Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž R-106/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Andrei Boras- Ivanišević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Tihomiru Rubeši, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 64a, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagreb pod poslovnim brojem PR-1187/2023-18 od 23. siječnja 2025., dana 16. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagreb pod poslovnim brojem PR-1187/2023-18 od 23. siječnja 2025.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom je suđeno:
„/ Odbija se zahtjev tužitelja CP koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB: 85584865987, da tužitelju CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati solidarnu potporu u visini od 1.025,33 eura/7.725,32 kn, u roku od 15 dana."
II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog u iznosu od 937,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 23. siječnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana".
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog žalbenog razloga bitne povrede postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.
2.1. Na žalbu nije odgovoreno.
2.2. Žalba nije osnovana.
3. Vrijednost predmeta spora u ovom parničnom predmetu predstavlja novčanu tražbinu u iznosu od 1.025,33 EUR-a, pa isti spada u sporove male vrijednosti u smislu članka 458. ZPP-a.
3.1. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti sukladno članku 467. ZPP-a može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
3.2. Pobijanom presudom prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud, pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 1. ZPP-a. Presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude, ni razlozima obrazloženja niti sa sadržajem spisa, a ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju povredu se poziva žalitelj. Navodi žalbe da je prvostupanjski sud trebao u postupku uzeti u obzir dokaz koji je dostavljen uz žalbu, ne može se prihvatiti kao osnovan, jer tuženik taj dokazni prijedlog nije predložio ni u tužbi niti na pripremnom ročištu pa ne bi bio ovlašten u ovom stadiju postupka isticati nove činjenice i predlagati dokaze u tom smislu odredbe članka 352. stavak 1. ZPP-a.
4. Dakle, prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je jasnim i određenim obrazloženjem otklonio sve prigovore tužitelja, koje je isti isticao tijekom postupka, a koji se ponavljaju i u žalbi.
5. Predmet spora predstavlja tužbeni zahtjev za isplatu solidarne potpore za objekt koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa], temeljem odredbe članka 86. Kolektivnog ugovor tuženika.
Raspravljajući po navedenom zahtjevu tužitelja sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio:
- kako je tužitelj djelatnik tuženika, a što je razvidno iz dostavljenog ugovora o radu koji prileže spisu,
- kako je u elaboratu stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu Željka Šimanovića od 3. lipnja 2022. ocjena vještaka da su uslijed potresa na obiteljskoj kući na adresi [adresa] u [adresa] nastala oštećenja u vidu zidnih i stropnih pukotina s djelomičnim otpadanjem žbuke i oštećenjem zidne keramike dok je vanjski dio građevine s pukotinskim oštećenjem fasade i djelomičnim oštećenjem pokrova od crijepa, pri čemu navedena oštećenja ne predstavljaju opasnost za stabilnost građevine, a potrebno je provesti sanaciju kako ne bi došlo do širenja pukotina,
-kako je elaboratu je priložen zemljišno knjižni izvadak za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana u zkul. [broj ZK uloška], a iz kojeg ZK izvatka proizlazi da čestica predstavlja oranicu doma te da su suvlasnici iste ĆP, MP i ŠP. Iz elaborata vještaka Željka Šimanovića proizlazi da je građevina na adresi [adresa] locirana upravo na kčbr. [katastarska čestica]. Elaboratu također prileže fotografije oštećenja na objektu,
-kako iz elektroničkog zapis o prebivalištu proizlazi da je tužitelj imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] u periodu od 24. studenoga 1983. pa do 9. listopada 2020. od kada ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].
6. Polazeći od navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu solidarne potpore za objekt koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa], pozivajući se na tumačenju Zajedničke komisije za isplatu solidarne potpore prema odredbama Kolektivnog ugovora tuženika, prema kojem je potrebna odluka župana o proglašenju elementarne nepogode, koja ovdje nedostaje, a tužitelj ne potražuje ovu isplatu s osnove potpore za oštećeni objekt na adresi prebivališta u vrijeme potresa u [adresa] od 20. ožujka 2020., već za objekt u [adresa], u odnosu na koju lokaciju ne postoji odluka župana o proglašenju elementarne nepogode.
7. Naime, prema odredbi važećeg Kolektivnog ugovora za radnike tuženik iz prosinca 2019. u čl. 86 propisano je da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće.
7.1. Nadalje, prema odredbi čl. 86 st. 4. citiranog Kolektivnog ugovora propisano je da se izdatci iz stavka 1. alineja 7. priznaju na temelju pravovaljane dokumentacije.
8. Iz dostavljenog tumačenje Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora od 19. svibnja 2020. u odnosu na čl. 86 Kolektivnog ugovora proizlazi da vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja odluka o proglašenju elementarne nepogode koju donosi župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba te procjena štete ovlaštenog procjenitelja s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave ili drugi vjerodostojni dokument, primjerice potvrda sudskih vještaka ili hrvatskih strukovnih udruga potpisana od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu.
8.1. U tumačenju se dalje navodi da za slučaj potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode jer je to opće poznata činjenica. Za isplatu solidarne potpore potrebno je ispunjenje slijedećih uvjeta:
- prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete;
- pravo na potporu može se ostvariti isključivo na objektu za stanovanje;
- u slučaju da je isplatu štete zatražilo više radnika – članova obitelji prijavljenih na istoj adresi, pravo na potporu može ostvariti radnik koji je vlasnik objekta/stana;
- iznimno, isključivo u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020., pravo na solidarnu potporu može ostvariti svaki radnik koji na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište.
9. Suprotno navodima žalbe, tužitelj se tijekom postupka nije pozivao na Odluku Župana Krapinsko-zagorske županije o proglašenju elementarne nepogode Klasa:
920-11/20-01-03 Urbroj:2140/01-02-20-3 od 30. ožujka 2020. i Klasa: 920-11/21-01- 03 Urbroj:2140/01-02-21-3 od 24. veljače 2021.
10. Kako tužitelj nije ovlašten u žalbenom stadiju postupka isticati nove činjenice i pozivati se na dokaze u tom smislu sukladno odredbi članka 352. st.1. ZPP-a, koje se ne odnose na bitnu povredu postupka zbog koje se žalba može izjaviti, to ovaj sud nije mogao uzeti u razmatranje sadržaj iste, pa je za prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavke za ostvarivanje prava iz citiranog članka 86. Kolektivnog ugovora o tuženika o priznanju prava na solidarnu potporu.
11. Osim toga, unatoč istaknutom prigovoru nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja isti tijekom postupka nije dostavio dokaz na okolnosti vlasništva predmetnog objekta budući da iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi vlasništvo trećih osoba u odnosu na navedenu nekretninu.
12. Naime, u članku 86. stavku 3. citiranog Kolektivnog ugovora članovi uže obitelji radnika smatraju se bračni/izvanbračni drug, djeca, roditelji, pastorčad, očuh, maćeha, usvojenik i usvojitelj.
13. Tužitelj je u svom iskazu decidirano izjavio, sukladno utvrđenju prvostupanjskog suda, kako se nakon zagrebačkog potresa u listopadu 2020. preselio u obiteljsku kuću roditelja svoje supruge, čija obitelj ne ulaze u krug ovlaštenika u smislu odredaba KU tuženika za potporu za objekt na adresi u [adresa], a što proizlazi i iz pregledanog izvješća o povijesti prijave prebivališta tužitelja. Utoliko isti nije bio ovlašten pozivom na odredbe KU tuženika zahtijevati isplatu za predmetni objekt za koji nije dostavio dokaz o pravu vlasništva, odnosno da je upravo isti nositelj troškova popravka u smislu citirane odredba članka 86. predmetnog Kolektivnog ugovora.
14. Stoga je, protivno navodima žalbe, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalnog pravo kada je osnovom provedenog dokaznog postupka smatrao kako tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao da su ostvarene pretpostavke za primjenu odredaba KU tuženika o priznanju prava na solidarnu isplatu za predmetni objekt.
15. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, žalbu tužitelja je valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi na temelju odredbe članka 368.stavak 1. ZPP-a i odlučiti kao u izreci ove presude.
U Splitu, 16. travnja 2026.
Sutkinja
Andrea Boras-Ivanišević
