REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1542/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dragan Antić, odvjetnik u Puli, Marsovog polja 8, protiv tuženika Jadranskog naftovoda d.d. Zagreb, Miramarska cesta 24, OIB 89018712265, kojeg zastupa punomoćnica Irena Vinter Gregorić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Orehovec & Partneri d.o.o., Zagreb, Smičiklasova 18, radi utvrđenja i brisanja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-833/2023-2 od 18. lipnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj P-53/2020-43 od 12. svibnja 2023., u sjednici održanoj 15. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koje smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što mu je, prema njegovu mišljenju, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno člankom 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ , broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i člankom 1. Protokola br. 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).

2. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio više pravnih pitanja, međutim, propustio je jasno naznačiti razloge njihove važnosti u smislu članka 385a stavka 1. ZPP, a što je bio dužan na temelju članka 387. stavka 3. toga Zakona. Ne mogu se , naime, jasnom naznakom važnosti pravnih pitanja smatrati općenite tužiteljeve tvrdnje o pogrešnoj primjeni materijalnoga prava.

4.1. Pravomoćnom prvostupanjskom presudom donesenom u ovom postupku odbijeni su kao neosnovani tužiteljevi zahtjevi za utvrđenje da je pravno nevaljana uknjižba prava stvarne služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru od pet metara lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije, te obvezu vlasnika predmetne nekretnine da u pojasu složenosti na trasi naftovoda neće saditi trajne nasade, niti graditi trajne objekte, u skladu sa ucrtanom trasom naftovoda za korist tuženika izvršena na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 33379, [adresa] te da se naloži brisanje te uknjižbe i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

4.2. Radi se, naime, o tome da je u pojedinačnom ispravnom postupku bilo utvrđeno da tuženikovu predniku, Jugoslavenskom naftovodu, pripada pravo služnosti radi izgradnje Jugoslavenskog naftovoda na području Općine Vrbovsko između ostalih i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je cijepanjem nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje pravo nije bilo upisano u korist tuženika odnosno njegova prednika.

4.3. Drugostupanjski sud je obrazložio da su u konkretnom slučaju postojali opravdani razlozi za provođenje pojedinačnoga ispravnog postupka u smislu članka 200. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22 i 155/23 - dalje: ZZK) jer je tuženik učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama toga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa. Tužitelj je bio obaviješten o vođenju postupka te nakon zaprimanja rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj Z-9036/16 od 6. veljače 2017., na temelju kojega je izvršena uknjižba prava predmetne služnosti u zemljišne kn jige, nije izjavio prigovor, pa je to rješenje provedeno u zemljišne knjige.

4.4. Tužitelj smatra da mu je nižestupanjskim presudama povrijeđeno pravo vlasništva što obrazlaže time da je tuženik u konkretnom slučaju trebao provesti postupak nepotpunoga izvlaštenja po Zakonu o izvlaštenju („Narodne novine“, broj 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12), te je tužitelju trebalo isplatiti naknadu, a odlučnim smatra i to što rješenje Općine Vrbovsko, Sekretarijata za poslove uprave br. UP - 50/1077 od 26. svibnja 1977., nema potvrdu ovršnosti. Međutim, drugostupanjski sud obrazložio je da se u konkretnom slučaju radi o već postojećem energetskom objektu pa je tuženik imao pravni interes pokrenuti pojedinačni ispravni postupak, kao i da nedostatak potvrde o ovršnosti nije odlučan za zaključak da je u konkretnom slučaju tuženik ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje u njegovu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti, odnosno provesti zemljišnoknjižni upis. Tako tužitelj nije učinio vjerojatnom tvrdnju o povredi Ustavnih i Konvencijskih prava.

5. Kako je člankom 389.a stavkom 3. ZPP propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske odbaciti, između ostaloga, i onaj prijedlog za dopuštenje revizije koji ne sadržava jasno naznačene razloge važnosti pravnog pitanja, a stavkom 4. toga članka propisano je da će odbaciti i prijedlog za dopuštenje revizije ako ocijeni da stranka nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu članka 385.a stavka 2. toga Zakona, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 15. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek