Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-68/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ankice Matić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sada na adresi [adresa], zastupana po punomoćniku Bojanu Šupukoviću, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika OC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojeg zastupa punomoćnica Jadranka Sloković, odvjetnica iz Zagreba, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj P Ob-219/2025-10 od 12. siječnja 2026. ispravljene rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-219/2025-13 od 16. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P Ob-219/2025-10 od 12. siječnja 2026. ispravljane rješenjem istoga suda poslovni broj P Ob-219/2025-13 od 16. veljače 2026. godine i predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnje raspravljanje i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"Razvodi se brak sklopljen između tužiteljice TC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ZC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je sklopljen dana 27. rujna 1986. godina u [adresa] i upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa] za godinu 1986. pod brojem 00264.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 526,54 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 12. siječnja 2026. kao dana presuđenja pa do isplate, sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana".

2. Protiv navedenih odluka žali se tuženik te iste pobija u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) predlažući pobijanu odluku ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi razvoda braka.

5. Po provedenom postupku sud prvog stupnja je zaključio da su ispunjeni uvjeti za razvod braka sukladno odredbi članka 51. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ), budući da je utvrđeno kako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni.

6. U dokaznom postupku, naime, utvrđeno je da je brak između stranka sklopljen dana 27. rujna 1986., da stranke nemaju maloljetnu djecu, da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni godinama, da je tužiteljica trpjela višegodišnje raznovrsno zlostavljanje od strane tuženika, da je zlostavljanje kulminiralo do mjere da tužiteljica to više nije mogla niti željela trpjeti te je prijavila tuženika da je činio teška kaznena djela na njezinu štetu, u svezi kojih događaja su optužnice potvrđene, da se tužiteljica odselila iz zajedničkog domaćinstva, kao i da tužiteljica ne voli tuženika i ne želi više biti u braku s tuženikom.

7. Svoj zaključak sud temelji na iskazu tužiteljice koja jasno opisuje svoje višegodišnje trpljenje grubih i neprihvatljivih oblika nasilja, te u svom iskazu govori o gubitku osnovnih motiva za zajednički život bračnih partnera. Iskazuje i razočarenje u tuženika i svoju nevoljkost za promjenu odnosa u obitelji i braku, te snažnu volju za prestanak i neprihvatljivost takvog načina suživota sa tuženikom, pa i strah. Naprijed navedeno, da su činjenice koje ukazuju da su izostale važne značajke bračne zajednice stranaka, te sada jedan od supružnika više nije motiviran za održavanje braka, što je svakako razlog za zaključak o teško i trajno poremećenim odnosima supružnika. Iskaz tužiteljice da potkrepljuju i sudske odluke koje su donesene u pogledu kaznenih djela na štetu tužiteljice.

8. Sud je odbio prijedlog tuženika za prekid ovog postupka do okončanja postupka koji se vodi kod toga suda (pa i kod iste sutkinje koja donosi ovu odluku) pod poslovnim brojem R1 Ob-379/2025 s obzirom da sud nije dvojio o raspravnoj sposobnosti tužiteljice. Osim toga, da je tuženik u ranijoj fazi ovog postupka temeljio svoju žalbu na istom argumentu, ali da očito nije primijetio da je Županijski sud u Šibeniku u rješenju pod poslovnom oznakom Gž Ob-5/2025-3 od 7. ožujka 2025. odbio njegovu žalbu s obrazloženjem da je sud propustio prethodno ispitati je li tužiteljica parnično i raspravno sposobna, jer sve i da postoji parnična nesposobnost stranke ona sama po sebi da nema za posljedicu nevaljanost punomoći kojom je stranka ovlastila odvjetnika za zastupanje, budući da se radi o statusnoj stvari, pa sve i da je tužiteljica osoba koja je lišena poslovne sposobnosti (što tužiteljica nije) na sudu je da procijeni da li će dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa, takva osoba poduzima pojedine ili sve radnje u postupku u tom dijelu pod uvjetom da je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji (članak 364. u svezi s člankom 50. stavak 2. Obiteljskog zakona – Narodne novine broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023 i 156/2023).

8.1. Dakle, da je ovaj postupak nepotrebno prekidati samo iz razloga što je zajednički punoljetni sin stranaka (doduše aktivno legitimiran za pokretanje postupka ali ne i za procjenu poslovne sposobnosti) pokrenuo postupak radi lišenja poslovne sposobnosti tužiteljice, jer sud smatra da se ne radi o prethodnom pitanju koje je od utjecaja za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu tužiteljice. Naime, da treba objasniti kako rješenje kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti određuje radnje i poslove koje osoba nije samostalno ovlaštena poduzeti u odnosu na osobno stanje i imovinu te je cilj takvog postupka zaštita prava i interesa osobe koja se nije sposobna brinuti samostalno o nekom od svojih prava, potreba ili interesa. Podnošenjem tužbe u ovoj pravnoj stvari, dokazivanjem osnovanosti iste, te angažiranjem odvjetnika tužiteljica da upravo nastoji zaštiti svoja osobna prava. Stoga, je sud smatrao da odluka u predmetu pod posl. br. R1 Ob-379/2025 nije od značaja za ovaj postupak, zbog čega je odbijen prijedlog tuženika.

9. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 366. ObZ-a.

10. Međutim, žalbenim prigovorima tuženika dovedena je u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude.

11. Naime, prvostupanjski je sud odbio prijedlog za prekid postupka razvoda braka iako iz postupka proizlazi da je u tijeku postupak lišenja poslovne sposobnosti tužiteljice koji se vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem R1 Ob- 379/2025. Temeljem navedenog, po stavu ovog drugostupanjskog suda, poslovna sposobnost tužiteljice je prethodno pitanje za postupak razvoda braka, pa je taj postupak bilo potrebno temeljem članka 12. ZPP-a prekinuti do donošenja odluke o rješenju o poslovnoj sposobnosti tužiteljice.

12. Prema odredbi članka 50. stavak 1. i 2. i članka 364. stavak 1. ObZ-a propisano je da i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti mogu ostvarivati svoja prava i interese u statusnim stvarima pod uvjetom da su stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji, a prije donošenja rješenja kojim se dopušta osobi lišenoj poslovne sposobnosti poduzimanje radnji u postupku sud će zatražiti mišljenje Centra za socijalnu skrb.

13. Međutim, navedene odredbe ObZ-a ne mogu se primijeniti na tužiteljicu jer se odnose na osobe koje su lišene poslovne sposobnosti, a tužiteljica to nije, jer je taj postupak u tijeku. Po članku 82. ZPP-a sud po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka pazi može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li on posebno ovlaštenje kad je ono potrebno. Prema odredbi članka 80. ZPP-a stranku koja nema parničnu sposobnost zastupa zakonski zastupnik, a člankom 83. istog zakona propisano je postupanje prvostupanjskog suda kada je upitna poslovna sposobnost stranke.

14. U ovoj pravnoj stvari sporna je poslovna sposobnost tužiteljice jer je u tijeku postupak radi njenog lišenja poslovne sposobnosti, što predstavlja prethodno pitanje u pogledu zastupanja tužiteljice pred sudom i primjene članka 50. stavak 1. i 2. i članka 364. stavak 1. ObZ-a pa prvostupanjski sud nije zakonito postupio kada je odbio prijedlog za prekid ovog postupka do okončanja postupka lišenja poslovne sposobnosti tužiteljice po članku 348. stavak 3. ObZ-a.

15. Radi iznesenog, valjalo je uvažiti žalbu tuženika kao osnovanu te presudu prvostupanjskog suda ukinuti sukladno odredbi članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP-a. U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud postupiti u skladu s uputom ovog suda te će potom ocjenom svih izvedenih dokaza, uz valjanu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o zahtjevu tužiteljice za razvod braka.

U Splitu, 16. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić