Narodne novine", broj 118/18. i 51/23. – u daljnjem tekstu: ZSP-a), pa na pravilnost tog rješenja ne utječu ni navodi koji se odnose na njezinu financijsku tuženice i da je štićenica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kada to nisu okolnosti koje su predviđene odredbom članka 11. ZSP-a da bi bila oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi.

11. Pravilna je i odluka o troškovima postupka jer se temelji na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, u svezi s Tbr. 7. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.).

12. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbi iz članka 368. stavka 1. ZPP-a i članka 380. točke 2. ZPP-a, odbiti žalbe tuženice kao neosnovane i potvrditi pobijanu presudu i rješenje te odlučiti kao u izreci ovi odluka.

U Splitu 16. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sonja Meštrović