Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: UsI-1954/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Aniti Burza, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Udruga "Bilogorska sela", Kapela, Bilogorska 90, OIB: 79080435620, zastupanog po opunomoćeniku Krunoslavu Marinkoviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Krunoslav Marinković i Matko Pavičić, Bjelovar, Mihanovićeva 1, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Zagreb, Ulica grda Vukovara 78, OIB: 76767369197, radi utvrđivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, 15. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-320-02/22-21/14, URBROJ: 525- 06/195-24-2 od 12. ožujka 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora, kao neosnovan, u cijelosti.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-320-02/22-21/14, URBROJ: 525-06/195-24-2 od 12. ožujka 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Bjelovarsko bilogorske županije Upravnog odjela za poslove državne uprave Odsjeka za imovinskopravne poslove u Bjelovaru, Klasa: UP/I-320-02/21-03/290, Ur.broj: 2103/1-22-22-4 od 18. siječnja 2022.
2. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava kao i zbog bitnih povreda odredaba upravnog postupka.
2.1. U bitnome navodi da je kupoprodajna cijena bitno niža od podataka Porezne uprave, a tužitelj je već uz žalbu priložio ugovor o kupoprodaji nekretnina. Pojasnio je kako je sustav e-Nekretnina koji je trebalo primijeniti u konkretnom slučaju u primjeni funkciji od početka 2019., te mu se može pristupiti putem web stranica Ministarstva prostornog uređenja RH, te je dostupan i putem Geoportala ISPU.
2.2 Istaknuo je kako Upravni odjel za poslove državne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije nije zaposlio ili obučio djelatnike koji bi se znali služiti sustavom e- Nekretnine što su bili dužni učiniti prije 5 godina, a na što su upozoravani od strane Ministarstva prostornog uređenja RH.
2.3 Naveo je i kako je prvostupanjsko tijelo podatke o vrijednosti zemljišta pribavilo od zakonom neovlaštenog tijela, a ne putem sustava e-Nekretnine što je bilo dužno učiniti.
2.5 Tužitelj se pozvao na zakonsko oslobođenje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta i to temeljem čl.26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
2.6. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.
7. Uvidom u prvostupanjsko rješenje od 18. siječnja 2022. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužitelja protiv prvostupanjske odluke kojom je tužitelju, kao investitoru izgradnje građevine javne i društvene namjene-ribički dom – 3. skupine (sada 2.b.skupine) i građenju građevine javne i društvene namjene – sjenica – 5. skupine (sada 3.a skupine) na poljoprivrednom zemljištu, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površina 64604 m2, za dio površine od 60130m2, koja se vodi kao kultura livada, oranica i ribnjak, određena visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u iznosu od 30.065,00 kn.
8. Uvidom u osporavano rješenje tuženika od 12. ožujka 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tuženika.
9. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, polazeći pritom od sadržaj obrazloženja odluke tuženika sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje.
10. Kao što je iz obrazloženja osporenog rješenje razvidno, tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute žalbene prigovore, čime je u cijelosti postupio sukladno odredbi čl.98.st.5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09, 110/21) kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
11. Prema ocjeni suda, u konkretnom slučaju nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
12. Člankom 23.st.1 Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj: 20/28 i 115/2018- dalje Zakon) propisano je da se jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za RH plaća prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju.
12.1 Odredbom čl.3.st.1. Zakona propisano je da se poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog Zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici, i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Člankom 24.st.3.Zakona propisano je da se ta poljoprivredno zemljište na kojem je dopuštena gradnja sukladno prostornom planu visina naknade određuje u iznosu od 2,5% prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja. Člankom 25.st.1.istog Zakona propisano je da rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu, na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja.
13. Spisu prileži dopis Ministarstva financija-Porezne uprave-Područni ured Bjelovar, Ispostava Bjelovar od 27.srpnja 2021. iz kojeg je razvidno da prosječna vrijednost zemljišta unutar građevinskog područja za k. o. [katastarska općina] iznosi 20,00kn/m2, što za dio površine čestice koji se vodi kao poljoprivredno zemljište površine 60130m2 iznosi 1.202.600,00kn. Temeljem ovog podatka prvostupanjsko tijelo je pravilno, a što potvrđuje i tuženik utvrdilo naknadu za prenamjenu, te je sukladno čl.24.st.3.cit.Zakona na prosječnu vrijednost zemljišta primijenilo postotak od 2,5%, te je na taj način pravilno utvrdilo ukupnu naknadu za prenamjenu u iznosu od 30.065,00 kn. .
14. U odnosu na navod tužitelja kako je vrijednost zemljišta netočno utvrđena sud navodi kalo je Porezna uprava utvrdila prosječnu vrijednost zemljišta unutar građevinskog područja u k. o. [katastarska općina] sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, čime je uzela u obzir kako one najviše tako i one najniže cijene u k. o. [katastarska općina], a isto je utvrdila i uvidom u bazu podataka.
I ovaj sud navedeno smatra objektivnom i zakonitom procjenom.
15. Sud prihvaća obrazloženje tuženika i smatra neosnovanim navode tužitelja kako Porezna uprava nije ovlaštena utvrđivati vrijednost nekretnine.
16. Neosnovani su i tužbeni navodi kako je tužitelj oslobođen plaćanja naknade prenamjene sukladno čl.26. Zakona jer gradi objekte javne i društvene namjene. Sukladno čl.26.st.1.toč.e Zakona, investitor se oslobađa plaćanja naknade za prenamjenu pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima se te građevine uništene u oružanoj agresiji. U konkretnom slučaju nije ispunjena ova zakonska pretpostavka za oslobođenje plaćanja.
17.Sud navodi kako za utvrđivanje vrijednosti građevinskog zemljišta u postupku prenamjene nije nadležan sudski vještak građevinske struke, nego Porezna uprava.
18. Kako je nesporno da se sukladno izvršnoj građevinskoj dozvoli izgradnjom objekta mijenja namjena poljoprivrednog zemljišta, odnosno njegova vrijednost i površina pravilno je odlučeno kao u izreci osporavanog rješenja.
19. Slijedom svega navedenog prigovori tužitelja istaknuti u tužbi nemaju utjecaja na drugačije rješavanje u predmetnoj upravnoj stvari, te osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na njihovu štetu.
20. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
21. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je sud odlučio kao u točki II izreke ove presude.
U Zagrebu 15. travnja 2026.
Sutkinja:
Manuela Ostoić Čačinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnik Krunoslav Markovinović, [adresa] Bjelovar, Mihanovićeva 1
2. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 78
3. U spis
