REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-151/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec, predsjednice vijeća, te Kornelije Kallay Blažeković i Ivane Dubravke Kovačević, članica vijeća, uz sudjelovanje Ružice Mikša, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženice AN (prije A), zbog kaznenog djela iz članka 313. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – dalje: KZ/11) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj K-228/2020 od 29. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci na temelju članka 453. točke Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26; dalje: ZKP/08) optužena AN (prije A) oslobođena je optužbe za počinjenje kaznenog djela nadripisarstva iz članka 313. KZ/11 činjenično i pravno pobliže opisanih pod točkama 1. i 2. izreke presude.
1.1. Navedenom presudom protiv optužene AN ( prije A) na temelju članka 452. točke 6. ZKP/08 odbijena je optužba za počinjenje kaznenog djela nadripisarstva iz članka 313. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog pod točkom 3. izreke presude.
2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Pravodobnu žalbu je podnio državni odvjetnik u odnosu na oslobađajući dio pobijane presude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i donese osuđujuća presuda, a podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika je podnijela optuženica po braniteljici Jadranki Sloković odvjetnici u Zagrebu, s prijedlogom da se odbije žalba državnog odvjetnika i potvrdi prvostupanjska presuda.
5. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
7. Državni odvjetnik ističe počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 navodeći da sud u obrazloženju presude nije uopće naveo razloge zašto nije prihvatio dokazni prijedlog optužbe koji se odnosio na ispitivanje predstavnika Hrvatske odvjetničke komore koji je ujedno i inicijator kaznenog postupka. Jednako tako oslobađajuća presuda donesena je na temelju odredbe članka 453. točke 3. ZKP/08 dok se u obrazloženju presude obrazlaže da okrivljenica nije u svojem postupanju ostvarila bitna obilježja kaznenog djela. Posebice to proizlazi iz obrazloženja navedenog pod točkom 13.
7.1. Protivno prigovoru žalitelja istaknuti oblik bitne povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 tj. da nedostaju razlozi o odbijanju dokaznog prijedloga državnog odvjetnika nije osnovan. Naime, uvidom u zapisnik s rasprave održane 10. ožujka 2022. proizlazi da je sud odbio kao nepotreban dokazni prijedlog državnog odvjetnika da se ispita svjedok LN predsjednik Hrvatske odvjetničke komore sa sjedištem u [adresa] koja je ujedno i inicijator kaznenog postupka, a na okolnost što mu je poznato o predmetnom događaju. Time je, s obzirom na utvrđene činjenice, dano dostatno obrazloženje za odbijanje tog dokaznog prijedloga.
7.2. Neosnovano državni odvjetnik ističe daljnji oblik bitne povrede iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 tj. da postoji proturječje izreke i razloga u obrazloženju prvostupanjske presude jer je optuženica oslobođena po točki 3. članka 453. ZKP/08 dok iz točke 13. obrazloženja presude proizlazi da nisu ostvarena bitna obilježja kaznenog djela, a što je razlog za oslobođenje po članku 453. točki 1. ZKP/08. Protivno prigovorima žalitelja ne postoji proturječje između izreke i razloga pobijane presude. Naime, dio obrazloženja presude pod točkom 13. treba promatrati povezano s točkom 6 i točkom 14 obrazloženja presude gdje se jasno ističe da nema dokaza o počinjenju kaznenog djela, a u točki 13 se obrazlaže zašto sud smatra da je za obavljanje posla bilo potrebno stručno znanje te da se nije se radilo o pružanju pravne pomoći od strane optuženice.
7.3. Dakle, istaknuti oblici bitne povrede iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 nisu počinjeni niti je počinjena koja druga bitna povreda na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08.
8. U argumentaciji žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik navodi kako smatra da je sud pogrešno izveo zaključak da ne postoji kaznena odgovornost AN za predmetno kazneno djelo nadripisarstva, navodeći kako je nesporno da je optuženica stručna osoba sa stručnim znanjem, međutim ono što je ključno je da optužena AN prema nacionalnom propisu, dakle prema Zakonu o odvjetništvu nema ovlasti i nije imala ovlasti u vrijeme zaključenja ugovora s trgovačkim društvima za pružanje pravne pomoći uz naknadu. Navodi se kako se pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem mogu baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.
8.1. Po ocjeni drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je brižljivo i kritički vrednovao sve dokaze kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti i s obranom optuženice, na temelju toga je utvrdio sve odlučne činjenice i izveo pravilan zaključak da nije dokazano da bi optuženica počinila kazneno djelo nadripisarstva za koje se optužuje.
8.2. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nespornim proizlazi da je optuženica sudjelovala u sklapanju ugovora koji se isključivo odnose na materiju iz područja zaštite osobnih podataka i informacijsku sigurnost, postupajući sukladno Uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR), a za koje poslove je bila educirana i imala svojstvo službenika za zaštitu osobnih podataka , odnosno međunarodno prihvaćen certifikat CIPP/E da je prošla edukaciju Agencije za zaštitu osobnih podataka – AZOP. Jednako tako je evidentno da je optuženica pružala savjete i iznosila prijedloge u odnosu na područje koje je obuhvaćeno Uredbom o zaštiti osobnih podataka, a nema niti jednog dokaza da je izradila bilo koji pravni akt pa da bi se smatralo da je pružala pravnu pomoć.
9. Slijedom svega navedenog neosnovani su prigovori žalitelja u odnosu na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Kako je prvostupanjski sud dao jasne i određene razloge vezano za svoje utvrđenje, a te razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, to se u svemu ostalom žalitelj upućuje na iste radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.
10. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. točke 2. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdio da bi na štetu optuženice bio povrijeđen kazneni zakon.
11. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.
U Velikoj Gorici 16. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Gordana Paljevec
