Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Posl. br. P-7770/2025-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Matku Novincu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika OTP banke d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupanog po punomoćniku Sanji Vukina, odvjetnici u OD Vukina & Partneri u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 9. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, tužiteljice osobno i punomoćnika tuženika, dana 15. travnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuje se ništetnom odredba sadržana u čl. 8. Ugovora o kreditu broj: 72520/05 od 17. veljače 2005. godine koji su zaključili tužitelj kao korisnik kredita i prednik tuženika kao kreditor, a koja glasi:

    '' Naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 1 % (slovima: jedanposto) od iznosa odobrenog kredita, a najviše do tisuću kuna, plaćanje jednokratno, prije korištenja kredita. Korisnik kredita se obvezuje platiti naknadu, neovisno o korištenju, odnosno iskorištenom iznosu kredita.“

    II Nalaže se tuženiku OTP banci d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, naknaditi tužiteljici TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 954,65 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 17.2.2025. sklopila sa pravnim prednikom tuženika ugovor o kreditu prema kojem joj je kao korisniku kredita odobren kredit u iznosu od 31.301,42 eur, u kunskoj protuvrijednosti, te da je čl. 8. predmetnog ugovora utvrđena naknada za obradu zahtjeva za kredit u iznosu od 1 % od iznosa kredita. Dana 27.1.2006. stranke su sklopile Dodatak br. 1. Ugovora kojim je provedena konverzija kredita iz valute eur u valutu CHF, odnosno u iznos od 48.495,29 CHF, u kunskoj protuvrijednosti. Tužiteljica smatra da je odredba o naknadi za obradu zahtjeva za kredit iz osnovnog ugovora od 17.2.2025. nepoštena sukladno odredbama čl. 81. i 82. Zakona o zaštiti potrošača, jer je unaprijed formulirana u tipskom ugovoru, a tužiteljica nije mogla utjecati na sadržaj unaprijed pripremljenog ugovora, odnosno da se radi o odredbi o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo. Prilikom isplate kredita tužiteljici je naplaćena naknada za obradu zahtjeva za kredit. Stoga tužiteljica smatra da je predmetna ugovorna odredba ništetna sukladno odredbi čl. 270. ZOO-a, pa tužbenim zahtjevom potražuje utvrđenje ništetnosti predmetne odredbe ugovora o kreditu, uz naknadu troškova parničnog postupka.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe da predmetna odredba ugovora o kreditu ne podliježe testu nepoštenosti. Podredno, tuženik ističe i prigovor zastare.

    3. Sud je u dokaznom postupku saslušao tužiteljicu kao stranku, te izvršio uvid u ugovor o kreditu od 17.2.2005. (list 7-13 spisa), otplatni plan (list 14-17 spisa ) i promet po kreditu (list 18-42 spisa).

    4. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 88/22, 114/22 i 155/23-dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovanim.

    5. Među strankama nije sporno postojanje ugovora o kreditu od 17.2.2005 kojim je tužiteljici odobren stambeni kredit u iznosu od 31.301,42 eur, u kunskoj protuvrijednosti, te da je tužiteljici prilikom isplate kredita naplaćena naknada za obradu kredita.

    6. Sporno je u ovom predmetu je li ugovorna odredba iz čl. 8. ugovora o kreditu o naplati naknade za obradu zahtjeva za kredit ništetna.

    7. Na okolnost utvrđenja spornih činjenica sud je saslušao tužiteljicu kao stranku.

    8. Tužiteljica saslušana kao stranka u svom iskazu u bitnom navela je da je kredit podignula radi kupnje stana u [adresa] i da se radilo o stambenom kreditu iz Programa poticane stanogradnje. Tako je stan i kupila, a kredit još uvijek otplaćuje. Stan je koristila isključivo za svoje osobne potrebe, nikada ga nije iznajmljivala, koristila za obrt ili sl. Sjeća se da je ugovor o kreditu bio unaprijed pripremljen i da se radilo o tipskom ugovoru, te ona u svakom slučaju nije mogla utjecati na pojedine odredbe ugovora. Prilikom isplate kredita naplaćena joj je predmetna ulazna naknada, no nitko joj nije objasnio na što se odnose troškovi ove ulazne naknade. Kredit je podignula u tadašnjoj HVB Splitskoj banci d.d., jer je predmetni kredit bio vezan za ovu banku.

    9. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice, jer je njezin iskaz životan i logičan, te je nesporno da se u vezi sporne odredbe ugovora o kreditu u vezi naknade za obradu kredita nije moglo posebno pregovarati, tim više što je sporna odredba kojom se potrošaču nameće obveza plaćanja ulazne naknade bila sastavni dio tipskog ugovora koje su banke sklapale sa potrošačima, a tužiteljica je u konkretnom slučaju bila potrošač. Stoga su navodi tuženika u tom smislu u cijelosti neosnovani.

    10. Odredbama čl. 81. st. 1. i 2. i čl. 82. Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'' br. 96/03) koji je vrijedio u vrijeme sklapanja ugovora, propisano je kako ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

    11. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te stoga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

    12. Predmetne ugovore o kreditu valja sagledati i u smislu Općih uvjeta ugovora kredita kako je to određeno čl. 295. i čl. 296. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08 i 125/11-dalje ZOO-a), jer se radi o ugovorima unaprijed sastavljenim za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) predlaže drugoj ugovornoj strani ugovor po principu uzmi ili ostavi.

    13. Tužiteljica sve da joj je i bila pružena prilika da išta kaže o predmetnom ugovoru ne bi mogla postići da se bilo što u predmetnom ugovoru mijenja. Takvi ugovori su tipski ili adhezijski ugovori, a takvi ugovori su ništetni ukoliko su sastavljeni suprotno načelu savjesnosti i poštenja i prouzrokuju očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja, sastavljača ili ugrožavanja postizanja svrhe sklopljenog ugovora. Također, i odredbom čl. 3. st. 1. Direktive 93/13/EEZ od 5.4.1993. propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra nepoštenom ako je u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzročila znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka proizašlima iz ugovora. Prema odredbi čl. 5. Direktive u slučaju ugovora u kojem se potrošaču odredbe nude u pisanom obliku, te odredbe uvijek moraju biti sročene jasno i razumljivo. Stoga je tuženik nezakonito i nepošteno primjenjivao i ugovorne odredbe o naknadi za obradu kreditnog zahtjeva na koji način je doveo tužiteljicu u neravnopravan položaj u kojem ista nije mogla utjecati na sadržaj unaprijed pripremljenog ugovora, odnosno o kojoj ugovornoj odredbi se nije pojedinačno pregovaralo sa tužiteljicom, a tuženik suprotno sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a nije dokazao, odnosno nije dokazao da je imao bilo kakve troškove za obradu zahtjeva za kredit, kao niti na što se naplaćeni troškovi uopće odnose.

    14. Naime, iz provedenih dokaza utvrđeno je da stranke nisu posebno pojedinačno pregovarale o spornoj ugovornoj odredbi, jer je ta odredba bila unaprijed formulirana standardnim ugovorom tuženika. Sporna ugovorna odredba prouzročila je značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, te je stoga ova odredba neodređena ili neodrediva, te posljedično ništetna sukladno odredbi čl. 270. st. 1. ZOO-a.

    15. Slijedom navedenog sud je utvrdio ništetnom predmetnu ugovornu odredbu iz čl. 8. ugovora o kreditu o naknadi za obradu kreditnog zahtjeva, te je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

    16. Pri tome valja reći i da prigovor zastare nije osnovan, jer se u konkretnom slučaju radi o restitucijskom zahtjevu tužiteljice da mu tuženik vrati ono što je neosnovano stekao temeljem ništetne odredbe ugovora, a kojem prethodi utvrđenje ništetnosti sporne odredbe ugovora, radi čega zastara još nije niti počela teći (pravno shvaćanje Građanskog odjela VSRH od 30.1.2020.).

    17. Odluka o trošku tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te čl. 151. st. 3. ZPP-a Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora (1.330,00 eur), jer je tužbeni zahtjev postavljen kao deklaratorni na utvrđenje ništetnosti - čl. 19. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' br. 118/18,51/23)) i važećoj OT. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe, sastava podneska od 3.3.2026. i pristupa na ročište od 9.4.2026. od po 200,00 EUR, te pristupa na ročište za objavu presude od 100,00 EUR, ili ukupno 700,00 EUR. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 175,00 EUR, ili ukupno 875,00 EUR. Također, tužiteljici je priznata i sudska pristojba na tužbu od 26,55 EUR i na presudu od 53,10 EUR, ili sveukupno 954,65 EUR.

    U Zagrebu, 15. travnja 2026.

    S U D A C:

    Andrea Krstanović Čada

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.

    DNA:

    punomoćniku tužiteljice

    punomoćniku tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.