REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Bjelovaru
Josipa Jelačića 3
43000 Bjelovar
Poslovni broj: Ovr-945/2026-4
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
RJEŠENJE
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ani Marković-Ćoso, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnici Sanji Maciček iz Odvjetničkog društva Čogurić & Matak d.o.o., Zagreb, Ilica 41a, protiv protivnika osiguranja OPĆA BOLNICA „DR. ŠA" [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa], zastupanog po Hrvoju Čačiću, odvjetniku iz Bjelovara, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 16. travnja 2026.
riješio je
I.Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koja glasi:
"1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to vraćanja na rad, određuje se privremena mjera tako što se nalaže protivniku osiguranja OPĆOJ BOLNICI „DR. ANĐELKO VIŠIĆ" BJELOVAR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa] da predlagateljicu osiguranja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vrati na rad odmah po primitku rješenja kojim se privremena mjera usvaja, na način da je vrati na radno mjesto na koje je bila raspoređena prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Klasa: 021-01/25-01/330, Urbroj: 2103-72-04-03/01-25- 06 od 18. srpnja 2025.
2. Nalaže se protivniku osiguranja OPĆOJ BOLNICI „DR. ANĐELKO VIŠIĆ" BJELOVAR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa] da predlagateljici osiguranja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za vrijeme trajanja radnog spora u ovosudnom predmetu poslovni broj Pr185/2025 radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu plaća mjesečnu naknadu u iznosu bruto plaće predlagateljice koju je primala na zadnjem radnom mjestu v.d. voditeljice Odsjeka za dijetetiku i prehranu, Odjela tehničkih, uslužnih i informatičkih poslova na kojem je radila prije otkazivanja ugovora o radu, tj. u bruto iznosu od 3.296,78 eura, i to od dana kada je predlagateljici osiguranja zbog otkaza prestao radni odnos, tj. od 25. srpnja 2025. do pravomoćnosti presude u ovosudnom predmetu poslovni broj Pr-85/2025.
3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja spora radi osporavanja dopuštenosti otkaza.
4. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu.
5. Nalaže se protivniku osiguranja OPĆOJ BOLNICI „DR. ANĐELKO VIŠIĆ" BJELOVAR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa] da predlagateljici osiguranja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak sastava prijedloga za izdavanje privremene mjere zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1.Predlagatelj osiguranja podnio je ovome sudu prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine u kojem je naveo da je kao radnica, s protivnikom osiguranja, kao poslodavcem, 12. ožujka 2024. sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta „Viši savjetnik 2“, dok je rješenjem tuženika Klasa: 080-02/18-01/01, Urbroj: 2103-72- 05-01-01/01-18-48/1 od 29. svibnja 2018. imenovana v.d. voditeljicom Odsjeka za dijetetiku i prehranu, Odjela tehničkih, uslužnih i informatičkih poslova. Navodi kako je ista dana 25. srpnja 2025. zaprimila Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Klasa: 021- 01/25-01/330, Urbroj: 2103-72-04-03/01-25-06 od 18. srpnja 2025. i to zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, odnosno radi navodnog protupravnog prisvajanja proizvoda u vlasništvu protivnika osiguranja. Dalje navodi kako je po punomoćnici, preporučenom pošiljkom, u zakonskom roku, 8. kolovoza 2025. podnijela Zahtjev za zaštitu prava radnika/prigovor ističući kako Odluka o izvanrednom otkazu nije zakonito donesena jer nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za otkaz ugovora o radu, odnosno da ista nije počinila osobito teške povrede iz radnog odnosa koje joj se stavljaju na teret. Obzirom kako protivnik osiguranja nije udovoljio Zahtjevu za zaštitu prava radnika/prigovoru u roku od 15 dana od primitka, sukladno čl. 133. st. 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu), štoviše, dostavio je samo paušalno obrazloženu Odluku o prigovoru na Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, donesenu po Upravnom vijeću Poslodavca, a koju kasnije naziva Odlukom o zahtjevu za zaštitu prava radnika, iz kojeg postupanja je jasno vidljivo kako isti ne shvaća razliku između zahtjeva za zaštitu prava radnika i prigovora na postupanje Poslodavca, kao niti razliku u donositelju istih, navodi kako je 8. rujna 2025. naslovnom sudu podnijela tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu i isplate plaće, a koji predmet se vodi pod posl.br. Pr-85/2025. Dalje naglašava kako je zaposlenica protivnika osiguranja više od 38 godina i u tom periodu nikada nije dobila ni opomenu pred otkaz, stoga su uistinu frapantne optužbe protivnika osiguranja s kojima se suočila. Također je 15. srpnja 2025. zaprimila Odluku o privremenom udaljenju s rada, Klasa: 021-01/25- 01/330, Urbroj: 2103-72-01-25-1 od 4. srpnja 2025., dok je Odluku o izvanrednom otkazu zaprimila 25. srpnja 2025. S rada nije mogla biti udaljena obzirom je bila na bolovanju radi nesposobnosti za rad koju joj je uzrokovao stres koji joj je uzrokovan 4. srpnja 2025. po odlasku sa radnog mjesta. Samim time posljednju je plaću za srpanj 2025. primila 14. kolovoza 2025., a što nanosi direktnu štetu za uzdržavanje nje i njene obitelji te strahuje od nenadoknadive štete koju bi njezina nezaposlenost mogla prouzročiti. Gubitak posla ima teške socijalne, psihofizičke, a i egzistencijalne posljedice jer joj je posao predstavljao stalni i jedini izvor novčanih sredstava. Navodi kako je ona osoba u dobi od 59 godina te joj mogućnost zaposlenja kod drugog poslodavaca nije najlakša opcija, odnosno mogućnost pronalaska novog zaposlenja znatno je sužena pa čak i otežana. Isto tako, navodi kako je protivnik osiguranja donio Odluku o izvanrednom otkazu zbog kako smatra; osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa odnosno zbog navodne krađe proizvoda u vlasništvu protivnika osiguranja u ukupnoj vrijednosti od 122,78 eur. Navodi kako nije kriva za ono što ju se tereti, a protivnik osiguranja joj nije dopustio da se očituje o navedenom prije no što joj je uručen izvanredni otkaz, odnosno da iznese svoju obranu. Odluka o izvanrednom otkazu protivnika osiguranja se temelji prije svega na izvješću djelatnika Klemm sigurnosti d.o.o., odnosno pregledu i otimačini kojima je bila podvrgnuta, a što nikako ne može biti vjerodostojan dokaz i to iz razloga što je samo takvo postupanje u svojoj biti kazneno djelo, odnosno pretraga nije izvršena na zakonom predviđeni način, niti su zakonom predviđene osobe vezano uz osobu tužiteljice, niti na zakonom dopuštenom području, niti na temelju adekvatnih ovlaštenja, neosnovanim zadržavanjem predlagateljice osiguranja. Navodi kako je radi takvog postupanja protivnika osiguranja doživjela psihofizičku traumu, stres te osjećaj srama i bezvrijednosti, a što je sve utjecalo na njeno opće zdravstveno stanje. Naime, po odlasku s posla, na javnom parkiralištu zaustavljena je od strane djelatnika Klemm sigurnosti d.o.o., koji ju je prvotno primorao da preda predmete koje je imala u vrećicama od kojih je dio zadržao, a dio vratio te ju potom primorao da otvori svoj vlastiti automobil i iz njega izvadi sve predmete koji se u njemu nalaze, nakon čega je ponovno zadržao dio predmeta, a dio predmeta joj vratio. Potom su dvojica djelatnika protivnika osiguranja; ČA i AA povisivali glas na nju kako bi ju naveli na lažno priznanje da bi ukrala artikle koji su nađeni u njenom posjedu, a predstavljaju robu široke potrošnje. Osim toga, ključno je napomenuti kako se radi o maloj vrijednosti te kako je kaznena prijava protivnika osiguranja u odnosu na nju odbačena, a što govori u prilog njezinim navodima. Dakle, i više je no razvidno kako je protivnik osiguranja uručio izvanredni otkaz predlagateljici osiguranja iz sasvim neopravdanih razloga, a o svemu navedenom je bio obaviješten u više navrata te unatoč tome nije promijenio svoju odluku. Iako nije učinila ikakve povrede obveza iz radnog odnosa, a kamoli ne na način na koji joj se to stavlja na teret pobijanom Odlukom o izvanrednom otkazu, predlagateljica ukazuje i na relevantne odredbe Pravilnika o radu protivnika osiguranja iz kojih proizlazi da, sve i da je istina ono što joj se stavlja na teret, istoj je mogao biti uručen eventualno redoviti otkaz ugovora o radu, a ne izvanredni otkaz. Naime, odredbom čl. 103. Pravilnika o radu protivnika osiguranja (na snazi od 5.7.2023.) određeno je kako poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog, između ostalog, otuđenja materijala, sirovina, dokumenata i drugih stvari poslodavca. Prema tome, i iz navedenog se sporna Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu ukazuje u cijelosti neosnovanom i nedopuštenom. Navodi da obzirom na navedeno, jasno je kako je ispunjena prva od dviju kumulativnih pretpostavki za određivanje privremene mjere, odnosno kako je predmetna odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena i nezakonita. Zaključno, a osim činjenice da se odluka o izvanrednom otkazu temelji na neistinitim, pogrešnim i iskonstruiranim činjenicama, što potvrđuje i ranije navedeno rješenje o odbačaju kaznene prijave, uslijed gubitka posla trpi nenadoknadivu štetu. Naime, nenadoknadiva šteta za predlagateljicu očituje se u činjenici da je istoj ugroženo njezino egzistencijalno pitanje te uzdržavanje nje i članova njene obitelji. Predlagateljica živi sa suprugom koji je u mirovini, a koji iznos mirovine od cca 1.200,00 eura nije dostatan za pokriće troškova režija, hrane, lijekova, osnovnih životnih potrepština za dvoje ljudi i slično.Tako samo mjesečni troškovi režija nje i supruga premašuju ukupan iznos od 350,00 eura. S druge strane, opterećena je kreditima, koja dugovanja trenutno iznose više od 3.500,00 eura. Naime, predlagateljica je Ugovorom o kreditu od 14.3.2023. podigla kredit u iznosu od 25.000,00 eura, Ugovorom o kreditu od 16.10.2024. podigla kredit na iznos od 18.000,00 eura te Ugovorom o kreditu od 29.4.2025. podigla kredit na iznos od 5.000,00 eura. Svi navedeni krediti su većim dijelom još u otplati. Štoviše, protiv nje su pokrenuti postupci ovrhe na FINA-i radi naplate dugovanja po kreditima u iznosu od 900,32 eura te 1.145,04 eura, obzirom se blokada odnosi na dospjele iznose tokom 2025. godine. Zaključno, zbog gubitka posla i nemogućnosti urednog otplaćivanja rata kredita obratila OTP banci d.d. radi odobravanja kredita za restrukturiranje, odnosno odgode otplate, a koji zahtjev je odbijen. Kada se svemu navedenom pridodaju troškovi hrane, higijenskih potrepština i lijekova (suprug dijabetičar i tlakaš), jasno je kako je gubitkom posla dovedena u pitanje egzistencija. Navodi da od vrijednije imovine, ne posjeduje istu. Tako da nema osobno vozilo u svome vlasništvu, a u odnosu na nekretnine ista je tek suvlasnica u samo 1/3 dijela oranice od svega 113 m2 , upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta oranica u Radničkom naselju, površine 31 čhv. Iz navedenog je razvidno da zbog otkaza ugovora o radu i posljedično tome prestanka primanja plaće, predlagateljica nema dovoljno sredstava za život te je istoj ugrožena egzistencija. Na ovom mjestu se ponovno ukazuje kako je novo zaposlenje za nju iznimno otežano uslijed starije životne dobi od 60 godina. Naime, nije pasivna u pogledu traženja novog zaposlenja ali zbog navedene životne dobi istoj nije ponuđen niti jedan posao za koji je iskazala interes, kako pisano tako i telefonski. Prema tome, kumulacijom navedenih faktora je mogućnost novog zaposlenja, a time i mogućnost zarade, suviše otežana. Navodi da je u opisanim okolnostima donošenje privremene mjere vraćanja predlagateljice na posao u cijelosti opravdano proizlazi i iz sudske prakse drugostupanjskih sudova, pa tako i primjerice, Županijski sud u Osijeku u odluci posl.br. Gž R-363/2023 od 5. siječnja 2024. navodi: „U odnosu na drugu kumulativno potrebnu pretpostavku za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, a koja se sastoji u tome da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da bi mu bez određivanja predložene privremene mjere prijetila nenadoknadiva šteta, sud prvog stupnja temeljem priloženih isprava zaključuje da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom i postojanje te druge kumulativno potrebne pretpostavke i to uzimajući u obzir da je ista u dobi od 63 godine, da je izuzetno lošeg zdravstvenog stanja s obzirom da se liječi kao onkološki bolesnik i da je u tim okolnostima minimalna mogućnost pronalaska bilo kakvog posla kojim bi mogla anulirati izostanak i minimalnih mjesečnih primanja, te cijeneći da su joj zbog bolesti troškovi života povećani, a trenutno se uzdržava od mirovine supruga koja iznosi oko 326,37 eura, smatra da je učinila vjerojatnom i postojanje druge kumulativno potrebne pretpostavka za određivanje privremene mjere.“ Iznos privremene mjere plaćanja naknade za vrijeme radnog spora predlagateljica osiguranja temelji na prosjeku zadnjih 3 bruto plaća isplaćenih istoj prije prestanka ugovora o radu. Slijedom svega navedenog, predlagateljica osiguranja predlaže da sud radi osiguranja nenovčane tražbine i to vraćanja na rad odredi privremenu mjeru. Uz prijedlog je priložen Odluka o izvanrednom otkazu (list 10-12), zahtjev za zaštitu prava radnika (13-18), Odluka o prigovoru na odluku o izvanrednom otkazu Ugovor o radu (list 19-22), tužba (list 23-30), odluka o privremenom udaljenju s rada (list 38- 41), prigovor na odluku o privremenom udaljenju s rada (list 42-45), podaci HZMO (list 46-49), specijalistički nalaz (list 50-55), obračuni za isplatu plaće –naknade (list 50-56), dopisi (list 57-58).
2. Protivnik osiguranja je dostavio podnesak dana 14. travnja 2026. u kojem navodi da se protivi prijedlogu predlagateljice osiguranja za donošenjem privremene mjere kojom bi predlagateljica osiguranja bila vraćena na rad na radno mjesto na koje je bila raspoređena prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 18. srpnja 2025. godine te kojom bi protivniku osiguranja bilo naloženo da predlagateljici osiguranja za trajanja radnog spora radi utvrđenja nedopuštenosti otkazu ugovora o radu plaća mjesečnu nakandu u iznosu bruto plaće predlagateljice osiguranja koju je primala na zadnjem radnom mjestu u bruto iznosu od 3.296,78 EUR i to od dana prestanka radnog odnosa 25.srpnja 2025.godine do pravomoćnosti odluke u ovosudnom predmetu posl.br.Pr-85/2025, jer smatra kako nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za udovoljenje istim prijedlozima jer predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, niti je učinila vjerojatnim da su mjere potrebne kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti baš kao što je to bio slučaj sa prijedlogom predlagateljice u ovosudnom predmetu posl.br.Ovr-2097/2025, koji je pravomoćno odbijen. Potpuno je neodlučno za donošenje odluke u ovom postupku, kao i za donošenje odluke u parničnom postupku radi nedopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu (Pr-85/2025), koliko vremena je predlagateljica osiguranja prethodno bila zaposlena kod protivnika osiguranja, a osobito imajući u vidu razloge zbog kojih je ista Odluka donesena. Dalje navodi kako predlagateljica osiguranja mora u ovom postupku, da bi sud prihvatio njen prijedlog, svoju nenovčanu tražbinu učiniti vjerojatnom, odnosno, da ista mora proizlaziti iz postojanja činjenica koje ukazuju da je vjerojatniji njen uspjeh u postupku osporavanja dopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, a što, po ocjeni protivnika osiguranja, nije učinila. Vezano za navod iz prijedloga kako predlagateljici osiguranja nije omogućio da iznese svoju obranu u postupku koji je prethodio donošenju Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, ističe da nije pozvao predlagateljicu osiguranja na iznošenje obrane prije donošenja namjeravane odluke, jer drži da su u konkretnom slučaju postojale okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini, sukladno čl.119.st.2.Zakona o radu. Naime, radnica je zatečena od strane djelatnika zaštitarske službe pod okolnostima koje su nedvojbeno ukazivale da je predlagateljica osiguranja protupravno prisvojila prehrambene proizvode protivnika osiguranja kao poslodavca i druge artikle koji su joj bili povjereni na radu u vrijednosti od 122,78 EUR, odnosno, da je počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Tim više što je predlagateljica osiguranja otuđila i tuženikov medicinski materijal i to paket rukavica, odnosno rukavice latex 100 komada, kao i fiziološku otopinu 500 ml Bbraun. Predlagateljica osiguranja navodi da ju je djelatnik zaštitarske službe „primorao“ da preda predmete, otvori automobil, da je izvršena pretraga i sl., odnosno, da bi isto predstavljalo nezakonito i protupravno postupanje zaštitara, među ostalim, i zbog toga što je njen automobil bio na javnom parkiralištu. Ističe kako prema predlagateljici osiguranja u konkretnom slučaju nisu primijenjene nikakve mjere prisile, niti je vršena pretraga nje kao osobe, niti pretraga motornog vozila u njenom vlasništvu. Točno je da je zaštitar koji je obavljao poslove tjelesne zaštite na porti protivnika osiguranja primijenio ovlasti koje ima sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i zatražio od predlagateljice osiguranja da izvrši pregled predmeta i motornog vozila, na što je predlagateljica osiguranja dobrovoljno omogućila pregled. Dakle, nije bilo nikakve pretrage, niti primjene bilo kakve prisile prema predlagateljici osiguranja. Sukladno čl.5.st.1.t.1.Zakona o privatnoj zaštiti, djelatnost privatne zaštite obuhvaća zaštitu stambenih, poslovnih i drugih objekata i prostora te javnih i drugih površina. Osim toga, predlagateljica osiguranja je, neposredno nakon što je djelatnik zaštitarske službe zatražio da izvrši pregled predmeta i motornog vozila, kontaktirala radnicu protivnika osiguranja, KA, inače, njoj podređenu radnicu, i tražila da (lažno) potvrdi da ima račun za robu koju su zapljenili djelatnici Klemm sigurnost d.o.o.od nje. Protivnik osiguranja također ističe kako je u postupku prije otkazivanja ugovora o radu poštivao odredbe čl.151. Zakona o radu, čl.115.Pravilnika o radu i čl.43 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te je protivnik osiguranja kao poslodavac nacrt Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu dostavio Radničkom vijeću protivnika osiguranja, odnosno, Sindikalnom povjereniku Sindikata čiji je predlagateljica osiguranja član, radi davanja prethodne suglasnosti na Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme.Sindikalni povjerenik sindikalne podružnice OB „Dr.Anđelko Višić“ Bjelovar Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske CA, čiji je predlagateljica osiguranja član, dostavio je protivniku osiguranja kao poslodavcu 15.srpnja 2025.godine suglasnost na Odluku poslodavca o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Radničko vijeće dostavilo je protivniku osiguranja kao poslodavcu 18.srpnja 2025.godine (jednoglasnu) suglasnost na Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme predlagateljici osiguranja. Predlagateljica osiguranja se potpuno neopravdano kao argument u prilog svojih navoda iz prijedloga poziva na činjenicu da je kaznena prijava za kazneno djelo pronevjere iz čl.233.st.3.Kaznenog zakona protiv nje odbačena od strane nadležnog državnog odvjetništva, jer je ista odbačena iz čisto procesnih razloga; naime, kaznena prijava je formalno podnesena protiv predlagateljice osiguranja zbog otuđenja pokretnina u vlasništvu protivnika osiguranja od 122,78 EUR, odnosno, za pronevjeru stvari „male vrijednosti“, za koje kazneno djelo se progon vrši po privatnoj tužbi sukladno čl.245.st.1.Kaznenog zakona. Dakle, činjenica što je kaznena prijava protiv predlagateljice osiguranja odbačena apsolutno „...ne govori u prilog navodima predlagateljice osiguranja“, jer je ista odbačena samo zbog toga što u konkretnom slučaju ovlašteni tužitelj ne bi bilo nadležno državno odvjetništvo. Iako je i takav stav izražen u predmetnom rješenju o odbačaju kaznene prijave dvojben, jer je osnivač protivnika osiguranja Republika Hrvatska pa bi se radilo o „državnoj imovini“ i u smislu čl.245.st.1.Kaznenog zakona kazneni progon bi se ipak vršio po službenoj dužnosti, neovisno o vrijednosti otuđenih stvari. Predlagateljica osiguranja nije učinila niti vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Iz Prijedloga se ne može jasno razaznati da li se predlagateljica osiguranja poziva na svoju priloženu medicinsku dokumentaciju (nalaz psihijatra od 7.srpnja 2025.godine, Stručno- medicinska ocjena privremene nesposobnosti za rad od 18.7.2025.godine, nalaz psihijatra od 29.10.2025., Nalaz i mišljenje psihologa od 25.11.2025.) kao argument da je nesposobna za rad iz zdravstvenih razloga. Ukoliko je tome tako, protivnik osiguranja ističe kako u priloženoj medicinskoj dokumentaciji nije navedena niti jedna dijagnoza po MKD uslijed koje bi se radilo o trajnoj nesposobnosti za rad, a posljednje datirana dokumentacija je 25.11.2025.godine (dakle, prije gotovo 5 mjeseci), iz čega se može zaključiti kako su psihičke tegobe predlagateljice osiguranja bile privremenog karaktera i nisu trajno utjecale na njenu radnu sposobnost. Osporava se navod predlagateljice osiguranja da bi joj novo zaposlenje bilo znatno otežano uslijed životne dobi od 60 godina. Imajući u vidu trenutno stanje na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i sveopće pomanjkanje radne snage, što je notorna činjenica, predlagateljica osiguranja, iako u dobi 60 godina, svakako je konkurentna na tržištu rada. Predlagateljica osiguranja navodi kako je bila aktivna u traženju zaposlenja i pritom ne navodi niti jedan dokaz na tu okolnost, niti barem dostavlja potvrdu da je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljena kao tražitelj zaposlenja. Ističe se kako je trenutno na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavljeno 13 oglasa za stručnu spremu predlagateljcie osiguranja (kategorija: ekonomisti...administrativci) za rad na području Bjelovarsko-bilogorske županije (od kojih 9 na području Grada Bjelovara) na koju okolnost se dostavlja Ispis oglasa (Izvor: https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx). Osobito je nelogičan i neživotan navod predlagateljice osiguranja u dijelu u kojem navodi svoje teške imovinske prilike, konkretno, da je opterećena dugovanjima po osnovi otplate kredita, koje je podigla u iznosu od 48.000,00 EUR u roku od ožujka 2023.godine do travnja 2025.godine, da bi potom navela kako „Od vrijednije imovine, predlagateljica ne posjeduje istu.“ Novac je također imovina. Osim toga, ukoliko predlagateljica uspije u postupku radi utvrđenja nedopuštenom Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, imat će (među ostalim) pravo i na isplatu naknade plaće u razdoblju od 25.srpnja 2025.godine do povratka na rad, baš kako je i zatraženo t.III petita u postupku Pr-85/2025. Također se ističe kako dostavljena sudska praksa uz prijedlog uopće nije usporediva sa situacijom predlagateljice osiguranja u ovom postupku; naime, u dostavljenoj sudskoj praksi radilo se o predlagateljici koja je liječena kao onkološki bolesnik slijedom čega predlaže da sud odbije prijedlog predlagateljice osiguranja te da ju obveže da mu nadoknadi troškove postupka.
3. U dokaznom postupku pročitan je prijedlog za određivanjem privremene mjere i dokumentacija koju je dostavio predlagatelj osiguranja odnosno posebice Odluka o izvanrednom otkazu, Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, Zahtjev za zaštitu prava radnika, Odluka protivnika osiguranja o zahtjevu za zaštitu prava predlagatelja osiguranja protiv odluke o izvanrednom otkazu, tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu i isplate plaće, odluka o privremenom udaljenju s rada, prigovor na odluku o privremenom udaljenju s rada, podaci HZMO, specijalistički nalaz, obračuni za isplatu plaće –naknade, dopisi.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Odredbom članka 346. stavak 1. toč. 1 i 2 Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14 , 55/16,73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), dalje Oz-a, propisano je kako se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6. Nije sporno da je predlagateljica osiguranja trenutno nezaposlena, nije sporno da je protivnik osiguranja dana 18. srpnja 2025. godine donio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, te da je predlagateljica osiguranja pred ovim sudom podnijela tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, čime je predlagateljica osiguranja na formalnoj razini učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine u smislu citirane odredbe članka 346. stavak 1. OZ-a. Međutim sud nalazi osnovanim prigovore protivnika osiguranja da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim svoj uspjeh u sporu oko (ne)zakonitosti odluke protivnika osiguranja o otkazu ugovora o radu. Razlozi koje predlagateljica osiguranja navodi u prilog tvrdnji da je njezino pravo - nenovčana tražbina vjerojatnija od uspjeha protivnika osiguranja u tom sporu, protivnik osiguranja je argumentirano osporio, te se sud priklanja tim razlozima smatrajući da u situaciji postojanja okolnosti pod kojima je predlagateljici osiguranja otkazan ugovor o radu (otuđenje sredstava za rad i prehrambenih artikala op.) postoji takav stupanj nepovjerenja i narušen odnos radnika i poslodavca da bi privremeni povratak predlagateljice osiguranja na rad bitno narušilo radni proces.
7. Kao sporno trebalo je utvrditi postojanje i drugog kumulativnog uvjeta koji je potrebno ispuniti rad određivanja privremene mjere a to je da protivnik osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
8. Iz sadržaja prijedloga proizlazi da je predlagateljica osiguranja osoba od 59 godina, a iz priložene dokumentacije liječnika proizlazi dijagnoza F43.0 akutne reakcije na stres, predlagateljica osiguranja navodi da strahuje od nenadoknadive štete koju bi njezina nezaposlenost mogla prouzročiti te da gubitak posla po predlagateljicu osiguranja ima teške socijalne, psihofizičke i egzistencijalne posljedice jer joj je posao predstavljao stalni i jedini izvor novčanih prihoda, istaknuto je da je mogućnost zaposlenja kod drugog poslodavca nije najlakša opcija te da je mogućnost pronalaska novog zaposlenja znatno sužena i otežana.
9. Predlagatelj osiguranja je u spis priložio medicinske nalaze, međutim sudac kao pravnik nema adekvatnu kvalifikaciju za ocijenu istih, a u situaciji kada ne postoji dokaz o utvrđenoj radnoj nesposobnosti, invalidnosti ili zaključka kvalificiranog vještaka medicinske struke o radnoj nesposobnosti, sam sadržaj liječničkih nalaza je irelevantan. Osim toga ukoliko je predlagateljica radno nesposobna, njezin zahtjev za privremeni povratak na rad je proturječan tvrdnji o radnoj nesposobnosti.
10. Analizom i ocjenom izvedenih dokaza i provođenjem testa razmjernosti između prava predlagateljice osiguranja da privremenim povratkom na rad osigura ostvarenje svoje nenovčane tražbine i nužnih sredstava za život, te prava poslodavca da organizira nesmetano odvijanje procesa rada i iz rada isključi radnike koji taj proces grubo narušavaju, ovaj sud zaključuje kako u konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja nije dokazala niti postojanje veće vjerojatnosti za svoj uspjeh u radnom sporu niti nastanak nenadoknadive štete, kao drugog kumulativnog uvjeta kojeg je potrebno ispuniti radi prihvaćanja prijedloga za određivanjem privremenom mjere budući nastanak nenadoknadive štete koja prijeti nije obrazložena adekvatnim razlozima. Same godine života i dugogodišnji staž osiguranja kod poslodavca – protivnika osiguranja, nisu dovoljan argument u konkretnoj situaciji gdje predlagateljica osiguranja nije dokazala da je na tržištu rada pokušala aktivnim pristupom pronaći novo zaposlenje, nije dokazala da bi s obzirom na svoju stručnu spremu i dosadašnje radno iskustvo postojao suficit kadrova na tržištu rada koji bi baš nju onemogućavao u novom zaposlenju. Nadalje, zasigurno sva svoja novčana potraživanja predlagateljica osiguranja može naplatiti od protivnika osiguranja ukoliko u parničnom predmetu koji se vodi kod ovoga suda broj Pr-85/2025 uspije sa tužbenim zahtjevom, pa u tom dijelu predlagateljici osiguranja ne prijeti nastanak nenadoknadive štete.
11. Odredbom čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. OZ-a, propisani su razlozi koji se moraju kumulativno ispuniti da bi se prijedlog predlagatelja osiguranja mogao smatrati osnovanim, a predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu nije ispunio sve propisane uvjete odnosno učinio vjerovatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
12. Zbog navedenoga, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Bjelovaru, 16. travnja 2026.
SUDAC
Ana Marković-Ćoso
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa rješenja, Županijskom sudu, putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.
