Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-220/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun u izvanparničnom postupku predlagateljice LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Bruno Perković, odvjetnik u Splitu, protiv protustranke AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i protustranke JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Sanja Jerković, odvjetnica u Splitu, protustranke MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Doris Košta, odvjetnica u Splitu, protustranke LBĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protustranke UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i protustranke ABĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 24. lipnja 2025. broj R1-335/2025-4, dana 16. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagateljice i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu od 24. lipnja 2025. broj R1-335/2025-4 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje kojim je obustavio postupak i predlagateljicu LB uputio sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice na parnicu.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagateljica radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede Zakona o izvanparničnom postupku, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Protustranke nisu podnijele odgovor na žalbu.

4. Žalba predlagateljice je osnovana.

5. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud navodi da je predlagateljica podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine, te s obzirom da je između stranaka sporno „utvrđenje suvlasničkih omjera“ i da su protustranke AB i JB osporile „mogućnost provedbe razvrgnuća“, to je sud obustavio postupak i predlagateljicu sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice uputio na parnicu prozivom na čl. 268. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

6. U žalbi predlagateljica navodi da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje Zakon o sudskom izvanparničnom postupku s obzirom da je ovaj postupak pokrenut prijedlogom od 28. srpnja 2023., a od 10. lipnja 2023. je na snazi Zakon o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/23.) pa smatra da je sud počinio bitnu povredu Zakona o izvanparničnom postupku. Nadalje, ukazuje da prostustranke nisu osporavale veličinu suvlasničkih udjela na nekretnini nego su se protivile načinu razvrgnuća koji je ona predložila smatrajući da bi joj pripao dio nekretnine koji je u površini razmjerno veći od njezinog suvlasničkog dijela, a što znači da ne postoji spor oko veličine suvlasničkih udjela i nisu ispunjene pretpostavke za obustavu postupka i upućivanje na parnicu, s time da osporavanje mogućnosti provedbe razvrgnuća na način kako ona predlaže nije razlog za obustavu postupka i upućivanje na parnicu kada ne postoji spor o činjenicama koje bi trebalo utvrđivati u parničnom postupku, s obzirom da o načinu razvrgnuća sud odlučuje meritornom odlukom u izvanparničnom postupku.

7. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagateljice i po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi čl. 44. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., u daljnjem tekstu: ZIP), ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 44. st. 4. al. 1. ZIP koja je rezultirala nezakonitom odlukom.

8. Prije svega osnovane su žalbene tvrdnje kojima predlagateljica ukazuje da je prvostupanjski sud obustavio izvanparnični postupak i uputio je na parnicu pogrešnom primjenom paragrafa 268. Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. koji se primjenjivao kao pravna pravila na temelju čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91).

8.1. Predlagateljica je pokrenula postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice 28. srpnja 2023. pa se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., u daljnjem tekstu: ZIP) koji je na snazi od 10. lipnja 2023. te u čl. 122. propisuje da stupanjem na snagu toga Zakona prestaje primjena pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (»Službene novine Kraljevine Jugoslavije«, br. 45/34. i »Narodne novine«, br. 73/91.) i prestaje važiti Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (»Narodne novine«, br. 10/74.).

9. ZIP u odredbi čl. 27. propisuje ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom (st. 1.), te da u slučaju iz stavka 1. toga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno (st. 2.).

9.1. Dakle, za slučaj spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica primjenom čl. 27. st. 1. ZIP sud ne obustavlja izvanparnični postupak (kako je to učinio prvostupanjski sud) nego prekida izvanparnični postupak i upućuje jednu ili drugu stranku na pokretanje parnice (st. 2.).

10. Osnovani su i daljnji žalbeni navodi kojima predlagateljica ukazuje da između stranaka ne postoji spor o činjenicama o kojima ovisi pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice.

11. Iz stanja u spisu proizlazi da je predlagateljica u prijedlogu predložila da se suvlasnička zajednica kčbr. [katastarska čestica] razvrgne geometrijskom diobom i to sukladno - rješenju o utvrđivanju građevne čestice od 28. lipnja 2023., diobenoj pogodbi iz 1951., ugovoru o kupoprodaji od 19. ožujka 2020. sa skicom društva Geo Salona d.o.o. iz ožujka 2020., prijedlogu diobe od 9. studenog 2021. i mišljenju vještaka Petra Garmaza, na način da predlagateljici pripadne u cijelosti lik označen slovom „A“, protustrankama AB, JB, MB, LBĆ i UB lik označen slovom „B“ svakom u 1/5 dijela i protustranci JBĆ lik označen slovom „C“.

11.1. Protustranke AB, JB i pravni prednik protustranke MB (IB) osporili su u podnesku od 2. svibnja 2024. pasivnu legitimaciju naznačene protustranke MBĆ iz razloga što nije upisana zemljišnoknjižna suvlasnica te su se usprotivili predloženom načinu razvrgnuća jer bi predlagateljici pripala veća površina nekretnine no što joj pripada prema suvlasničkom udjelu u kojem je upisana u zemljišnoj knjizi.

12. U podnesku od 23. lipnja 2025. protustranke AB i JB ponovile su tvrdnje iz podneska od 2. svibnja 2024., dodatno ukazujući da je rješenjem Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka u Solinu od 27. svibnja 2025. odbijen zahtjev predlagateljice za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice jer predmetna nekretnina predstavlja put s upisanim pravima služnosti pa i iz tog razloga predloženi način geometrijske diobe po predlagateljici nije prihvatljiv.

13. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da protustranke AB i JB nisu osporile suvlasničke udjele prednika protustranaka KB u 4/32 dijela, PB u 3/32 dijela, OB u 3/32 dijela, GB u 3/32 dijela, ŽB u 3/32 dijela i predlagateljice LB u 2/4 dijela kako su upisani u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] prema zk. izvatku s lista 5-6 spisa.

13.1. Stoga nisu točne tvrdnje da između stranaka postoji spor o suvlasničkim udjelima na predmetu razvrgnuća, a posljedično tome ne postoje niti razlozi na temelju kojih je prvostupanjski sud zaključio da je sporne činjenice potrebno utvrditi u parničnom postupku.

14. Osnovano ukazuje predlagateljica u žalbi da protivljenje načinu razvrgnuća koji je predložila nije razlog za obustavu postupka, a niti za upućivanje na parnicu.

14.1. Pravo na razvrgnuće, ostvarivanje prava na razvrgnuće i načini razvrgnuća propisani su u Odjeljku 4., Glave 2. (pod naslovom Razvrgnuće) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. , 152/14., 81/15. u daljnjem tekstu: ZV), koji u čl. 50. st. 1. propisuje da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

14.2. Dakle, za sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice na temelju sporazuma stranaka potrebno je da isti postoji između svih stranaka koje sudjeluju u postupku (i da je moguć i dopušten), a ako sporazuma nema tada sud provodi razvrgnuće sukladno strogim pravilima koje propisuje ZV, a što posljedično znači u konkretnom slučaju kada se protustranke nisu usuglasile s prijedlogom predlagateljice o načinu razvrgnuća da isto nije razlog za upućivanje na parnicu.

15. Kako je s obzirom na sve navedeno pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o sporu o pravu koje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, to je ovaj sud uvažavanjem žalbe ukinuo rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 44. st. 1. ZIP.

U Varaždinu 16. travnja 2026.

Sutkinja

Sanja Bađun