Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Polovni broj Ovr-49/2026.-9

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ines Kundić, kao sucu pojedincu u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Društvo Raiffeisenbank Mittlere Südoststeiermark egen sa sjedištem u [adresa], a-8341 [adresa], Republika Austrija, upisana u sudski registar zemaljskog suda u Grazu pod brojem 67767h, OIB: 25376204437, zastupano po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Remenar&Remenar iz Zagreba, ovršenik:

RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Franjo Matković i Igora Bezjaka, iz Rijeke, radi ovrhe na nekretnini, 16. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Usvaja se prijedlog ovršenika za odgodom predmetne ovrhe, te se ovrha odgađa do okončanja parnice pod poslovnim brojem P-66/2026 kod Općinskog suda u Crikvenici.

Obrazloženje

Dana 29. siječnja 2026. ovršenik je podnio prijedlog za odgodu ovrhe sukladno čl. 65 st. 1 toč. 4 Ovršnog zakona jer je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o jednokratnom kreditu od 11. rujna 2007. račun broj 534.065 na iznos od 126.000,00 a koji je osiguran Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine koji je solemniziran po javnom bilježniku OU 147/27 od 19. rujna 2007., posredno utvrđenje ništetnosti ugovorene kamatne stope a na temelju kojega je ugovora ovrhovoditelj i podnio prijedlog za ovrhu. Ukazuje na odredbu čl 4 predmetnog Ugovora u kojem je ugovoreno da je kamatna stopa promjenjiva sukladno odluci Banke ništetna sve iz razloga što činidba u pogledu kamatne stope koju je ovršenik bio dužan plaćati nije određena niti odrediva, te se kamatna stopa mijenjala isključivo jednostranom odlukom Banke a o promjeni se nije pojedinačno pregovaralo. Radi se o ugovorenoj odredbi koja je ništetna i kojom se povređuju prava potrošača što je utvrđeno presudom Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014.

Ovršenik se poziva i na Direktivu 93/13 Suda Europske Unije da je sud trebao na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene te u smislu Direktive odgoditi ovrhu. S druge strane bi ovršenik trpio nenadoknadivu štetu jer bi prodajom nekretnine ovršenik ostao bez obiteljskog doma. Sudska praksa u RH ide u pravcu da svi ugovori o kreditu koji sadržavaju nepoštenu odredbu o kamati imaju se utvrditi ništetnim neovisno o valuti kredita, Polovni broj Ovr-49/2026.-9

neovisno o svojstvu korisnika kredita . Stoga se predlaže odgoda ovrhe do okončanja citiranog parničnog postupka sukladno odredbi članka 65 st. 1 toč. 4 Ovršnog zakona.

S druge strane ovrhovoditelj se usprotivio odgodi ovrhe jer da su navodi ovršenika usredotočeni na odugovlačenje postupka i da je Ugovor prošao sudsku kontrolu u postupku P-2725/17, da je kamatna sotpa jasno određena i objektivno i to u svezi je sa tromjesečni Euribor-om uvećano za 4%. Ovršenik se poziva na sudsku praksu Suda u pogledu CHF kredita, a ovdje je bila ugovorena valuta u Eurima, te stoga nisu ispunjeni uvjeti za odgodom ovrhe.

Prijedlog za odgodom ovrhe je osnovan.

Sud se poziva na Odluku Županijskog suda u Varaždinu Stalne Službe u Koprivnici posl.br. GžOvr-515/22 kojim je preinačena prvostupanjska Odluka ovoga suda posl.br. Ovr-3109/15 od 9. rujna 2022. iz ovog postupka, na način da je prethodno bila odgođena ovrha u ovom postupku do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Crikvenici posl.b.r P-552/22. Naime, navedeni parnični postupak okončan je pravomoćnom presudom prema kojoj je utvrđeno da je tužba povučena, a postupak je pokrenut radi utvrđenja ništetnosti odredaba Ugovora o kreditu.

Stoga je ovaj postupak nastavljen rješenjem od 26. studenog 2025., međutim, ovršenik je ponovno podnio tužbu kod istoga suda iz iste činjenične i pravne osnove odnosno ništetnosti istog Ugovora o kreditu te se postupak vodi sada pod posl.br. P- 66/2026.

Naime, Sud Europske unije je u presudi C-407/18 od 26. lipnja 2019., kojom je analizirao načelo djelotvornosti primjene Direktive Vijeća 93/13/EEZ, zauzeo stajalište da se u slučaju kad je ovršenik pokrenuo parnicu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o potrošačkom kreditiranju na temelju kojeg je određena ovrha, a radi se o ovrsi na nekretnini koja predstavlja dom ovršenika, ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe do dovršetka te parnice. U suprotnom bi, u slučaju da odluka u parničnom postupku bude donesena u korist potrošača, isti time ostvarivao samo zaštitu a posteriori u vidu novčane naknade štete pa takva zaštita stoga ne bi predstavljala ni odgovarajuće ni učinkovito sredstvo da se prekine s korištenjem nepoštene odredbe na štetu potrošača.

Utvrđenje ništetnosti spornih odredbi ugovora ima učinak uspostavljanja pravne i činjenične situacije kao da tih ništetnih odredbi ugovora nije ni bilo. Svrha odgode ovrhe u takvom slučaju je sprječavanje provedbe ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti pojedinih ugovornih odredaba ili ugovora u cijelosti. Kada bi se u tom slučaju zahtijevale i dodatne pretpostavke za odgodu ovrhe prema nacionalnom zakonodavstvu (nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete), provedba ovrhe u takvim okolnostima protivila bi se stajalištu suda Europske unije, odnosno pravna zaštita koju bi potrošač ostvario a posteriori (nakon što je nekretnina prodana) bila bi nepotpuno, nedovoljno i neučinkovito sredstvo zaštite protiv korištenja nepoštene odredbe.

Polovni broj Ovr-49/2026.-9

Iz takvog stajališta Suda Europske unije proizlazi da, u slučaju kada je pokrenut postupak za utvrđenje ništetnosti potrošačkog ugovora o kreditu, a nekretnina na kojoj se vodi ovrha predstavlja ovršenikov dom, ispunjene su pretpostavke za odgodu ovrhe temeljem čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ-a.

Nadalje, ovaj sud ne može ulaziti u pitanje u kojoj mjeri bi eventualno utvrđenje djelomične ništetnosti ugovora o kreditu dovelo u pitanje postojanje tražbine ovrhovoditelja prema ovršenicima odnosno bi li u konkretnom slučaju i u slučaju utvrđenja djelomične ništetnosti ugovora o kreditu ovrhovoditelj i nadalje ima tražbinu prema ovršenicima.

Navodi se da sudska praksa u RH ide u pravcu da svi ugovori o kreditu koji sadržavaju nepoštenu odredbu o kamati imaju se utvrditi ništetnim neovisno o valuti kredita, neovisno o svojstvu kredita.

Slijedom navedenog donesena je odluka kao u izreci rješenja.

U Rijeci 16. travnja 2026.

Sudac

Ines Kundić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana, a od dana dostave ovjerenog prijepisa istoga. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

- pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenika