Poslovni broj: Pn-1561/2023-33
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, po prijedlogu više sudske savjetnice Jelene Krčelić, u pravnoj stvari tužitelja UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranjed.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, nakon zaključene glavne i javne rasprave 18. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 15. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.560,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23.5.2023. pa do isplate po stopi koja se od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 356,72 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu pripadajućih zakonskih zateznih kamata na iznos od 356,72 EUR u razdoblju od 23.5.2023. pa do 14.4.2026. kao neosnovan.
IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove postupka u iznosu od 2.625,74 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
V. Odbija se zahtjev tužitelja UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 100,76 EUR, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje: tužiteljica) je ovom sudu podnio tužbu radi naknade štete u kojoj u bitnom navodi da je 16.6.2020. zaprimljen na Odjel za abdominalnu kirurgiju u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana radi operacijskog liječenja pupčane kile, uslijed kojeg je tužitelju, radi neadekvatnog liječenja, nastao granulom te je zaražen bakterijom Pseudomonas aeruginosa. Navodi da je prilikom njegova liječenja došlo do propusta jer je tužitelju nakon što je upućen na pretragu, zbog seroma i perforacije postoperativnog reza u mikrobiološkom nalazu od 7.8.2020. potvrđena prisutnost bakterije Pseudomonas aeruginosa te mu je nakon dugotrajnih problema sa granulomom utvrđen zaostali neresorptivni konac zaostao od postoperativnog šava. Ističe da je Pseudomonas aeruginosa patogen koji uzrokuje infekcije, poglavito kod hospitaliziranih bolesnika te da su problemi s granulomom nastalim na mjestu postoperativnog šava nestali uklanjanjem zaostalog šava. Navodi da je Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana je u vrijeme nastanka štete bila osiguranik tuženika po polici od odgovornosti. Navodi da se 22.5.2023. obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom koji je tuženik u cijelosti otklonio kao neosnovan . Tužitelj s osnove naknade imovinske i neimovinske štete postavlja tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 3.203,32 EUR sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23.5.2023., uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 (dalje: tuženik) ne spori nastanak štetnog događaja, ne spori pasivnu legitimaciju, ali osporava odgovornost osiguranika tuženika, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Navodi da je iz medicinske dokumentacije vidljivo da nakon izvršenog operativnog zahvata kod tužitelja nisu zaostale nikakve posljedice, osporava tijek zakonskih zateznih kamata koje tužitelj potražuje na imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan u cijelosti.
2.1. Podneskom od 22.9.2025., tužitelj je preinačio svoj tužbeni zahtjev na način da je isti povećao na način da od tuženika konačno potražuje iznos od 6.916,72 EUR i to iznos od 6.562,00 UER s osnove neimovinske štete te iznos od 356,72 EUR s osnove imovinske štete, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23.5.2023., a koju preinaku tužbenog zahtjeva je sud dopustio raspravnim rješenjem od 18. ožujka 2026., sukladno odredbi čanka 191. stavku 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) (list 247 spisa).
3. Tijekom postupka sud je pročitao medicinsku dokumentaciju (list 6-76 spisa), odštetni zahtjev (list 83-84 spisa), policu osiguranja (list 94-107 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje (list 182-192 spisa), pribavljen je zdravstveni karton tužitelja (list 119-165 spisa), saslušan je tužitelj (list 166 spisa).
4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.
5. Među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika.
5.1. Među parničnim strankama je sporna odgovornost tuženika za nastanak štete, osnova i visina tužbenog zahtjeva tužitelja.
6. S obzirom na to da je među strankama tijekom postupka bila sporna odgovornost osiguranika tuženika, osnova i visina tužbenog zahtjeva, sud je radi utvrđenja odgovornosti za štetu i visine pravične novčane naknade tijekom dokaznog postupka proveo dokaz dokaz medicinskog vještačenja po vještaku dr. Damiru Jemendžiću, saslušan je tužitelj.
7. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dr.med. Damira Jemendžića proizlazi da je sama operacija umbilikalne hernije obavljena u OB Zabok 17.6.2020. napravljena prema važećim standardima i pravilima kirurške struke. Popravak manje umbilikalne hernije postavljanjem šava, bez umetanja mrežice je jednostavna operacija. Prilikom operacije kod tužitelja je korišten tzv. Tevdek šav, sintetski neresorptivni kirurški konac poznat kao i polyester suture. Posjeduje jaku vlačnu čvrstoću, minimalno istezanje i dobru dugotrajnu stabilnost u tkivu. Nadalje, kod tužitelja je u poslije operacijskom razdoblju došlo do komplikacije u smislu infekcije rane koja ima incidenciju 0-23%, javila se i komplikacija u oblika granuloma u pupku što je zapravo reakcija tkiva/organizma na strano tijelo, a to je u ovom slučaju Tevdek šav. Sama pojava granuloma bila je potaknuta infekcijom rane. Infekcija rane i granulom se zbrinjavala redovitimprevijanjima i antibiotskom terapijom što je trajalo do 28. siječnja 2021., kad se tužitelj javio na pregled u KBC Zagreb. Vještak je utvrdio da je tijekom ovog dijela liječenja u OB Zabok napravljeno više propusta u liječenju. 1) Nije primijenjena ciljana antibiotska terapija, trebala je biti primijenjena antibiotska terapija rezervnim intravenskim antibioticima jer je bakterija Pseudomonas aeruginosa osjetljiva na amikacin i meropenem. To je tužitelj dobio tek u KBC Zagreb, a vještak navodi da su liječnici u OB Zabok tužitelja bili dužni uputiti u ustanovu gdje može primiti takav antibiotik u slučaju ako ga u OB Zabok nije mogao primiti. 2) Liječnici iz OB Zabok nisu na vrijeme odstranili strani materijal koji je podržavao infekciju, vještak navodi da je prihvatljivo da su čekali dva mjeseca dok sekrecija traje i onda su morali odstraniti strani materijal iz područja šava/rane, a definitivno kad su odstranjeni nakon godinu dana u KBC Zagreb. S obzirom da liječnici u OB Zabok nisu to učinili na vrijeme, tužitelj je bio izložen neugodnosti što je kod njega prouzročilo dugotrajnu neugodnost uslijed sekrecije na ranu/previanja, prljanja veša i odjeće, uzimanje antibiotika koji nisu mogli pomoći jer nije bila c iljana terapije, a mogli su naškoditi tužitelju oštećenjem bioflore crijeva. Tužitelj je trpio jaku bol 3 dana, srednju bol 10 dana i slabiju 120 dana. Primarni strah je bio kratkotrajan, prije i nakon same operacije, sekundarni jači strah je bio prisutan 2 dana, srednji strah 8 dana i slabiji 120 dana. Kod tužitelja je prisutnanaruženog lakog stupnja, ožiljak nakon operacije sigurno nije onakav kakav bi bio da nije bilo postoperativne infekcije. Tuđa pomoć i njega su tužitelju bili potrebni 1h dnevno u trajanju 60 dana.
7.1. Na ročištu održanom 18. ožujka 2026., sud je saslušao stalnog sudskog vještaka Damira Jemendžića koji je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja, a u odnosu na prigovore tuženika iznesene u podnesku od 28.10.2025., vještak je u bitnome iskazao da je infekcija koju je tužitelj dobio posljedica operativnog zahvata i da to nema veze s pridržavanjem uputa, tužitelj nije mogao utjecati na to. Infekcija je jedna od uobičajenih komplikacija bilo kojeg kirurškog zahvata i ima incidenciju između 0 i 23%, pri čemu pojašnjavam da incidencija znači učestalost to jest pojavnost. Nakon dva mjeseca pojavio se granulom te je zbog toga tada trebalo odstraniti strani materijal. Granulom je reakcija organizma na strano tijelo. Nadalje, vještak je iskazao da je primarni strah koji je naveo u nalazu vezan za strah koji pacijent osjeća prije svake operacije. Pacijent ne zna hoće li operacija biti izvršena sukladno pravilima struke, dok se utvrđeni sekundarni strah odnosi samo na razdoblje nakon operacije. Vještakova ocjena boli slabijeg intenziteta u trajanju 120 dana odnosi se na bol koju je tužitelj trpio prilikom previjanja na koje je išao svaka dva do tri dana u periodu od godinu dana, a svako previjanje se vrši na živo to jest bez anestezije. Sama ta kirurška obrada rane nije ugodna za pacijenta ali se ona mora odraditi. Nije dovoljno učiniti vanjski prijevoj rane nego je potrebno kirurškim instrumentom eksplorirati istražiti ranu iznutra i isprati je dezifincijensom. Ocjena tuđe pomoći i njege odnosi se na odlaske i dolaske iz bolnice, pomoć prilikom oblačenja, pogotovo ako ta rana promoči kroz odjeću , tužitelju je netko morao pomagati oko vođenja higijene, da ništa teže od 2 kg nije smio dizati, imao je i pomoć kod oblačenja sigurno i to je trajalo svih 60 dana svaki dan, po jedan sat. Vještak je zaključno naveod da u slučaju da je sve prošlo bez komplikacija, tada bi kod tužitelja bio prisutan samo manji ožiljak.
7.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, a iskaz koji je dao na raspravi ocijenio je jasno i stručno obrazloženim. Također, stav je ovog suda da je vještak u cijelosti otklonio sve prigovore tuženika.
8. U tijeku postupka, sud je saslušao tužitelja. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je tužitelj išao na operaciju pupčane kile u lipnju 2020., a dan nakon operacije je pušten kući. Bolovi su bili toliko jaki da se čak nije mogao ni dići i pao je u nesvijest. Navodi da je zvao hitnu, ali hitna nije došla, a on je nakon 2 ili 3 dana išao na redovan pregled gdje mu je uzet bris i utvrđena mu je prisutnost bakterija. Pio je antibiotike i to je sve skupa trajalo 6 mjeseci, a bolovi su bili toliko jaki prvih mjesec dana da nije mogao ni sjediti ni voziti. Nakon tih prvih 6 mjeseci potražio je drugo mišljenje te je otišao u KBC Rebro, Zagreb, gdje mu je doktor vidio šav koji se ne razgrađuje te je u daljnjem razdoblju od 5 mjeseci izvadio 3 ili 4 šavova koji su bili nerazgradivi. U svezi s time dijagnosticiran mu je sindrom iritabilnog crijeva te je bio i kod dermatologa zbog kožnih promjena. Navodi da mu je bilo jako teško, a u svemu mu je pomagala supruga koja je rodila mjesec dana nakon operacije te roditelji koji žive na katu ispod. Nakon vađenja ta 3 ili 4 šava rana mu je zacijelila. Ukućani su mu pomagali prilikom hodanja silaska s kreveta i slično.
8.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja jer je isti životan i logičan, uvjerljiv i sukladan s nalazom i mišljenjem vještaka.
9. Sukladno odredbi članka 155. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022; dalje ZZZ) obveza je zdravstvenih radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke tako da svojim postupcima ne ugroze život i zdravlje ljudi. Odredom članka 10. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da je sudionik u obveznom odnosu dužan u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). Nadalje, sukladno članku 1061. ZOO-a, za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.
9.1. Prilikom ispunjavanja obaveza iz svoje profesionalne djelatnosti, liječnici su dužni postupati s povećanom pažnjom to jest pažnjom dobrog stručnjaka, sukladno čl. 10. ZOO-a, a liječenje i rad s pacijentima to jest medicinski zahvati smatraju se opasnom djelatnošću, u smislu odredbe članka 1063. ZOO-a. Slijedom navedenog, na tuženiku je bio teret dokaza da dokaže da je osiguranik tuženika postupao s pažnjom dobrog stručnjaka prilikom postoperativnog liječenja tužitelja to jest da šteta nije nastala njegovom krivnjom s obzirom da se odgovornost osiguranika tuženika procjenjuje prema kriteriju presumirane krivnje, što znači da se tuženik može osloboditi odgovornosti za štetu ako dokaže da je šteta nastala bez krivnje liječnika to jest da su djelatnici osiguranika tuženika postupali u skladu s pravilima liječničke struke kako je trebalo te da do štete kod tužitelja nije došlo zbog obične nepažnje liječnika koji je provodio operativni zahtjev, a zatim i liječenje.
9.2. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je sama operacija umbilikalne hernije obavljena u OB Zabok 17.6.2020. napravljena prema važećim standardima i pravilima kirurške struke, međutim, kod tužitelja je u poslije operacijskom razdoblju došlo do komplikacije u smislu infekcije rane koja ima incidenciju 0-23%, javila se i komplikacija u oblika granuloma u pupku što je zapravo reakcija tkiva/organizma na strano tijelo, a to je u ovom slučaju Tevdek šav. Sama pojava granuloma bila je potaknuta infekcijom rane. Infekcija rane i granulom se zbrinjavala redovitim previjanjima i antibiotskom terapijom što je trajalo do 28. siječnja 2021., kad se tužitelj javio na pregled u KBC Zagreb. Prilikom ovog dijela liječenja u OB Zabok napravljeno je više propusta u liječenju: 1) nije primijenjena ciljana antibiotska terapija, trebala je biti primijenjena antibiotska terapija rezervnim intravenskim antibioticima jer je bakterija Pseudomonas aeruginosa osjetljiva na amikacin i meropenem. To je tužitelj dobio tek u KBC Zagreb, a vještak navodi da su liječnici u OB Zabok tužitelja bili dužni uputiti u ustanovu gdje može primiti takav antibiotik u slučaju ako ga u OB Zabok nije mogao primiti i 2) liječnici iz OB Zabok nisu na vrijeme odstranili strani materijal koji je podržavao infekciju, vještak navodi da je prihvatljivo da su čekali dva mjeseca dok sekrecija traje i onda su morali odstraniti strani materijal iz područja šava/rane, a definitivno kad su odstranjeni nakon godinu dana u KBC Zagreb.
9.3. Slijedom navedenog, za štetu koja je uslijed propusta u post operacijskom liječenju nastala kod tužitelja isključivo je odgovoran osiguranik tuženika sukladno odredbi članka 1061. u svezi s čl. 1063. ZOO-a.
10. Slijedom navedenog, sud je utvrdio je kako je tužitelju nastankom predmetnog štetnog događaja povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO -a i to propustima u liječenju nakon operacije i to primjenom pogrešne terapije antibioticima amikacinom i meropenenom nakon izolacije rezistentne bakterije 7.8.2024. osjetljive na navedene antibiotike, zatim propuštanjem upućivanja tužitelja u drugu zdravstvenu ustanovu u slučaju nemogućnosti organizacije primjene navedenih antibiotika kroz dnevnu bolnicu u OB Zabok, a što je osiguranik tuženik bio dužan učiniti, te posljednje, propuštanjem odnosno nepravovremenim odstranjivanjem stranog materijala iz rane/šava tužitelja koji je samo dodatno podržavao infekciju čak godinu dana.
11. Odredom članak 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavkom 2. navedene odredbe propisano je da se pod pravima osobnosti podrazumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Nadalje, sukladno odredbi članka 1110. stavku 1. ZOO -a, sud će, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
12. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, duševne boli zbog naruženja. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu.
13. S obzirom na sve ranije navedeno, prema ocjeni ovog suda, težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu temeljem članka 1100. stavka 1. ZOO-a. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sud smatra da tužitelju temeljem članka 1100. stavka 2. ZOO-a pripada ukupan iznos s osnove imovinske i neimovinske štete od 7.465,09 EUR i to iznos od 3.000,00 EUR za pretrpljeni strah, iznos od 3.108,37 EUR za pretrpljenu bol, iznos od 1.000,00 EUR s osnove lakog stupnja naruženja jer je vještak utvrdio da ožiljak na pupku tužitelja ne bi bio isti kakav je danas da nije bilo post operacijskog propusta u liječenju rane/šava od strane osiguranika tuženika, iznos od 353,40 EUR s osnove tuđe pomoći i njege za koju je vještak utvrdio da je tužitelju bila potrebna u trajanju od ukupno 60 sati (60h x 5,89 EUR/h = 353,40 EUR) te iznos od 3,32 EUR s osnove troškova liječenja (list 76 spisa). U pogledu jačine i trajanja bolova i straha, sud se prilikom određivanja koristio nalazom i mišljenjem vještaka pa je na temelju slobodne ocjene utvrdio navedeni iznos, a sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2002., uvećano za 50% te uvećano za stopu inflacije za koju je općepoznato da je do nje došlo od dana podnošenja tužbe pa do dana donošenja sudske odluke.
14. Slijedom navedenog, sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja na način kako je to tužitelj konačno specificirao u svom podnesku od 22.9.2025. i dosudio mu s osnove naknade štete ukupan iznos od 6.916,72 EUR od čega se iznos od 356,72 EUR odnosi na imovinsku štetu. U pogledu dosuđenog iznosa valja reći da je sud tužitelju dosudio cjelokupan iznos štete kako je tužitelj to zatražio tužbenim zahtjevom od 22.9.2025., iako bi mu pripao viši iznos od zatraženog jer bi dosuđivanje višeg iznosa od tog predstavljalo prekoračenje tužbenog zahtjeva. Tužitelj na dosuđeni iznos neimovinske štete ima pravo na zatezne kamate sukladno članku 29. stavku 1. ZOO-a, a u vezi s člankom 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba članka 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je članku 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelj na iznos dosuđene neimovinske štete ima pravo na zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva to jest od 17.5.2023., po stopi propisanoj članka 29. stavka 2. ZOO-a. U odnosu na imovinsku štetu, tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove odluke pa do isplate s obzirom da se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti čija se visina utvrđuje tek odlukom suda, sukladno čl. 29. ZOO-a.
15. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 158. stavka 2. ZPP-a. Odredbom članka 154. ZPP-a propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Odredbom članka 155. ZPP -a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranc i odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.
16. Prije svega valja reći da je vrijednost predmeta spora 6.916,72 EUR (vrijednost glavnice). Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023, 107/2025, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem Tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 22.5.2023., u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 32. OT u svezi Tbr. 7.1. za koji je OT propisana nagrada u visini od 100 bodova (100 bodova x 2,00 EUR), zatim trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR za koji je OT propisana nagrada u visini od 100 bodova (100 bodova x 2,00 EUR) (tbr. 7.1.), zatim trošak sastava obrazloženih podneska od 16.11.2023., 28.11.2023., 22.09.2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR za koji je OT propisana nagrada u visini od 100 bodova (tbr. 8.1.), trošak pristupa na ročišta 28.11.2023., 16.01.2024., 18.3.2026., svaki u iznosu od 200,00 EUR za koji trošak je propisana nagrada u visini od 100 bodova (tbr. 9.1.), zatim trošak sastava ostalih podnesaka od 31.8.2023., 21.12.2023., 5.6.2024., svaki u iznosu od 50,00 EUR za koji je Tarifom propisana nagrada u visini 25 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4., 7. i 8., ali ne više od 25 bodova (Tbr. 8.4) odnosno ukupan iznos od 2.187,50 EUR (uključen PDV25%). Nadalje, tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za provođenje dokaza medicinskim vještačenjem u ukupnom iznosu od 399,00 EUR (L 118), trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,24 EUR (L 91 spisa), odnosno tužitelju je dosuđen ukupni trošak postupka u iznosu od 2.625,74 EUR.
17. Tužitelju nije priznat daljnji trošak zatražen s osnove sudske pristojbe na tužbu u preostalom iznosu od 30,76 EUR jer je tužitelj platio sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 39,24 EUR te je u tom dijelu zahtjev za naknadu troška osnovan, te nije priznao zatraženi trošak pristojbe na presudu jer obaveza plaćanja sudske pristojbe na presudu još nije dospjela. Dakle, sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u preostalom iznosu od 100,76 EUR, kao neosnovan.
18. Slijedom svega iznesenog, sud je odlučio kao u izreci.
U Zagrebu, 15. travnja 2026.
Sudac
Irena Šafar
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
Tužitelju, po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu
Tuženiku, po pun.
