Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj P-296/2020-30

R E P U B L I K A H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. IF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŠF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Andrej Bašović, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika 1. ĆF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. VF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Vukelić Brčić, odvjetnica u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 23. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika ŽF, odvjetničke vježbenice u Rijeci, po objavi presude od 16. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženicima DF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KF, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] da sa nekretnine u suvlasništvu tužitelja IF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ŠF, OIB: [adresa], 51000 Rijeka i to kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, uklone dio terase površine 6m2, dužine 4 mi širine 15 cm, u kojem dijelu ista površina prelazi katastarsku među te se proteže preko zida u suvlasništvu tužitelja izgrađenog po tužiteljima unutar kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, te time uspostave prijašnje stanje, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Tuženici su dužni tužiteljima solidarno platiti rentu za korištenje 6m2 njihove nekretnine u mjesečnom iznosu od 597,25 eura od danja podnošenja tužbe i to dospjele iznose odjednom u roku od 15 dana, a naredne za svaki mjesec unaprijed najkasnije do 15.-tog u idućem mjesecu, pa sve do uspostave ranijeg posjedovnog stanja.

III. Nalaže se tuženicima da solidarno naknade tužiteljima parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljima SF i ŠF da tuženicima ĆF i VF naknade parnični trošak u iznosu 2.543,75 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana, dok se odbija zahtjev tuženika radi naknade troška u preostalom dijelu, kao i zahtjev da im tužitelji naknade dosuđeni trošak kao solidarni dužnici.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka i to k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište (dok je ista u katastarskom operatu evidentirana kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i to svaki u 1/2 idealna suvlasnička dijela. Tuženici su svaki u 1/2 idealna dijela suvlasnici susjedne nekretnine, također upisane u u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka i to k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi ČF i dr. (u katastarskom operatu evidentirana kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prednik tuženika OF je prilikom izvođenja građevinskih radova na nekretnini k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] suprotno građevinskoj dozvoli dogradio sa zapadne strane objekta terasu u visini prve etaže (te se i dan danas ispod nje nalazi automehaničarska radiona površine 20 m2). Navedena terasa izgrađena je na način da je dio terase i to dužinom od cca 4 m i širinom od cca 14 cm ušao preko međe na nekretninu u suvlasništvu tužitelja te je time zauzeta površina tužiteljeve nekretnine u površini od 6 m2. Slijedom navedenog, tužitelju su podnijeli prijavu nadležnom Inspektoratu za građevinarstvo i urbanizam Općine Rijeka te je dana 26. rujna 1989. doneseno rješenje SFRJ, Općina Rijeka, Općinskog komiteta za građevinarstvo i urbanizam kojim se investitoru odnosno predniku tuženika OF naređuje obustava daljnjeg izvođenja radova na narečenoj nekretnini. Obzirom da isti nije postupio po navedenoj zabrani već je izveo građevinske radove na način na koji je to gore opisano, te dana 3. lipnja 1991. od strane RH, Općine Rijeka, Centar inspekcijskih organa, Građevinsko-urbanističkih inspekcija doneseno rješenje KLASA: UP/I-362-02/89-01/2018, Ur.broj: 2170-21-47/91-05 kojim se g. OF naređuje rušenje tog dijela nekretnine. Slijedom navedeno, a sukladno odredbi članka 155. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužitelji zahtijevaju od tuženika uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno uklanjanje dijela terase površine 6 m2, dužine od 4 metra i širine od 15 cm u kojem dijelu ista prelazi katastarsku među te se proteže preko zida u suvlasništvu tužitelja, izgrađenog po tužiteljima unutar na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, tužitelji nastavno ukazuju kako vlasnik zemljišta na kojem se nalazi dio tuženikove zgrade ima pravo na naknadu u obliku novčane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište koju je svagdašnji vlasnik zgrade dužan plaćati svagdašnjem vlasniku opterećenog zemljišta sve dok postoji zgrada na tom zemljištu, pa s tog osnova tužitelji od tuženika traže da sukladno odredbi članka 155. stavak 3. Zakona o vlasništvu, za korištenje njihovog zemljišta do uspostave prijašnjeg stanja plate odnosno plaćaju iznos od 4.500,00 kuna (što sada prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro, ustanovljenom Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, "Narodne novine" br. 57/22., 88/22. iznosi 597,25 eura), mjesečno. Stoga predlažu da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su osporili tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporavaju aktivnu legitimaciju tužitelja jer da tužitelji u ovom slučaju nastupaju kao dva od četiri suvlasnika, dok se kondemnatorni dio presude odnosi na sve suvlasnike, a ne samo na dva, odnosno tužitelje, tj. odnosi se na cijelu k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tužitelji nisu suvlasnici cijele kuće, te ne mogu nastupati u ime svih suvlasnika, kao niti tražiti uklanjanje terase u korist čestice čiji isti nisu jedini suvlasnici. Nadalje, tuženici navode da su temeljem kupoprodaje od dana 01. travnja 2019. s prodavateljima HF, CF, FF i TF stekli pravo vlasništva gore navedene nekretnine. Člankom V. predmetnog ugovora prodavatelji su tuženicima kao kupcima jamčili da predmetne nekretnine nisu opterećene nikakvim uknjiženim niti ne knjiženim teretima. Nadalje, čl. IV. predmetnog ugovora prodavatelji su bili u obvezi predati tuženicima kao kupcima svu kompletnu građevinsku, urbanističku i drugu upravno pravnu relevantnu dokumentaciju vezanu za predmetnu nekretninu. Dakle, tuženici su postupali s načelom povjerenja u zemljišne knjige te isti nisu imali nikakva saznanja da bi NF suprotno građevinskoj dozvoli dogradio terasu sa zapadne strane objekta terasu, a niti je navedeno relevantno budući da su rješenja od 26.09.1989. kao takva u zastari te je predmetna nekretnina u cijelosti legalizirana rješenjem o izvedenom stanju, od dana 12. travnja 2017.g., KLASA:UP/I-361-03/13-03/6568, URBROJ:2170/01-13-02-17-21/V. Prilikom provođenja i sastavljanja geodetskog elaborata broj 50/2017 za nekretninu u vlasništvu tuženika, a sve za potrebe promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, sastavljeno je izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te novom razgraničenju, te su nositelji prava na susjednim katastarskim česticama, bili i ovdje tužitelji , a koji su odbili sudjelovati pozivu radi utvrđivanju međa, i to još u rujnu 2017. Također je sastavljeno izvješće o predočenim podacima, a na koje izvješće tužitelji nisu imali nikakve primjedbe. Tužitelji su bili uredno pozvani prilikom postupka utvrđivanja međa, da uredno iznesu svoje eventualne primjedbe, na predočenje podataka, međutim isti su se oglušili na navedeno. Dokaz o urednoj dostavi je razvidan iz geodetskog elaborata. Može se sasvim osnovano ustvrditi kako je načelo povjerenja u zemljišne knjige ono načelo koje izražava osnovnu društvenu praktičnu i životnu funkciju zemljišnih knjiga – da svatko može pretpostaviti kako je njihov sadržaj istinit te da se može pouzdati kako će pravni poredak tu pretpostavku na odgovarajući način zaštititi. Slijedom svega gore navedenog, više no razvidno da je predmetna terasa legalna, da tužitelji nisu imali primjedbe prilikom legalizacije, da nisu imali primjedbe prilikom utvrđivanja međa, niti su naknadno koristili bilo koji pravni lijek. Tuženici u cijelosti osporavaju uspostavu prijašnjeg stanja, osporavaju uklanjanje terase, osporavaju navodnu utvrđenu površinu terase, budući da je površina terase 0,6 m2, a ne kako to tužitelji tvrde 6 m2. Nadalje, tuženici osporavaju navodnu isplatu rente budući da isti smatraju da je točka I. petita u cijelosti neosnovana, te je nejasno temeljem čega su tužitelji utvrdili površinu od 6 m2, kao i temeljem čega su utvrdili novčani iznos od po 4.500,00 kuna mjesečno, temeljem čega bi uopće tuženici bili u obvezi navedeno platiti. Predmetna nekretnina je u cijelosti legalizirana, tužitelji nisu imali primjedbe na utvrđene međe, nisu tražili uklanjanje terase, terasa je legalizirana još 2017.g., dakle 2 godine ranije nego što su tuženici postali vlasnici prijepora, a niti su se u bilo kojem trenutku obratili sadašnjim vlasnicima nekretnine dok su isti vršili adaptaciju cjelokupne nekretnine. Slijedom iznijetoga, tuženici predlažu Sudu donijeti presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezivanje istog da tužitelji solidarno naknade cjelokupni prouzročeni trošak postupka uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate, po stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima određena za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Tuženici su u tijeku postupka istaknuli i prigovor zastare u odnosu na tužiteljevo novčano potraživanje, a istaknuli su i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako su naknadno otuđili nekretninu na kojoj je izgrađena građevina čije uklanjanje tužitelji zahtijevaju.

4. Dakle, predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja radi uspostave prijašnjeg stanja radi prekoračenja međe građenjem - uklanjanjem dijela terase površine 6 m2, dužine od 4 metra i širine od 15 cm te zahtjev tužitelja radi isplate rente za zahvaćeno zemljište.

5. Sud je proveo dokaz uvidom u izvatke iz zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kopiju katastarskog plana od 20. listopada 2005., rješenje Općine Rijeka, Općinskog komiteta za urbanizam, izgradnju i komunalno stambene poslove, Inspektorat za građevinarstvo i urbanizam od 26. rujna 1989., rješenje Općine Rijeka, Centar inspekcijskih organa, Građevinsko-urbanistička inspekcija od 3. lipnja 1991., Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 1. travnja 2019., Geodetski elaborat 50/2017 potvrđen od strane Državne geodetske uprave pod klasom 932-06/14- 02/00662, urbroj 541-14-02/4-17-06 od 8. studenoga 2017., rješenje o izvedenom stanju Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje klase: UP/I-361-03/13-03/6568, urbroj: 2170/01-13-02-17-21/V od 12. travnja 2017., građevinsku dozvolu od 12. svibnja 2021., povijesni izvadak iz zemljišne knjige za k.č. saslušani su tužitelji te tuženik VF, a proveden je i dokaz geodetskim vještačenjem.

6. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka RF, EF i ĐF, kao niti dokaz građevinskim vještačenjem radi izračuna visine tužiteljevog novčanog potraživanja, jer su na temelju gore navedenog dokaznog postupka utvrđene sve činjenice odlučne za presuđenje pa daljnje dokaze nije bilo potrebno provoditi.

7. Prije svega valja reći da prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja nije osnovan jer prema članku 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV-a) svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika, pa tužitelji kao suvlasnici bez suglasnosti ostalih suvlasnika imaju pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja radi prekoračenja međe građenjem, a također imaju pravo i zahtijevati isplatu rente razmjerno suvlasničkom udjelu.

8. Nadalje, na temelju isprava navedenih u odlomku 5. obrazloženja ove presude u bitnom je utvrđeno:

– da je predniku tuženika (ranijem vlasniku nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) OF rješenjem Općine Rijeka, Općinskog komiteta za urbanizam, izgradnju i komunalno stambene poslove, Inspektorat za građevinarstvo i urbanizam od 26. rujna 1989. naloženo da obustavi daljnje izvođenje pojedinih radova na objektu verandi prvog kata jer se radi o gradnji protivno građevinskoj dozvoli te je potom rješenjem Općine Rijeka, Centar inspekcijskih organa, Građevinsko-urbanistička inspekcija od 3. lipnja 1991. istome naloženo da poruši terasu dimenzija 7,0x3,0 m izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da je izgrađena protivno građevinskoj dozvoli,

– da je pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje klase: UP/I- 361-03/13-03/6568, urbroj: 2170/01-13-02-17-21/V od 12. travnja 2017. ozakonjena zgrada izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

– da je Geodetskim elaboratom 50/2017 potvrđenim od strane Državne geodetske uprave pod klasom 932-06/14-02/00662, urbroj 541-14-02/4-17-06 od 8. studenoga 2017. izvršeno evidentiranje odnosno uris objekta na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skladu s citiranim rješenjem o izvedenom stanju od 12. travnja 2017. (list 28-90 spisa).

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Tomislava Vidmara utvrđeno da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] (zemljišnoknjižno stanje) k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oznaka katastarskog operata), dok k. č. [katastarska čestica] (zemljišnoknjižno stanje) odgovara katastarskoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, vještak je utvrdio da linije koje predstavljaju granicu između ovih dviju nekretnina nisu identične po katastarskom operatu te katastarskom planu za zemljišne knjige i tu je razliku vještak prikazao na skici lica mjesta (prilog broj 2 Nalaza i mišljenja, list 134 spisa), označivši lomne točke međe po katastarskom planu plavom linijom i oznakama A-B-C-D-E-F-G-H, a lomne točke po zemljišnoknjižnom platu narančastom bojom i oznakama A1-B1-C1-D1-E1- F1-G1-F-H. Vještak je potom utvrdio da površina između tako označenih međa iznosi 5,00 m2 (označeno zelenom bojom), što i nije bio predmet vještačenja pa taj dio nalaza sud nije uzeo u obzir, već je vještačenjem valjalo odgovoriti na pitanje da li je građevina izgrađena na k. č. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] dijelom izgrađena i na susjednoj k. č. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i ako jest, u kojoj površini i u kojem dijelu nekretnine. Na to pitanje vještak je dao odgovor usmeno na raspravi održanoj 6. veljače 2023. Vještak je iskazao kako sama terasa i garaža ispod terase ne prelaze među nego među dijelom zahvaćaju ogradni zid terase odnoso zid garaže. Ogradni zid terase i garaže (prijeporna površina) prelazi među označenu u katastarskom operatu, dok niti u jednom dijelu ne prelazi među prema zemljišnoknjižnom planu, a to jer katastarska i zemljišnoknjižna međa nisu identične odnosno odstupaju 10-15 cm međusobno. Vještak je naveo i da prijeporna površina ne zahvaća cijelu dužinu zida već samo njegovu prvu polovicu gledajući od strane ceste pa prema unutrašnjosti, dok predmetna terasa čije se uklanjanje zahtjeva ovom tužbom na ulazi u nekretninu kč. [katastarska čestica].

10. Tužitelji su imali primjedbe na nalaz vještaka u pogledu oznake strane svijeta lomnih točaka, koje je vještak obrazloženo otklonio u podnesku od 20. srpnja 2022., no ističe se da oznake strana svijeta i nemaju odlučno značenje u pogledu identifikacije prijepora. Nisu relevantne ni primjedbe tužitelja u odnosu na k. č. [katastarska čestica] jer ta nekretnina nije predmet ovog postupka. U odnosu na primjedbe tužitelja da utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka ne odgovaraju provedenom geodetskom elaboratu iz 1990. vještak je pojasnio da se za predmetno područje vode različite službene evidencije o zemljištu (nisu usklađeni podaci zemljišne knjige i katastarskog operata) te je vještak stoga zatražio katastarski plan koji je dobio u analognom obliku te ga je za potrebe postupka vektorizirao i prenio u digitalni oblik. Katastarski plan za zemljišnu knjigu koji je vještak vektorizirao sastavni je dio elaborata 50/2017 (RN 47/2017) te je upravo taj plan korišten za izradu nalaza i mišljenja.

11. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Vidmara, a odbijen je prijedlog tužitelja da se odredi novo vještačenje po drugom vještaku geodetske struke. Naime, stajalište je suda da je nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Vidmara potpun, razumljiv i u svemu sukladan pravilima struke te neproturječan drugim u postupku provedenim dokazima pa nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 261. stavak 2. ZPP-a da bi se obnovilo vještačenje po drugom vještaku. Vještak je, naime, dao jasan, argumentiran i razumljiv odgovor na zadaću suda, a na primjedbu tužitelja da nalaz i mišljenje ne odgovaraju provedenom geodetskom elaboratu iz 1990. vještak je pojasnio kako je usporedio katastarski plan iz samog katastarskog operata s katastarskim planom za zemljišnu knjigu koji je sastavni je dio elaborata 50/2017 (RN 47/2017). Upravo je to Geodetski elaborat potvrđen od strane Državne geodetske uprave pod klasom 932-06/14-02/00662, urbroj 541-14-02/4-17-06 od 8. studenoga 2017. (list 28-90 spisa) kojim je nedvojbeno izvršeno evidentiranje odnosno uris objekta na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skladu s rješenjem o izvedenom stanju od 12. travnja 2017., čime je potvrđeno da je vještak koristio upravo onaj plan koji je u službenoj uporabi i kojeg je vještak dužan koristiti. Eventualne primjedbe na takav plan tužitelji ne mogu iznositi u ovom parničnom postupku, već pred tijelom koje je nadležno za njegovu izradu i provedbu (Državna geodetska uprava).

12. Kao što je rečeno predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja radi uspostave prijašnjeg stanja radi prekoračenja međe građenjem - uklanjanjem dijela terase površine 6 m2, dužine od 4 metra i širine od 15 cm, no na temelju sadržaja dokaza opisanih u odlomcima 7. do 10. obrazloženja ove presude nedvojbeno je utvrđeno da međa između nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije prekoračena građenjem na nekretnini 1067/6 k. o. [katastarska općina] u dijelu koji se odnosi na terasu površine 6 m2, dužine od 4 metra i širine od 15 cm. Osim što je vještak geodetske struke usmeno na ročištu decidirano naveo da predmetna terasa čije se uklanjanje zahtjeva ovom tužbom ne ulazi u nekretninu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to ni po međi označenoj zemljišnoknjižnim, a ni po međi označenoj katastarskim planom, niti rješenje Općine Rijeka, Općinskog komiteta za urbanizam, izgradnju i komunalno stambene poslove, Inspektorat za građevinarstvo i urbanizam od 26. rujna 1989. i rješenje Općine Rijeka, Centar inspekcijskih organa, Građevinsko-urbanistička inspekcija od 3. lipnja 1991. nisu u protivnosti s ovim zaključkom jer je tim rješenjima predniku tuženika naloženo da obustavi gradnju odnosno da poruši terasu dimenzija 7,0x3,0 m budući da je izgrađena protivno građevinskoj dozvoli. Međutim, u tim se rješenjima ne navodi da bi predmetna terasa bilo kojim dijelom bila izgrađena na nekretnini tužitelja. Upravo suprotno, u obrazloženju rješenja od 3. lipnja 1991. navedeno je da se radi o objektu izgrađenom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također ni iz iskaza parničnih stranaka ne proizlazi išta što bi dovelo ova utvrđenja u sumnju, pri čemu navodi tužitelja da nisu sudjelovali u postupku legalizacije objekta izgrađenog na nekretnini 1067/6 k. o. [katastarska općina] i u postupku izrade elaborata Geodetskog elaborata 50/2017, i da su točni, ne utječu na ishod ovog postupka jer, kao što je navedeno, tužitelji svoja prava u pogledu tih pitanja mogu ostvarivati samo u postupku pred nadležnim upravnim tijelima, a ne pred ovim sudom. U parničnom postupku, a u smislu odredbi članka 12. stavak 1. i članka 213. stavak 1. ZPP-a, sud nije ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost odluke nadležnog upravnog tijela (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1295/09 od 25. svibnja 2011.)

13. Prema članku 155. stavak 1. ZV-a ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja. Prema stavku 2. istog članka dok ne bude potpuno provedena uspostava prijašnjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna služnost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljištu, dok je stavkom 3. propisano da vlasnik zemljišta na kojem se nalazi dio tuđe zgrade ima pravo na naknadu u obliku novčane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište, koju je svagdašnji vlasnik zgrade dužan plaćati svagdašnjem vlasniku opterećenoga zemljišta sve dok postoji dio zgrade na tom zemljištu; time se ne dira u pravo na naknadu pretrpljene štete.

14. Budući da je na temelju provedenih dokaza nedvojbeno utvrđeno da građenjem terase na nekretnini 1067/6 k. o. [katastarska općina] nije prekoračena međa niti je gradnjom te terase zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, nisu ispunjene pretpostavke u smislu citiranog članka 155. stavak 1., 2. i 3. ZV-a te je zahtjev tužitelja radi uspostave prijašnjeg stanja i plaćanje rente valjalo odbiti kao neosnovan, bez provođenja drugih predloženih dokaza.

15. Napominje se kako je vještak mišljenja da prva polovica ogradnog zida gledajući od strane ceste prema unutrašnjosti prelazi među označenu u katastarskom operatu (dok ne prelazi onu iz zemljišnoknjižnog plana), no imajući u vidu da tužbeni zahtjev ne obuhvaća predmetni dio ogradnog zida već samo terasu, niti su tužitelji uredili tužbeni zahtjev po nalazu vještaka, navedeno nije predmet ovog postupka jer sud sudi samo u okviru postavljenog zahtjeva (članak 2. stavak 1. ZPP-a).

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP- a te su tužitelji, koji su izgubili spor, tuženicima dužni naknaditi sve potrebne troškove, prema vrijednosti predmeta spora od 1.327,23 eura i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje: Tarifa).Tuženicima je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to za:

– sastav odgovora na tužbu 200,00 eura Tbr. 7.1.

– sastav obrazloženog podneska od 25.4.2022. 200,00 eura Tbr. 8.1.

– sastav obrazloženog podneska od 7.6.2022. 200,00 eura Tbr. 8.1.

– sastav obrazloženog podneska od 24.10.2022. 200,00 eura Tbr. 8.1.

– sastav podneska od 6.2.2026. 50,00 eura Tbr. 8.5.

– zastupanje na ročištu 11.6.2021. 200,00 eura Tbr. 9.1.

– zastupanje na ročištu 20.9.2021. 200,00 eura Tbr. 9.1.

– zastupanje na ročištu 8.11.2021. 200,00 eura Tbr. 9.1.

– zastupanje na ročištu 6.2.2026. 200,00 eura Tbr. 9.1.

– zastupanje na ročištu 23.3.2026. 200,00 eura Tbr. 9.1.

sve u svezi Tbr 54. Tarife i sve uvećano za 10% na ime zastupanja dviju stranaka (Tbr.40 Tarife), pa tuženicima na ime zastupanja po odvjetniku pripada ukupno 2.035,00 eura što uvećano za PDV iznosi 2.543,75 eura. Tuženicima ne pripada trošak pristojbi jer kod potpunog uspjeha u sporu nisu dužna snositi troškove pristojbi, kao niti trošak za sastav podneska od 11.11.2025. kojim su tražili odgodu ročište jer se radi o trošku koji su po načelu krivnje dužni sami snositi. Tužitelji nisu dužni snositi parnični trošak kao solidarni dužnici jer nisu solidarno odgovorni u glavnoj stvari (članak 161. stavak 3. ZPP-a). Na priznati parnični trošak tuženicima je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno čl. 151. stavak 3. ZPP-a u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a

17. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Opatiji 16. travnja 2026.

Sutkinja:

Ana Župić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a, a za županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima po punomoćniku

2. Tuženici po punomoćniku