Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7, Rijeka

Poslovni broj R1-48/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci po sucu Marku Maljevcu, u izvanparničnom postupku predlagatelja CŠ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupane po punomoćniku i odvjetniku Sanji Kamenar Milutin i Ireni Klepac Mustać iz Rijeke protiv protustranke GŠ iz [adresa] u [adresa] Esenbergringstr. 47 zastupane po punomoćniku i odvjetniku Luki Tomašiću iz Rijeke, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 15. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine:

katastarske čestice [katastarska čestica] u naravi kuća i gospodarska zgrada u [adresa] ukupne površine 256 čhv upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Delnice Općinskog suda u Rijeci

u suvlasništvu predlagatelja EŠ u 1/2 dijela i protustranake GŠ u 1/2 dijela,

civilnim razvrgnućem - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima.

II. Nalaže se protustranci GŠ da naknadi predlagatelju CŠ troškove ovog postupka u iznosu od 467,87 eura u roku od 8 (osam) dana uvećano za zakonske zatezne kamate, a pod prijetnjom ovrhe. U preostalom dijelu zahtjev predlagatelja za naknadu troškova ovog postupka se odbija kao neosnovan.

III. Zahtjev protustranke za naknadu troškova ovog postupka odbija se kao neosnovan

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 28. 02. 2023. putem punomoćnika podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine označene u izreci civilnom diobom. Stranke da bezuspješno pokušavaju razvrgnuti zajednicu 15-20 godina i bezuspješno se pokušavaju dogovoriti oko uzdržavanja. Osim toga predlagateljica da sama 20 -ak godina snosi sve režijske troškove, a nekretnina se ne koristi od smrti majke stranaka 2003. Sama kuća da je u međuvremenu propala zbog neodržavanja pa da je predlagateljica uložila u obnovu 43.885,86 eura. Protustranka da se protivila prodaji nekretnine i predlagala geometrijsku diobu koja da nije moguća bez znatnijih ulaganja.

1.2. Uz prijedlog dostavlja izvadak iz zemljišne knjige, katastarski plan, prijepis posjedovnog lista te korespondenciju prema protustranci kao i fotografije same kuće .

1.3. S obzirom da je prijedlog podnesen prije 10. 6. 2023. sukladno članku 119. stavku 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/2023, dalje: ZIP) na ovaj postupak primjenjuju se pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 45/34, Narodne novine broj 73/91, dalje: ZSVP).

2. Protustranka se u odgovoru usprotivila prijedlogu u smislu da osporava ulaganje predlagateljice u predmetnu nekretninu i ističući da se nekretnine u pravilu dijele geometrijski te ističe konstrukcijske razloge na samoj kući zbog kojih smatra da je geometrijska dioba moguća. U tom slučaju da bi sud mogao usostavti služnosti i terete potrebne za nužno iskorištavanje nekretnine.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka proveo dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno uviđajem i vještačenjem kako je to obrazloženo u nastavku.

3.1. Na uviđaju provedenom 20. 3. 2024. u prisutnosti vještaka graditeljske struke utvrđeno je u bitnome da se radi o kući koja se sastoji od podruma sa spremištem, prizemlja i kata u kojima su stambene prostorije. Dio prizemlja je adaptiran u odnosu na vrijeme gradnje kuće- U dvorištu iza kuće nalazi se gospodarski objekt ucrta u katastru i koji je u lošem stanju. Među strankama je nesporno da se sve nalazi na predmetnoj katastarskoj čestici broj [katastarska čestica]. Za objekt postoji i septička jama koja se ne nalazi na predmetnoj nekretnini već na čestici broj 315/5 katastarske općine [katastarska općina].

3.2. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ivanu Vučemilu utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi na administrativnom području Općine Mrkopalj u [adresa] na adresi [adresa] u centru naselja. Prilaz je osiguran asfaltnom prometnicom s južne strane, a naselje je opremljeno vodovodom, elektro i telekomunikacijskom mrežom. Objekt je u katnosti podrum, prizemlje i potkrovlje. U podrumu se nalaze spremišta, a na prizemlju i u potkrovlju stambeni prosto r. Objekt je starije gradnje zidan kamenom i opekom. Dio prizemlja je adaptiran. Kao efektivnu starost objekt uzima 50 godina. Krovište je drveno pokriveno limom. Međukatne konstrukcije su armiranobetonske i drvene. Podovi su obloženi keramikom, brodskim podom i laminatom, a u podrumu betonski. Zidovi su žbukani i bojeni te obloženi keramikom u kupaonicama i u dijelu kuhinje, dok su u podrumu žbukani grubom žbukom. Stolarija je drvena s običnim ostakljenjem. Pročelje je ožbukano grubom žbukom. Izvedene su elektroinstalacije, instalacije vodovoda i kanalizacije koja je priključena na septičku jamu koja se nalazi na susjednoj parceli. Na sjevernom dijelu parcele je gospodarska zgrada u lošem stanju čiji je dio zida, a dio izveden od drvene građe, u dvorištu je i stari bunar te je dvorište djelomično izbetonirano, a većim dijelom zatravljeno.

3.3. Mišljenje je vještaka da geometrijska dioba nije moguća bez znatnog umanjenja vrijednosti nekretnine jer da se parcelacijom kuća ne može podijeliti na način da bi ulaz bio moguć u sve dijelove kuće, a koja bi i dalje dijelila dvorište i gospodarsku zgradu koja bi se dijelila na slične površine i kvalitativne dijelove. Dioba etažiranjem da bi značajno smanjila vrijednost nekretnine jer hodnici i stubišta ne bi mogli pripasti u isključivo vlasništvo jednog od suvlasnika s obzirom da predstavljaju 18,60 % korisne površine dok se podjelom na lijevi i desni dio kuće ne bi dobili suvlasnički udjeli u korisnim dijelovima koji odgovaraju suvlasničkim udjelima. Nekretnina da se nalazi u Gorskom Kotaru gdje postoji tržišna potražnja za kućama s dvorištem dok ej potražnja za stanovima značajno manja te bi etažiranje i u tom smislu značajno umanjilo vrijednost nekretnine. Tržišna vrijednost procijenjena je na 140.000,00 eura.

3.4. Protustranka je u podnesku iskazala neslaganje s mišljenjem vještaka i dalje smatrajući u bitnome da je geometrijska dioba moguća na lijevi i desni dio kuće s dva ulaza i podjelom dvorišta. Mišljenje vještaka o umanjenju vrijednosti da je samo pretpostavka. Neprovođenje geometrijske diobe da bi dovelo do nenadoknadive štete protustranci.

3.5. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka predlagateljica nije imala primjedbe.

3.6. U svom očitovanju na primjedbe vještak se očitovao ustrajući na danom mišljenju ponovno ističući dijelove kuće, hodnike i stubišta, koji predstavljaju 18,06 % korisne površine koji ne bi mogli pripasti ni jednoj od stranaka, a podjelom na 2 dijela ne bi se dobili suvlasnički udjeli u korisnim dijelovima koji odgovaraju korisničkim udjelima na cijeloj nekretnini. Suprotno stavu protustranke, kuća da nema dva ulaza nego jedna glavni ulaz s ceste i izlaz iz kuhinje u dvorište, a dvorište i gospodarski objekt mješovite gradnje i cisternu koja se ne bi mogla podijeliti.

3.7. I na to očitovanje protustranka je dala primjedbu jer da vještak nije dao ni jednu usporednu nekretninu na temelju čega bi se moglo utvrditi da bi se fizičkom diobom umanjila njena vrijednost.

3.8. U nastavku postupka saslušan je vještak koji je u svom iskazu ustrajao na nemogućnosti geometrijske diobe kao i na nemogućnosti etažiranja kojim bi se dobile stambene cjeline koje će odgovarati suvlasničkim omjerima. Naime da bi se dobile dvije takve cjeline 18 % nekretnine bi i dalje morao biti zajednički što da znatno umanjuje komoditet korištenja nekretnine jer bi se primjerice u jednu od kupaonica moralo ulaziti kroz zajednički hodnik. Iz zajedničkog hodnika moralo bi se ulaziti u obje sobe i kupaonicu na potkrovlju što ne dopuštaju suvremeni standardi življenja. Stanovi koji se formirali ne bi predstavljalo po jednu cjelinu čime bi im značajno bila smanjena cijena zbog umanjenog komfora i zbog toga da etažiranje nije moguće. Primjera radi da ne zna tko bi kupio stan u kojem bez odjeće ne bi mogao proći iz sobe u kupaonu zbog nužnosti prolaska zajedničkim hodnikom. Pravilnikom o metodi procjene nekretnina da je kao faktor predviđen smanjeni komfor pa se mišljenje o nemogućnosti etažiranja temelji i na toj činjenici. Samostalne uporabne cjeline bi se dobile naknadnim građevinskim radovima uz izradu novog projekta i ishodovanje potrebnih dozvola.

3.9. Protustranka je i pored očitovanja vještaka ustrajala na primjedbama te je određen novi uviđaj i vještačenje po drugom vještaku građevinske struke uslijed čega je protustranka pozvana na uplatu potrebnog predujma uz posljedicu odustajanja do tog dokaza u slučaju neplaćanja.

3.10. Protustranka do okončanja postupka nije uplatila potreban predujam, odnosno u razdoblju duljem od godine dana.

3.11. Predlagateljica potražuje troškove ovog postupka s osnova zastupanja na 6 ročišta i uviđaju, troškova pristojbi i vještačenja od ukupno 9.685,73 eura. Potražuje i trošak sastava prijedloga koji nije specificiran.

3.12. Protustranka potražuje troškove ovog postupka s osnova zastupanja na 6 ročišta i uviđaju, troškova sastava odgovora na prijedlog i podneska od 03. 9. 2024. od ukupno 15.208,96 eura.

4. Ocjenom svih dokaza zasebno i zajedno i na temelju rezultata provedenog postupka sud smatra da je prijedlog za civilno razvrgnuće osnovan.

5. Člankom 47. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14 i 81/15, dalje: ZVDSP) određeno je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

5.1. Člankom 50. ZVDSP određeno je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu članka 50. stavka 1. ZVDSP sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako takva nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

5.2. Slijedom navedenog civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice je kao krajnja opcija uvijek moguće i dopušteno.

6. Provedenim vještačenjima u koje sud nema razloga sumnjati, odnosno iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka, imajući u vidu suvlasničke omjere stranaka, utvrđeno je da nije moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine odnosno niti horizontalno etažiranjem niti vertikalno parcelacijom, a što prihvaća i ovaj sud.

6.1. Vještak je detaljno, stručno i životno iznio razloge zašto dioba predmetne nekretnine geometrijski na lijevi i desni dio nije moguća. Tako dobiveni dijelovi ne bi odgovarali suvlasničkim udjelima stranaka, bunar odnosno cisterna se ne bi mogla podijeliti kao ni gospodarska zgrada imajući u vidu način njene gradnje s time da bi samo jedan dio kuće imao suštinski ulaz, a drugi samo pristup iz kuhinje u dvorište.

6.2. Isto tako vještak je detaljno obrazložio zašto je i etažiranje nemoguće. Dobiveni "stanovi" ne bi odgovarali suvlasničkim udjelima niti predstavljalo cjeline jer bi se iz pojedinih prostorija, primjerice spavaćih soba i kupaonica, moralo prolaziti kroz dijelove koji bi funkcionalno morali ostati zajednički odnosno hodnika i stubišta koji predstavljaju više od 18% korisne površine ukupne kuće. I po ocjeni suda time bi se znatno umanjila vrijednost dobivenih stanova. Naime notorno je da stan koji ne predstavlja cjelinu već zasebne prostorije do kojih se dolazi zajedničkim dijelovima nije osobito atraktivan na tržištu. Stanovi u klasičnom smislu stana mogli bi se dobiti tek naknadnim građevinskim radovima koji nisu izvedeni.

6.3. Protustranka svojim prigovorima po ocjeni suda nije dovela u sumnju nalaz i mišljenje vještaka, a troškove novog građevinskog vještačenja koje bi eventualno dovelo u sumnju ranije provedeno vještačenje, nije predujmila ne samo u ostavljenom roku već u razdoblju duljem od godine dana iako je na predujam pozvana na raspravnom zapisniku i posebnim dopisom.

7. Stoga je imajući u vidu sve navedeno i neotuđivo pravo predlagatelja na razvrgnuće sud prijedlog za civilno razvrgnuće prihvatio i odredio da će se prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način predmetne nekretnine dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.

8. Člankom 54. ZVDPS određeno je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije. § 20. stavkom 1. i 4. ZSVP određeno je da ako tim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden. Sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

8.1. U odnosu na odluku o troškovima ističe se da je člankom 54. ZVDPS određeno je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije. § 20. stavkom 1. i 4. ZSVP određeno je da ako tim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden. Sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

8.2. Dakle, suvlasnici snose troškove razvrgnuća suvlasničke zajednice razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. To se odnosi na troškove koji su nužni za donošenje odluke o razvrgnuću, u konkretnom slučaju to je trošak uviđaja, vještačenja i sudskih pristojbi.

8.3. Stoga je imajući u vidu rješenje o plaćanju potrebnog predujma od 09. 10. 2023. (list 40 spisa), činjenicu da je predlagatelj platio pristojbe za prijedlog u iznosu od 6,64 eura i da je procijenjena vrijednost predmetne nekretnine 140.000,00 eura, što stranke nisu osporile, a time vrijednost pristojbe na ovo rješenje 199,09 eura, odnosno ukupni troškovima prema navedenim odredbama 935,73 eura protustranku obvezao na naknadu troškova postupka u iznosu od polovice toga iznosa ili 467,87 eura u skladu s njenim suvlasničkim omjerom. U preostalom dijelu zahtjev predlagatelja s te osnove je neosnovan.

8.4. Imajući u vidu § 20. stavak 4. ZSVP zahtjev protustranke za naknadu troškova postupka je neosnovan jer se ne može smatrati da zatraženi troškovi nastali neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom predlagatelja, a u konačnici primjenom tog zakona troškove zastupanja snosi zastupana osoba kako je to određeno § 20. stavkom 1. ZSVP.

9. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Rijeci 15. travnja 2026.

Sudac

Marko Maljevac

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci u 2 (dva) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dostave prvostupanjskoga rješenja.

DNA:

- pun. predlagatelja;

- pun. protustranke;

PRISTOJBE:

- vrijednost zahtjeva 140.000,00 eura;

- pozvati predlagatelja na plaćanje sudske pristojbe na rješenje uz pogodnost plaćanja još 50% na elektronički dostavljeno rješenje;