REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2486/2025-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Katarini Perjanec Prstec, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice MAG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s boravištem u [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Žibreg, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Anita Marković, odvjetnica u Bjelovaru, uz sudjelovanje mlt. PAG, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. UAG, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po posebnoj skrbnici EAG, dipl.pravnici, zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, radi donošenja privremene mjere, nakon provedenog postupka, 15. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Zajednička djeca stranaka mlt. AAG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2019. i mlt. UAG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2022. stanovati će s majkom MAG, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi majke.

II. Osobni odnosi oca MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], s mlt. djecom održavati će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane:

- ponedjeljkom i utorkom od 16:00 do 19:00 sati;

- svaki drugi vikend od petka od 16:00 sati do nedjelje do 17:00 sati;

- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, koji su neradni dani u Republici Hrvatskoj:

- polovicu ljetnih i polovicu zimskih praznika.

III. Nalaže se ocu MA da na ime uzdržavanja mlt. PAG plaća mjesečno iznos od 224 eura, a na ime uzdržavanja mlt. UAG plaća mjesečno iznos od 224 eura, počevši od 15. travnja 2026. do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, na tekući račun majke MAG otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d, broj: [broj bankovnog računa].

IV. Upućuje se predlagateljica da u roku od 3 mjeseca pokrene postupak radi donošenja odluke s kojim će roditeljem mlt. djeca stanovati, ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem te uzdržavanja, a radi opravdanja ove privremene mjere jer će sud u protivnom donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

V. Tijek roka za žalbu niti žalba protiv odluke o privremenoj mjeri ne odgađa provedbu privremene mjere.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 4. studenog 2025. podnijela ovome sudu prijedlog radi određivanja privremene mjere u kojem navodi da su stranke bračni drugovi čiji je brak sklopljen 25. 7. 2015. u Slovačkoj i koja je činjenica braka upisana u maticu vjenčanih matičnog područja Črnomerec za godinu 2015. pod rednim brojem 00260. U braku je rođeno dvoje djece mlt. AAG, rođena **.**.2019., i mlt. CAG, rođena **.**.2022. Protustranka je postepeno u posljednjih oko godinu dana iselio iz zajedničkog doma u kojem je ostala stanovati predlagateljica zajedno s malodobnim kćerima. Stranke su sukladno propisima obiteljskog prava pristupile obveznom savjetovanju prije razvoda braka kod Zavoda za socijalni rad, Područni ured Donji Grad, u kojem do sada nisu postigle dogovor oko održavanja osobnih odnosa predlagateljice i protustranke s djecom niti iznosa uzdržavanja, ali je postupak u tijeku. Budući da mlt. djevojčice imaju prebivalište na području [adresa], u Zagrebu, na adresi [adresa], sukladno članku 530. Obiteljskog zakona (NN broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), a u svezi sa člankom 462. istog zakona za odlučivanje o ovoj pravnoj stvari nadležan je Naslovni sud. Predlagateljica navodi kako je inicijativa za rastavu braka potekla od protustranke te se do sada susreti i druženja malodobne djece s protustrankom odvijaju gotovo isključivo u skladu sa željama i rasporedom protustranke, a bez međusobnog dogovora. U periodu od prestanka bračne zajednice, protustranka učestalo boravi na području Slovačke čiji je državljanin i u kojoj ima i prijavljeno prebivalište. Prema saznanjima predlagateljice, protustranka nema stalno zaposlenje u Slovačkoj te je raspored protustranke u velikoj mjeri nepredvidiv i nesiguran, a što pridonosi nemogućnosti postizanja jasnog i konkretnog dogovora oko odvijanja susreta i druženja protustranke s djecom. Otac je samozaposlen turistički vodič u Slovačkoj, bez stalnog ugovora i bez fiksnog rasporeda, što znači da je u velikoj mjeri fleksibilan i prilagodljiv održavati susrete i druženja na području RH, gdje djevojčice mogu uredno bez izostajanja pohađati vrtić i aktivnosti. Protustranka međutim svoje vođene ture dogovara u dane kada su djevojčice u Slovačkoj te pod tom izlikom produljuje njihov izostanak iz RH. S obzirom na nestalnost posla koji obavlja, otac ima oscilacije u prihodima te je predlagateljica i za vrijeme posljednjih nekoliko godina zajedničkog života većinom bila ta koja je financirala zajednički život i potrebe djevojčica. Zbog opisanih okolnosti otac unosi nesigurnost i nestabilnost u pogledu dječjeg rasporeda, a osobito se postavlja pitanje budućnosti i činjenice da starija kći nagodinu kreće u školu te je i u navedenom smislu isti upozoren od strane Zavoda za socijalnu skrb da takav oblik susreta i druženja kako je otac zamislio nije održiv i nije u najboljem interesu djece. Nadalje, prijedlog oca za održavanje susreta i druženja u jednom dijelu sadržavao je i njegov zahtjev prema predlagateljici da u vrijeme kada je on voljan doći u RH vidjeti djecu ista iseli iz stana kako bi on bio sam s djevojčicama. Međutim, većinu vremena kada djeca borave s protustrankom, isti ih sad već uobičajeno izvodi iz države radi boravka u Slovačkoj pravdajući to svojim poslom i potrebom da se djeca druže sa njegovim roditeljima i rodbinom. Takav boravak u Slovačkoj događa se bez dogovora s predlagateljicom i to u razdobljima od 10-14 dana bez jasnog dogovora kada djecu planira vratiti kući, a ponavlja se na mjesečnoj bazi (dakle, otac vodi i planira nastaviti voditi djecu na razdoblje od 10 pa i više dana u Slovačku nakon svaka oko 3 tjedna provedena u Zagrebu). Ova vrsta samovolje oca u količini vremena koju djeca provode u Slovačkoj apsolutno je neodrživ način odvijanja susreta i druženja jer predstavlja gotovo polovinu dana na mjesečnoj razini u kojem periodu djevojčice ne viđaju majku niti pohađaju vrtić i aktivnosti. Iako je do sada svaki puta vratio djecu predlagateljici, unazad dva mjeseca otac je samoinicijativno, u periodu u kojem ostvaruje susrete i druženja sa djecom, počeo djecu vraćati predlagateljici i po nekoliko dana kasnije od predviđenog sa ciljem da što više produži njihov boravak na teritoriju Slovačke i na taj način postigne otuđenje od majke i otuđenje iz njihovog uobičajenog boravišta. Na zahtjev da predlagateljici pojasni razloge takvog odgođenog povratka djece iste uvijek opravdava nekim od razloga koji su ga zadržali (posao, rodbina i sl.). Takvo postupanje protustranke izazvalo je i zaoštravanje odnosa između predlagateljice i protustranke što dovodi i do poteškoća u pronalaženju konačnog dogovora u postupku ranije započetog savjetovanja pred Zavodom za socijalni rad, Područni ured Donji Grad. Primjera radi, predlagateljica navodi kako, pošto su djeca nedavno boravila kod oca te je njihov najavljeni povratak bio nakon 10-11 dana, konkretno 15. ili 16. listopada 2025., na upit predlagateljice protustranka istu obavještava kako će djecu vratiti 20. listopada 2025. Također, taj dan, 20. listopada 2025., i jedna i druga djevojčica imale su u popodnevnim satima sportske i izvanvrtićke aktivnosti koje su trebale pohađati i na koje nisu stigle budući da protustranka ne samo da nije došla u dan kada je bilo najavljeno, već je isti djecu doveo prekasno za predlagateljicu da ih odvede na aktivnosti. Protustranka postupa na navedeni način iako je upoznata s time da djeca imaju izvanvrtićke aktivnosti i kada te aktivnosti imaju. Ovdje opisani postupci onemogućavaju djevojčicama da imaju svoju uobičajenu rutinu i da redovito pohađaju vrtić i izvanvrtićke aktivnosti, a osim toga za predlagateljicu je dan dolaska djevojčica postao neizvjestan. Ovakvo samoinicijativno postupanje protustranke kod predlagateljice izaziva dodatni opravdani strah da protustranka djecu neće niti vratiti nakon jednog takvog susreta. Djeca stranaka žive i navikla su na život u Republici Hrvatskoj, tu pohađaju vrtić i imaju izvanvrtićke aktivnosti, prijatelje i rodbinu s kojom se druže i na koje su navikli. Protustranka, kada odvodi djecu u Slovačku, oduzima im tu svakodnevnu rutinu, sigurnost i stabilnost, što stvara dodatni stres kroz koji djeca ionako prolaze uslijed razdvojenosti roditelja. Također, time privikava djecu na ritam života koji ne samo da nije u skladu s njihovom dobrobiti, nego u praksi uopće nije dugoročno održiv, najviše s obzirom na činjenicu da starija djevojčica nagodinu kreće u školu. Predlagateljica ne spori da mlt. kćeri vole svog oca, ovdje protustranku, i svjesna je potrebe prisustva oba roditelja u odgoju i podizanju djece. Predlagateljica, međutim, obzirom na postupanje protustranke unazad nekoliko mjeseci, smatra da postoji opravdana bojazan da bi isti mogao odvesti i zadržati djecu u Slovačkoj, naročito u ovom periodu kada nema potvrđenog plana niti bilo kakve druge odluke suda o tome s kojim će roditeljem djeca stanovati, o susretima i druženjima roditelja s djecom i utvrđenog iznosa alimentacije. Ovome dodatno u prilog ide i činjenica kako obje djevojčice imaju dvostruko državljanstvo, i hrvatsko i slovačko. Osim toga predlagateljica smatra i kako postojeći oblik susreta djevojčica s ocem nije održiv uslijed ovdje obrazloženih razloga. U skladu sa svime gore opisanim jasno je da otac s obzirom na prirodu svog posla ima mogućnost prilagoditi se životu djece u smislu da svoje susrete i druženja održava na teritoriju RH uz povremene posjete Slovačkoj, uglavnom za vrijeme praznika/blagdana. S druge strane, predlagateljica je zaposlena kao lektorica na Filozofskom fakultetu, u stalnom radnom odnosu i sa stalnim primanjima, vlastitim stanom u kojem žive i djevojčice, te stabilnim obiteljskim odnosima na strani svoje obitelji te predstavlja sigurnost i stabilnost za život djevojčica u RH. Slijedom svega navedenog moli se sud da, radi sprječavanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, donese rješenje da zajednička djeca stranaka stanuju s majkom; da s ocem ostvaruju osobne odnose tri puta tjedno ponedjeljkom, utorkom i srijedom u vremenu od 16 h do 19 h te svaki drugi vikend i državni blagdan i polovicu školskih praznika, i to isključivo u Republici Hrvatskoj, a izvan Republike Hrvatske isključivo uz pisanu suglasnost majke i prema unaprijed dogovorenom terminu; da otac za uzdržavanje djece doprinosi mjesečni iznos od ukupno 448,00 eura, odnosno za svako dijete po 224,00 mjesečno. Podneskom od 27. ožujka 2026. (str. 140-143 sudskog spisa) predlagateljica je specificirala svoj prijedlog na način da je isti u odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa oca s djecom uskladila s mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Donji Grad (dalje: Zavod) od 4. prosinca 2025.

2. Protustranka se podneskom od 22. prosinca 2025. (str. 90-96) očitovao na prijedlog navodeći kako prije upuštanja u raspravljanje ističe prigovor apsolutne nenadležnosti naslovnog suda, odnosno sudova Republike Hrvatske obzirom da je protustranka slovački državljanin, a maloljetna djeca osobe s dvojnim državljanstvom i uobičajenim boravištem u [adresa]. Ukoliko bi sud istaknuti prigovor otklonio, protustranka opreza radi uvodno ističe kako je u prijedlogu iznesen cijeli niz netočnih navoda te je propušteno iznijeti odlučne činjenice. Pa tako, i predlagatelj i protustranka imaju prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] (kod roditelja predlagateljice), dok stvarno stanuju u vlastitom stanu ([adresa]). Proizlazi da je navođenje njihove slovačke adrese kao primarne adrese protustranke navedeno isključivo kako bi se protustranci otežala i potencijalno onemogućila prisutnost u ovom i drugim postupcima jer protustranka do dana održavanja ročišta nije primila prijedlog već je o istome obaviještena od strane gđe. M iz Zavoda za socijalni rad. Predlagatelj i protustranka suvlasnici su stana u [adresa], Slovačka, sukladno dinamici njihova obiteljskog i poslovnog života. Protustranka nije iselio iz zajedničkog stana na adresi [adresa]. Protustranka je doprinosio financijski ravnopravno s predlagateljicom, a dok su živjeli u [adresa] financirao ih je isključivo on, obzirom da je predlagateljica tamo imala tek nekoliko honorarnih poslova. U opisanom događaju kada je protustranka navodno mimo dogovora sa predlagateljicom vratio djecu u Hrvatsku ističe se sljedeće. Protustranka je zbog posla imao dvije opcije za putovanje natrag u Zagreb (15. -16.10. i nakon toga 20. - 22.10.2025.- te dane imao je slobodno). Protustranka je dobio priliku za posao na 16.10.-19.10.2025. O navedenome je predlagateljica bila obaviještena porukom 14.10.2025. Istina je da su stigli u Zagreb kasnije i djevojčice nisu stigle na sport jer je putem, konkretno u Szombathelly bila velika gužva s puno kamiona zbog čega su zakasnili na sport i išli direktno do stana u [adresa]. Protustranka je ostao u Zagrebu do srijede 22.10.2025. i svi su bili zajedno. Putovanja u Slovačku i protustrančini dolasci u Hrvatsku uvijek su bili usklađeni s predlagateljicom. Uvijek je bila informirana o protustrančinu rasporedu i kada želi povesti djecu u Slovačku. Ona je sama putovala u Slovačku za Božić 2024., za Uskrs 2025. te je bila najmanje dvaput u Slovačkoj tijekom ljeta – produženi vikend krajem lipnja i početkom srpnja kada je AAG imala plesnu školu i nastup 4.7.2025. Također je bila u Slovačkoj od 12.8.2025. do početka rujna. Netočna je i tvrdnja da je protustranka tražio da se predlagateljica iseli iz stana. Naime, najbolji model za djecu nakon razvoda da roditelji borave naizmjenično u istom stanu, a djeca ostaju u svojoj sobi jer je to model koji preporučuju psiholozi, naravno, to je zahtjevan model koji zahtjeva suradnju oba roditelja. Protustranka je turistički vodič, ima registrirani obrt, a uz to radi i druge poslove, poput pisanja članaka i snimanja podcasta. Svoj kalendar prilagođava tako da može biti najmanje pola mjeseca biti s djecom. Prijedlog predlagateljice nije fokusiran na dobrobit djece, već na isključivu kontrolu nad djecom. Prijedlog potpuno ignorira činjenicu da je otac tijekom godina bio primarni skrbnik koji je bio i na dužem roditeljskom dopustu i brinuo o kćerima u znatno većoj mjeri nego majka koja je svoj doprinos i angažiranost u odgoju povećala tek kada je bilo izvjesno da će doći do razvoda braka između stranaka u ovom postupku. Iz objektivnih okolnosti: otac je bio s djecom prosječno 80% vremena tijekom zajedničkog života i upravo to je jedna od glavnih specifičnosti konkretnog predmeta; samostalno je odlazio s djecom na putovanja i brinuo se o njima i to od njihove najranije dobi; majka se više puta plašila ostati sama s djevojčicama, što je i sama navodila radi čega je otac na poslovna putovanja najčešće odlazio sa starijom kćeri kako bi i na taj način rasteretio majku; otac je bio na roditeljskom dopustu s prvom kćeri; otac i sada kontinuirano prilagođava svoj radni raspored brigama o djeci. U prijedlogu su ove ključne činjenice u potpunosti izostavljene, iako su presudne za procjenu najboljeg interesa djece. Tvrdnja o „riziku zadržavanja djece u Slovačkoj“ je neutemeljena i manipulativna. Činjenice su: otac je svaki put vratio djecu majci; otac uvijek obavještava majku o putovanju; otac u Slovačkoj vodi djecu njihovu pedijatru; majka je imala uvid u svaki plan i svaku promjenu; osobe iz šire obitelji potvrđuju da je otac odgovoran i posvećen. Djevojčice u Slovačkoj: imaju stabilne odnose; ponašaju se smirenije; imaju razvijene prijateljske mreže; imaju aktivnosti (penjanje, dječji centri, priroda); imaju kontakt s obitelji, kumovima i vršnjacima; provode vrijeme s ocem koji aktivno sudjeluje u njihovom odgoju. Sud bi trebao u obzir uzeti gdje se dijete osjeća dobro, gdje ima stabilne odnose, gdje ima kvalitetan kontakt s oba roditelja. U ovom slučaju to je u obje države, ne samo u Hrvatskoj. Protustranka smatra prijedlog predlagateljice nepravednim i neočekivanim jer dosadašnje okolnosti i prvenstveno dosadašnja angažiranost i posvećenost oca bez bilo kakvih negativnih utjecaja na djecu s njegove strane ne daju mjesta za ovako restriktivan plan susreta i druženja. Ravnopravno roditeljstvo (50:50) najbolje odražava stvarnu situaciju i interes djece jer je dosadašnji život djece je: periodičan; podijeljen između dvije države; s redovnim prisustvom oba roditelja; u stabilnom ritmu bez ikakvih negativnih posljedica. S druge strane Model 50:50: omogućuje kontinuitet; ne prekida život djece u Slovačkoj; čuva njihov identitet; štiti odnos s ocem i majkom; smanjuje konflikt; u potpunosti je usklađen s europskom praksom u prekograničnim slučajevima. Dodatno se ističe kako slovački obrazovni sustav omogućuje: homeschooling, individualizirane planove; redovito praćenje gradiva putem platforme edu.page; fleksibilnu nastavu za djecu koja žive između dvije zemlje; stalni kontakt roditelja s učiteljima; mogućnost polaska na nastavu 1–3 puta tjedno ili u blokovima. To znači da djeca: mogu nastaviti aktualan životni ritam; imaju kontinuitet škole; mogu ravnopravno boraviti uz oba roditelja. Ovaj model je u praksi namijenjen upravo za prekogranične obiteljske situacije poput predmetne situacije što u hrvatskom školskom sustavu nažalost nije moguće. Zaključno se ističe kako je prijedlog predlagateljice rigidan, jednostran i ne odražava dobrobit djece obzirom na njihovu privrženost ocu i dosadašnje navike. Nadalje, prijedlog je neprovediv za protustranku zbog naravi posla. Predlagatelj ne može svaki ponedjeljak, utorak i srijedu dolaziti u Hrvatsku, kao i svaki drugi vikend. Osim toga, takav raspored onemogućuje mu rad kao turističkom vodiču. Za protustranku je prihvatljiv plan s ravnopravnom brigom 50:50, gdje se stranke mijenjaju svakih 14 dana (14–14), tjedan–tjedan (7–7), svakih 10 dana (npr. 10–10–10 raspodjela), ili raspored koji je protustranka predložio (predlagateljica 7 – protustranka 4 – predlagateljica 7 – protustranka 10). Napominje se da je ovo model koji je do sada među strankama funkcionirao. Protustranka se protivi i visini predložene alimentacije.

3. Rješenjem Zavoda od 25. studenog 2025. (str. 63-66) mlt. djeci stranaka je imenovana posebna skrbnica u osobi GAG, dipl. pravnice, iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, koja je ovlaštena štititi prava i interese mlt. djece u ovom postupku.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao svu dokumentaciju koja se nalazi u sudskom spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice. Protustranka nije saslušan s obzirom da nije pristupio na ročište određeno radi saslušanja stranaka 8. travnja 2026. iako je bio uredno pozvan te je taj termin ročišta za saslušanje stranaka dogovoren upravo na prethodnom ročištu održanom 12. siječnja 2026., i to u dogovoru sa strankama kada je bilo dogovoreno da će protustranka tada biti u RH. Zbog navedenog sud nije prihvatio prijedlog protustranke dostavljen u spis 2. travnja 2026. za odgodom ročišta (str. 152-153) s obzirom da je navedeno ročište bilo određeno na prethodnom ročištu održanom 12. siječnja 2026., a sukladno mogućnostima stranaka. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi kako otac nema stalan posao te je i sam u očitovanju na prijedlog predlagateljice naveo kako svoj radni raspored prilagođava brizi o djeci pa je svakako bilo za očekivati da prilagodi svoje radne obveze ranije određenom ročištu za saslušanje stranaka u ovom postupku. Stoga sud smatra prijedlog protustranke za odgodom ročišta usmjerenim ka odugovlačenju ovog postupka. Sud nije provodio daljnje dokaze jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje odluke u ovom predmetu pri čemu se naglašava da je riječ o odluci privremenog karaktera.

5. U odnosu na prigovor protustranke o apsolutnoj nenadležnosti ovog suda, odnosno sudova Republike Hrvatske, treba reći kako je isti neosnovan. Naime, Uredbom Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece je u Odjeljku II. Roditeljska odgovornost, u čl. 7. propisana Opća nadležnost na način da su sudovi države članice nadležni u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću prema djetetu koje ima uobičajeno boravište u toj državi članici u trenutku pokretanja postupka pred sudom. U konkretnom predmetu, među strankama je nesporno da su s djecom preselili u RH u studenom 2020., a gdje su zajedno živjeli i gdje i aktualno žive predlagateljica i djeca. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi kako je predlagateljica stalno zaposlena u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu te stranke imaju stan u [adresa], a gdje su zajedno živjeli i gdje i danas žive predlagateljica i djeca te protustranka kada dođe u RH. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi kako je mlt. PA rođena u [adresa] **.**.2022. (str. 8) te u Zagrebu ima prijavljeno prebivalište od 10. kolovoza 2022. (str. 9), a mlt. UA ima prijavljeno prebivalište u [adresa] od 23. studenog 2020. (str. 6). Nadalje, starija kćer stranaka pohađa vrtić u Zagrebu od rujna 2021. (ugovor o ostvarivanju redovitog programa predškolskog odgoja djeteta sklopljen 1. srpnja 2021. između Dječjeg vrtića Različak, Zagreb Wellerov vrt 1 i roditelja MAG i MA – str. 11-13), dok je mlađa kćer krenula u jaslice u Zagrebu s 14 mjeseci, odnosno u rujnu 2023. Slijedom navedenog je razvidno kako mlt. djeca stranaka imaju uobičajeno boravište u [adresa] u trenutku pokretanja ovog postupka pa je upravo ovaj sud nadležan za odlučivanje u ovom predmetu. Treba istaknuti kako je čl. 15. iste Uredbe propisana nadležnost za privremene mjere na način da je u hitnim slučajevima, čak i ako je stvarno nadležan sud druge države članice, sud države članice nadležan za poduzimanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje mogu biti dostupne u okviru prava te države članice u pogledu: (a) djeteta koje se nalazi u toj državi članici. Slijedom navedenog prigovor protustranke je u potpunosti neosnovan.

6. Iz mišljenja Zavoda od 4. prosinca 2025. (str. 74-86) proizlazi kako je isto sačinjeno temeljem provedenih razgovora s roditeljima, podataka dostupnih u službenim evidencijama i dokumentaciji Područnog ureda tijekom intervencija i praćenja obiteljskih prilika te prilikom terenskog izvida na adresi boravišta roditelja. Iz mišljenja proizlazi kako je prilikom terenskog izvida na adresi stanovanja majke 25. studenog 2025. starija kćer UA pokazala visoku komunikativnost i otvorenost, spontano je razgovarala o roditeljima, prijateljima, sestri, vrtiću te iskazala želju da školovanje nastavi u Hrvatskoj gdje se osjeća sigurnije i povezanije, dok je mlađa kći PA bila tiša, ali je pokazala jasnu privrženost majci, odnosno na relaciji roditelj-dijete uočava se da su obje kćeri jako privržene uz majku pri čemu se često grle s njom. Dana 1. prosinca 2025. obavljen je terenski izvid na adresi stanovanja mlt. djevojčica kada su djevojčice zatečene s ocem, vrijeme su provodili u igri gdje je otac cijelo vrijeme bio potpuno uključen, otac je izrazito afektivno topao prema djeci i na relaciji roditelj-dijete se uočava kako su obje kćeri privržene ocu. Tijekom izrade mišljenja, Zavod navodi kako uočava visoko narušene odnose među roditeljima. Prilikom nekoliko provedenih individualnih razgovora s oba roditelja, majka smatra da je P dobar otac i da je potreban djeci te je spremna na ostvarivanje osobnih odnosa oca s djecom kad god je to otac u mogućnosti. Pri tome naglašava kako bi se isti susreti trebali odvijati u Zagrebu te van Hrvatske isključivo uz dogovor oba roditelja i informiranosti o opsegu bivanja van zemlje. Prilikom razgovora s majkom doima se kako majka izbjegava sukob i čak opravdava oca, dok otac često iznosi optužbe kako majka manipulira djecom. Tijekom razgovora s ocem doznaje se kako je isti mišljenja da se susreti oca s djecom odvijaju na način da djeca podjednaku količinu vremena provode sa svakim od roditelja. U vrijeme kada su djeca s ocem, isti izražava mišljenje kako bi u svrhu toga djeca u budućnosti trebala određene dane pred vikend izostati iz škole kao što sada izostaju s aktivnosti. Pri tome kada mu je rečeno da isto nije u interesu djece, navodi kako bi djecu upisao u Slovačkoj u školski program koji se odvija na način da djeca imaju mogućnost učiti od kuće. Otac se doima poprilično rigidno kada je u pitanju raspored viđanja roditelja s djecom, pri čemu sam iznosi kako ne pristaje na manje od podjednako raspoređenog vremena svakog roditelja s djecom. Stručni tim je mišljenja kako bi se održala rutina mlt. djece, kao i mogućnost pravovremenog izvršavanja svojih obveza, da svi izlasci van zemlje trebaju biti uz suglasnost oba roditelja i planirana u skladu s obvezama djece. Pri tome naglašava se važnost komunikacije roditelja i točno određen raspored odlaska i vraćanja djece u zemlju. Obzirom da otac od separacije redovito posjećuje mlt. djecu u Hrvatskoj te smatra kako bi čak mogao preuzeti brigu u podjednakom omjeru kao majka, stručni tim je mišljenja kako bi se osobni susreti trebali odvijati u Hrvatskoj, uz povremene odlaske u Slovačku, uz pristanak oba roditelja. Uzevši u obzir sve navedeno, a osobito činjenicu da mlt. djeca imaju izrazito prisan odnos s oba roditelja i oba roditelja su visoko motivirani, Zavod predlaže da dinamika viđanja roditelja i mlt. djece bude sukladno međusobnom dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane na način kako je to određeno u točki II. izreke ovog rješenja.

7. Na ročištu održanom 5. prosinca 2025. (str. 87-88) stranke su dogovorile da su djevojčice s ocem u Slovačkoj od 16. do 23. prosinca, potom se otac s djevojčicama vraća u RH te će svi zajedno provesti Badnjak, Božić i blagdan Sv. Stjepana, a potom djevojčice ostaju s majkom u RH, a otac se vraća u Slovačku gdje će biti do 7. siječnja 2026. kada ponovno dolazi u RH.

8. U podnesku od 8. siječnja 2026. (str. 97-98) posebna skrbnica navodi kako iz mišljenja Zavoda proizlazi da otac stanuje i radi u Slovačkoj, a djeca stanuju u [adresa] od 2020. prvo sa oboje roditelja, a potom s majkom, dok ih otac redovito posjećuje. Također, vidljivo je da otac, unatoč savjetima i opaskama stručnih osoba, ne uviđa da bi boravak djece u dvije međusobno udaljene države bilo zahtjevno djeci i protivno njihovom interesu, iako je razvidno da i sam uočava te navodi negativne posljedice vezane uz vlastitu organizaciju i učestala putovanja na relaciji Slovačka – Hrvatska Također, iz izvješća Zavoda proizlazi da su oboje djece podjednako privržena roditeljima, iz čega proizlazi da oboje roditelja adekvatno i brižno skrbe o djeci te da imaju adekvatne roditeljske kompetencije. Posebna skrbnica smatra da su roditelji odgovorni za organizaciju i provedbu roditeljske skrbi te da teret logističkih i organizacijskih okolnosti ne smije biti prebačen na djecu. Navedeno ne isključuje mogućnost da djeca njeguju i razvijaju pripadnost dvjema kulturama. Odrastanje djece po principu tjednih, odnosno mjesečnih seljenja između različitih država, uz postojeću narušenu roditeljsku suradnju, predstavljalo bi dodatni rizik za pravilan rast i razvoj djece, imajući u vidu da bi djeca time bila lišena jasnog osjećaja pripadnosti-doma, koja im pruža osjećaj sigurnosti i stabilnosti, a koji je dodatno narušen lošim obiteljskim odnosima. Nadalje smatra da je u ovom predmetu potrebno utvrditi organizacijske mogućnosti oca i njegovu realnu mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj, kako bi se uspostavila obiteljska dinamika koja bi omogućila što veću dostupnost oca djeci. To bi podrazumijevalo da otac, tijekom boravka u Republici Hrvatskoj, provodi s djecom više uzastopnih dana/proširen vikend, što bi djeci osiguralo održavanje privrženosti s oboje roditelja. Sukladno navedenom, posebna skrbnica predlaže da roditelji na ročištu iznesu prijedlog obiteljske dinamike koju bi realno mogli poštovati i koja bi odgovarala potrebama djece, imajući u vidu procjenu stručnih osoba da nije u interesu djece da se neprestano sele.

9. Na ročištu održanom 12. siječnja 2026. (str. 99-101) stranke su suglasne da otac u siječnju provede vrijeme s djevojčicama od 14. do 20. siječnja kada će sa djevojčicama otputovati u Slovačku. Također su stranke suglasne da u veljači otac s djevojčicama otputuje u Slovačku od 7. do 15. veljače 2026. te da majka dođe u Slovačku od 12. do 15. veljače 2026. Nadalje su stranke suglasne da u ožujku otac otputuje s djevojčicama u Slovačku od 5. do 9. ožujka 2026. te da otac dođe u Hrvatsku 22. ožujka 2026. gdje bi ostao do 27. ožujka 2026. kada bi s djevojčicama otputovao u Slovačku gdje bi djevojčice bile do 6. travnja 2026. Stranke također navode da bi predlagateljica u tom razdoblju također putovala u Slovačku od 3. travnja do 6. travnja 2026. Stranke su nadalje postigle dogovor da bi majka s djecom provela iduće vikende: 23. do 25. siječanj 2026.; 31. siječanj do 1. veljače 2026.; 21. do 22. veljače 2026.; 28. veljače do 1. ožujka 2026.; 14. do 15. ožujka 2026.

10. Protustranka je podneskom od 2. ožujka 2026. (str. 102-104) iznio cijeli niz prigovora na mišljenje Zavoda predlažući da Zavod dostavi dopunu mišljenja u kojem će navesti u kojem će se osvrnuti na to koji od roditelja pokazuje veću sposobnost zadovoljavanja djetetovih potreba, tko bolje surađuje s drugim roditeljem i trećim osobama u interesu djeteta, tko pokazuje veću spremnost na takvu suradnju i sl. te da argumentira zašto predlaže manje vremena za druženje oca s djecom od same predlagateljice.

11. Predlagateljica nije imala primjedbi na mišljenje Zavoda te je podneskom od 27. ožujka 2026. (str. 140-143) svoj prijedlog u odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa oca s djecom uskladila s mišljenjem.

12. Zavod je podneskom od 1. travnja 2026. (str. 151) obavijestio sud kako stručni tim podržava dogovor roditelja ukoliko uspostave dogovor o dinamici ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djecom, a ukoliko isti izostane, onda Zavod ostaje pri svom ranije dostavljenom prijedlogu.

13. Iz iskaza predlagateljice proizlazi kako su protustranka ona s djecom doselili u Hrvatsku 2020. Teško je reći kada su prestali živjeti zajedno jer on i danas kad dođe u RH dođe u stan u kojem živi s djecom. Uglavnom njegovi odlasci u Slovačku su postali sve češći i dugotrajniji, to se pojačalo 2024., a pogotovo 2025. kada je sigurno 75 posto vremena provodio u Slovačkoj. Kada dođe u Zagreb želi biti sam s djecom, iako su u istom stanu, ona mu tada izlazi u susret na način da ostaje dugo na poslu ili ode kod svojih roditelja tako da on može tada većinom biti sam s djecom. Nisu se u potpunosti držali dogovora određenog na ročištu 12.1.2026. Bilo je tu i nekih objektivnih okolnosti, tako npr. u siječnju su djevojčice ostale u Slovačkoj dva dana duže jer je protustranka javio da mu se pokvario automobil. On je nudio da posudi drugi auto, ali ona nije htjela inzistirati na tome. U veljači 2026. se mlađa kćer razboljela kad je trebala ići u Slovačku pa je ostala s njom u Zagrebu, dok je suprug došao po stariju kćer i odveo je u Slovačku kako je bilo dogovoreno, a ona je s mlađom kćeri došla u Slovačku 5 dana kasnije vlakom. Kasnije je suprug inzistirao da mu te dane duguje i nekako vrati. Krajem veljače 2026. je također počeo govoriti da ih neće vratiti nazad jer je i ona tad bila u Slovačkoj i neka ih ona vozi sama u Zagreb, a onda je ona rekla da će ostati još jedan dan i on ih je taj idući dan odveo u Maribor gdje su one išle na autobus. U ožujku 2026. bile su najveće promjene. Suprug je izvršio psihički pritisak na nju da mu duguje dane te je htio da djeca u Slovačku idu dan ranije zbog neke njegove obveze te da ostanu dva dana duže kako bi ih on odveo na skijanje i tada je ona popustila i pristala na to te su djeca umjesto od 5.3.-9.3.2026., kako je bilo dogovoreno, ostale u Slovačkoj od 4.- 11. ožujka 2026. Međutim, upravo 11.3.2026. mlađa kćer je dobila upalu mjehura u Slovačkoj te su se vratili u Hrvatsku 13.3.2026. Ona je računala te je vidjela da od prosinca 2025. do ožujka 2026. je starija kći bila kod njega 9 dana dulje nego što su se dogovorili, a mlađa kći 4 dana duže nego što su se dogovorili tako da ne zna što će biti kad starija kći ovu jesen krene u školu. Zbog navedenog, ona je predložila suprugu da odgodi odlazak s djevojčicama u Slovačku za Uskrs jer bi po ovom razmak od dva putovanja bio samo dva tjedna, međutim, on nije htio ni čuti niti učiniti ustupak nego je još interpretirao vrijeme koje je navedeno u zapisniku od 12.1.2026. da on u Hrvatskoj bude od 22.3 do 27.3.2026. na način da on i u tom periodu može djevojčice odvesti od kuće bilo gdje u Hrvatskoj, odnosno da ona niti te dane ne vidi djecu. On je htio već 25.3.2026. otići s djevojčicama u Lonjsko polje i samo produžiti u Slovačku što znači da ih ona ne bi vidjela od 25.3.2026. Na kraju je ipak na njezino inzistiranje od toga odustao. Još je prihvatio neki posao u Slovačkoj 25.3. te su u Hrvatsku vratio 26.3.2026. kasno navečer. Dogovor je bio da 27.3.2026. otputuje u Slovačku međutim tada su bile grozne vremenske prilike u Zagrebu, zbog čega je bila otkazana i škola, te ga je molila da ne putuje po tom vremenu, on nije htio odustati, a onda je na njezino inzistiranje ipak rekao da će pratiti vremenske prilike i da ako se vjetar smiri da će ići popodne. Onda je ipak odgodio put zbog vremena te je s djevojčicama otputovao u Slovačku 28.3.2026. Ona je u Slovačku trebala ići 3.4.2026. međutim nije se osjećala dobro pa je došla 4.4.2026. da svi zajedno provedu Uskrs i trebali su se svi vratiti u Hrvatsku 6.4.2026. kako je bilo dogovoreno na ročištu, a i da budu svi prisutni na ovom ročištu. Međutim, 2.4. joj je suprug poslao poruku da se ona vrati sama u Hrvatsku jer je on tražio odgodu i da neće doći na ročište, a i da ima dogovorene ture, a i da starije dijete ima 10. i 11.4. upis u školu te da će djecu vratiti u Hrvatsku 12.4. On sada tvrdi da se dijete mora prijaviti u školu u Slovačku, a ona misli da to nije točno jer bi po tome dijete trebalo prijaviti u školu u Slovačku godinu dana ranije s obzirom da se u Slovačkoj kreće ranije u školu nego u Hrvatskoj. Također je dobila obavijest da je otkazan logoped za stariju kćer koji je bio dogovoren za 7.4.2026., a što je suprug samoinicijativno otkazao bez da ju je o tome obavijestio. Ona je njemu tada rekla da starija kćer ima testiranje za školu u RH koji je ona dogovorila za 10.4.2026. jer je bila sigurna da će djeca tada biti u Hrvatskoj, a zbog takvog dogovora i današnjeg ročišta. Ona mu je to odgađala reći jer joj je muka zbog cijele situacije voditi takve razgovore, ali to sigurno nije nešto neočekivano jer tu žive već 5 godina, dijete u Hrvatskoj već 5 godina ide u vrtić, obavila je i predškolske obveze u Hrvatskoj i valjda je suprug mogao očekivati da će dijete tu ići u školu za razliku od toga da se ona šokirala da je on dijete prijavio za upis u Slovačku. Valjda je njegova intencija da na taj način stekne neku prednost i da dijete zadrži duže u Slovačkoj. Uglavnom zbog navedenog ona se morala dogovoriti sa svojim bratom da dođe po nju i djecu u Slovačku što je on učinio te su se one vratile u Hrvatsku jučer 7.4.2026. Starija kćer u vrtić u Hrvatskoj je krenula u rujnu 2021. dok je mlađa kćer s 14 mjeseci krenula u jaslice u rujnu 2023. Nije joj jasan ovaj upis djeteta u školu u Slovačku jer tamo djeca koja do 31.8. navrše 6 godina su školski obveznici pa bi bilo za očekivati da, ako se radi o službenom pozivu škole, to bude prošle godine, a ne sada. Naime, starija kćer od rođenja ima evidentirano prebivalište u [adresa] koje oni nikada nisu odjavili. Međutim, kada su se doselili u Hrvatsku u studenom 2020. oni oboje su otišli u policiju i prijavili prebivalište djetetu u [adresa]. Suprug i ona su se čuli oko daljnjeg rasporeda međutim nisu se ništa striktno dogovorili. Što se tiče njegovog prijedloga za ljeto, ona očekuje da to bude pola pola, ali ne zna još konkretne datume, uglavnom ideja je da djeca 4 tjedna budu na jednom mjestu, a 4 tjedna na drugom, te da u tome 2 tjedna budu s jednim roditeljem, a u trećem tjednu da dođe drugi roditelj u tu državu gdje su djeca te je prijedlog supruga da tada taj roditelj može otići s djecom gdje on želi, a s čime se ona u potpunosti ne slaže, a četvrti tjedan bi djeca opet bila s roditeljem s kojim su bila prva dva tjedna. I onda obrnuto idući mjesec u drugoj državi. Ona se još prošlo ljeto, prije nego što je znala za razvod, prijavila za Erasmus boravak u Grčkoj i trebala bi putovati od 8.- 14.5.2026. što je program za nastavnike i učenike, ali još nije sigurna hoće li ići ili ne. Ako će ići, to bi bila prilika da djeca budu s ocem u Slovačkoj ako on to želi. Ona je predložila da se odrede osobni odnosi oca s djecom sukladno mišljenju Zavoda i ona, bez obzira što je zaposlena, može preuzeti skrb o djeci, a s obzirom da djeca pohađaju vrtić.

14. Odredbom čl. 536. st. 1. Obiteljskog zakona (NN broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 - dalje ObZ) određeno je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

15. Na temelju provedenih dokaza sud je odlučio da mlt. djeca stranaka stanuju s majkom, a što predlaže i Zavod u svom mišljenju kojeg je sud prihvatio jer je dano stručno i argumentirano, na temelju razgovora s obje stranke, terenskog izvida na adresi stanovanja djevojčica, opservacije odnosa roditelj-dijete te uvidom u svu dokumentaciju. Sud smatra da je u navedenom mišljenju Zavod odgovorio na sva pitanja pa i na ona koja protustranka ističe u svom podnesku od 2. ožujka 2026. Također sud zaključuje kako se na temelju svih provedenih dokaza može zaključiti koji od roditelja pokazuje veću sposobnost zadovoljavanja djetetovih potreba, tko bolje surađuje s drugim roditeljem u interesu djeteta, tko pokazuje veću spremnost na takvu suradnju, a što su sve bila pitanja iz naprijed navedenog podneska protustranke. Naime, iz navoda stranaka te mišljenja Zavoda je razvidno kako protustranka većinu vremena provodi u Slovačkoj gdje radi kao turistički vodič, dok predlagateljica živi i radi u Zagrebu, a u Zagrebu njihove mlt. kćeri pohađaju vrtić i izvanvrtićke aktivnosti. Nadalje, iz navoda stranaka te mišljenja Zavoda je razvidno kako djeca s ocem učestalo putuju u Slovačku te im se povremeno pridružuje i majka, a također otac često dolazi u RH kako bi ostvarivao osobne odnose s djevojčicama. Iz mišljenja Zavoda proizlazi kako oba roditelja imaju prisan odnos s djecom, oboje su djeci posvećeni te visoko motivirani za skrb o djeci, ali isto tako Zavod navodi kako je otac poprilično rigidan kada je u pitanju raspored viđanja roditelja s djecom, pri čemu sam iznosi kako ne pristaje na manje od podjednako raspoređenog vremena svakog roditelja s djecom. Navedeno može zaključiti i sam sud, a temeljem svih podnesaka protustranke koje je dostavljao u sudski spis pri čemu isti pokušava da ne samo da djeca provedu istu polovinu vremena s njim kao i s majkom već da to vrijeme budu s njim u Slovačkoj. Po mišljenju ovog suda protustranka zanemaruje činjenicu da se radi o djeci čiji roditelji stanuju u dvije različite zemlje (pri tome sud naglašava da navodi protustranke da i dalje stanuje u [adresa] jer je to njihov zajednički stan nisu prihvaćeni jer iz svih provedenih dokaza proizlazi kako isti stanuje u [adresa] gdje i radi, dok u Zagreb dolazi ostvarivati osobne odnose s djecom) te zanemaruje činjenicu da starija kćer ove jeseni kreće u školu kada je realno nemoguće da pola vremena provodi s ocem u Slovačkoj. Pri tome protustranka zanemaruje činjenicu da djeca u Hrvatskoj žive od studenog 2020., da u Hrvatskoj obje pohađaju vrtić, da je starija kćer u ovoj godini imala predškolski odgoj što je priprema za školu, tako da je za očekivati da ista i nastavi školovanje u Hrvatskoj, a koju želju je iskazala i sama djevojčica stručnom timu kada su isti bili na terenskom izvidu na adresi stanovanja djevojčica. Otac željom za učestalim putovanjima i jednakom provođenju vremena djevojčica u Slovačkoj i Hrvatskoj zanemaruje interes djevojčica jer isto zahtijeva stalna putovanja, stalna pakiranja, što svakako remeti rutinu djece i otežava mogućnost pravovremenog izvršavanja svih obveza, pogotovo kada starija kćer krene u školu. Na navedeno protustranci ukazuje i posebna skrbnica djece koja u svom podnesku od 8. siječnja 2026. navodi kako otac, unatoč savjetima i opaskama stručnih osoba, ne uviđa da bi boravak djece u dvije međusobno udaljene države bilo zahtjevno djeci i protivno njihovom interesu, iako je razvidno da i sam uočava te navodi negativne posljedice vezane uz vlastitu organizaciju i učestala putovanja na relaciji Slovačka – Hrvatska; nadalje smatra da su roditelji odgovorni za organizaciju i provedbu roditeljske skrbi te da teret logističkih i organizacijskih okolnosti ne smije biti prebačen na djecu što ne isključuje mogućnost da djeca njeguju i razvijaju pripadnost dvjema kulturama, a odrastanje djece po principu tjednih, odnosno mjesečnih seljenja između različitih država, uz postojeću narušenu roditeljsku suradnju, predstavljalo bi dodatni rizik za pravilan rast i razvoj djece, imajući u vidu da bi djeca time bila lišena jasnog osjećaja pripadnosti-doma, koja im pruža osjećaj sigurnosti i stabilnosti, a koji je dodatno narušen lošim obiteljskim odnosima. Nadalje, na temelju svih provedenih dokaza sud zaključuje da je upravo predlagateljica spremnija na suradnju s protustrankom vezano za djecu. Naime, predlagateljica, bez obzira na činjenicu razvoda, o protustranci navodi da je dobar otac, da je potreban djeci te da je spremna da otac ostvaruje osobne odnose s djecom kada god je to otac u mogućnosti. Predlagateljica to jasno pokazuje i kroz ovaj postupak kada sukladno novonastalim okolnostima ili iskazanoj želji protustranke, pristaje da djeca ostanu kod oca u Slovačkoj i dulje od dogovorenog te je i iz njezinog iskaza te iz mišljenja Zavoda razvidno kako ista zapravo izbjegava sukob s protustrankom. S druge strane, protustranka optužuje majku djece da majka manipulira djecom što ne proizlazi niti iz jednog provedenog dokaza, a da navedeno nije točno razvidno je i iz činjenice da su djevojčice jednako privržene i jednom i drugom roditelju. Nadalje, protustranka uglavnom ukazuje na neke majčine negativnosti te ju i u podnescima upućenima ovome sudu pokušava na neki način "ocrniti" ističući da je djecu zanemarivala zbog posla, da se prezentira kao žrtva, da je infantilna i sl., a niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da bi majčina skrb za djecu bila neadekvatna ili manjkava. Otac svoje planove i svoj ritam pretpostavlja potrebama i planovima svih ostalih, što nikako nije u interesu djece, a niti ukazuje da je on roditelj koji je više spreman na suradnju negoli majka djece. U to se sud posebice uvjerio ponašanjem protustranke tijekom ovog postupka kada usprkos činjenici da je na ročištu 12. siječnja 2026. dogovoren termin idućeg ročišta koji je odgovarao svim prisutnim strankama za 8. travanj 2026., međutim nekoliko dana prije ročišta protustranka je zatražio odgodu pravdajući se poslovnim obvezama. Iz navedenog je razvidno kako je protustranka svoje poslovne obveze i svoje planove pretpostavio i djeci i predlagateljici i ovom postupku koji se vodi kako bi se donijela najbolja odluka za njegovu djecu, a termin ročišta je dogovoren sa svim strankama. Nadalje, iz iskaza predlagateljice je razvidno kako je protustranka dogovoreni povratak s djecom u Hrvatsku 6. travnja 2026., i bez obzira što je ročište pred ovim sudom bilo zakazano za dan 8. travnja 2026., pokušao produljiti te je predlagateljicu koja je također bila u Slovačkoj, stavio "pred gotov čin" da se ona sama vraća u RH, dok bi on s djecom ostao u Slovačkoj iako je na ročištu 12. siječnja 2026. postignut drugačiji dogovor. Stoga je predlagateljica bila prisiljena organizirati povratak s djecom u RH na način da je pozvala svog brata da on dođe po nju i djecu u Slovačku, a kako bi stigle u Hrvatsku kako je bilo i dogovoreno. Iz navedenog postupanja protustranke je razvidno kako su navodi predlagateljice, a koje je istaknula već u svom prijedlogu, da otac boravak s djecom u Slovačkoj uobičajeno i bez dogovora s njom odgađa i produljuje, odnosno da isti postupa samovoljno, istiniti.

16. Slijedom navedenog, sud je odlučio da mlt. djeca stanuju s majkom u Zagrebu, a gdje i stanuju od studenog 2020., a s obzirom da su i nakon prestanka bračne zajednice djevojčice nastavile stanovati s majkom koja o njima adekvatno skrbi. Sud smatra kako je ovakva odluka u najboljem interesu mlt. djevojčica koje su dobro uklopljene u sredinu u kojoj žive, pohađaju vrtić i izvanvrtićke aktivnosti. S navedenim je suglasna i posebna skrbnica mlt. djece. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

17. U odnosu na odvijanje osobnih odnosa oca s djecom, sud je također prihvatio mišljenje Zavoda s obzirom na sve naprijed navedeno te činjenicu da stranke u međuvremenu nisu postigle drugačiji dogovor. Naglašava se da su se stranke tijekom ovog postupka dogovarale o odvijanju osobnih odnosa roditelja s djecom, pri čemu je majka pokazivala veću fleksibilnost i razumijevanje potreba drugog roditelja, a kako je već naprijed navedeno, pa je sud odredio da se osobni odnosi oca i djece odvijaju sukladno dogovoru roditelja, a tek ukoliko taj dogovor izostane, onda dinamikom kako je to Zavod predložio. Sud smatra kako će otac, s obzirom na fleksibilnost svog posla i radnog vremena, moći organizirati svoje dolaske u Hrvatsku kako je to predloženo od strane Zavoda. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

18. Čl. 538. st. 1. i 2. ObZ-a propisano je da se privremena mjera radi uzdržavanja može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja, odnosno da se smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta pa je razvidno da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere radi uzdržavanja mlt. djece stranaka.

19. Čl. 288. st. 1. ObZ-a je propisano da su roditelji dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete te da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Čl. 309. ObZ-a je određeno da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a čl. 310. st. 1. ObZ-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

20. Slijedom navedenog sud je odredio da otac, kao roditelj s kojim djeca ne stanuju, za uzdržavanje djece plaća iznos u zakonom propisanom minimumu prema dobi djeteta sukladno Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (NN 75/2025). Predlagateljica je i zatražila minimalne iznose uzdržavanja za dob djece, što je sud i prihvatio s obzirom da je protustranka radno sposoban i radi kao turistički vodič, prema dokazima u spisu suvlasnik je stana u [adresa] i u Slovačkoj pa sud smatra kako se dosuđeni iznos uzdržavanja ukazuje primjerenim do drugačije odluke suda u parničnom predmetu koji će se voditi između istih stranka, a radi donošenja konačne odluke o roditeljskoj skrbi i u kojem će se detaljno utvrditi potrebe djece i mogućnosti oca. Obveza predlagatelja određena je od dana donošenja ovog rješenja.

21. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.

22. Sud je također, sukladno odredbi čl. 532. ObZ-a, uputio predlagateljicu da u roku od 3 mjeseca pokrene postupak radi donošenja odluke s kojim će roditeljem mlt. djeca stanovati, ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem te uzdržavanja, a radi opravdanja ove privremene mjere jer će sud u protivnom donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere, odnosno odlučio je kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

23. Točka V. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 535. ObZ-a.

24. O troškovima postupka sud je odlučio slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka, sukladno čl. 366. st. 1. ObZ-a, odnosno odlučeno je kao u točki VI. Izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 15. travnja 2026.

Sutkinja:

Katarina Perjanec Prstec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. predlagateljici po punomoćnici uz podnesak od 10.4.2026.

2. protustranci po punomoćnici

3. posebnoj skrbnici uz podnesak od 10.4.2026.

4. Zavodu uz podnesak od 10.4.2026.