Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: R1 Ob-2380/25-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3 , OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica NH, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 15. travnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se da su predlagateljica BH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. SH, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1953. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od početka 2018. do njegove smrti 1. rujna 2021.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica BH podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. SH, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da se sa pok. suprugom dva puta rastajala i mirila, da zajedno imaju dvije kćeri od kojih je starija bila 100% -tni invalid uz potrebnu 24-satnu njegu i brigu, s čime se pok. suprug nije mogao nositi. Navodi da je pok. suprug bio podstanar kod supruga te su se u početku povremeno družili i međusobno pomagali te su se pomirili 2018. Brinula je o pok. suprugu kada se razbolio, a isti je preminuo u bolnici od posljedice korone.

    2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

    3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka BHU, HH i OH.

    4. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

    5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

    6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

    7. Uvidom u smrtni list sud je utvrdio da je pok. SH umro **.**.2021.

    8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. SH sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-909/91 od 29. rujna 1991.

    9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. KH (list 67-68) sud je utvrdio da je bio u braku s UH, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2 -1342/97 od 7. ožujka 2000.

    10. Uvidom u elektronički zapis o prebivalištu za predlagateljicu sud je utvrdio da je prijavljena od 29. travnja 1977. do danas na adresi [adresa].

    11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. SH od 27. listopada 2025. (list 66) sud je utvrdio da je bio prijavljen do 21. Ožujka 2016. na adresi [adresa], a od navedenog datuma do dana smrti, **.**.2021. na adresi [adresa].

    12. Iz iskaza predlagateljice BH sud je utvrdio da se pokojni suprug, nakon rastave braka koja je bila 2009., odselio kod susjeda B, gdje je odnio i dio svojih osobnih stvari, tako da su razdvojeno živjeli nekih četiri do pet godina. Znali su se čuti, a povremeno i vidjeti, jer su bili međaši sa susjedom B. Kako su suprug i predlagateljica zbog godina oslabili i imali su samo jedno drugo, pomirili su se, to je bilo negdje u vrijeme kada je imala operaciju koljena, možda 2016. Tada se vratio živjeti u zajedničku kuću, a kako se i promijenio, životno se smirio, jer je i do njihove rastave došlo jer je volio „švrljati“ u braku, počeli su živjeti normalan život i nadalje kao da su bračni par. Kada se vratio u kuću i dalje je ostavio neke svoje osobne stvari kod susjeda B, jer su te stvari bile stare, više za otpad. Zajedno su brinuli o invalidnoj kćeri. Zajedno su doprinosili u kućanstvo, zajedno plaćali režije i dijelili zajedničke financije. Pokojni je više kuhao, jer predlagateljica više i nije mogla zbog noge i brige oko kćeri. Došla bi ih posjetiti kćer iz Irske s mužem, ali rijetko zbog udaljenosti. Nije ih posjećivao nitko više od obitelji, jer su svi umrli. Brinuli su jedno o drugome. Pokojni suprug se razbolio od raka jetre i završio u bolnici za vrijeme korone, gdje ga i nisu mogli baš posjećivati, a u bolnici je i preminuo. Dio novaca za pogreb dala je Hrvatska Vojska, a dio je platila predlagateljica. Hrvatska zastava je od strane vojske predana kćeri, predlagateljica je to tražila, jer nije mogla do groba zbog koljena, ali je stajala uz odar prije toga.

    13. Iz iskaza svjedoka BHU, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da je sa suprugom živjela u [adresa] od 2016. do 2020. kada su se vratili u Hrvatsku jer je išla na operaciju kičme. Sa pokojnim ocem nije bila baš u dobrim odnosima zbog razvoda braka s majkom, a njihov odnos se popravio nakon što su se vratili iz Irske. Nakon što su se roditelji sudskim putem rastali još devedesih godina, pomirili su se te su se ponovo posvađali 2009., ali su nastavili život u istoj kući, na različitim etažama do 2016. kada je otac odselio kod dugogodišnjeg prijatelja i susjeda B u [adresa]. Kako je majka bila loše zdravstveno , morala je ići na operaciju koljena, a bila je i tjeskobna i bojala se izaći iz kuće zbog napada jedne žene na nju, trebala joj je pomoć zbog sestre koja je invalid te je ponovno uspostavila kontakt s ocem i ponovo su započeli zajednički život u ljeto 2018. na istoj adresi gdje su prethodno živjeli [adresa], i živjeli su bez prekida sve do smrti pok. oca. Na taj način oni su jedan drugome međusobno mogli pomoći te je njihov odnos ponovo bio normalan, više-manje blizak kao i ranije, kao normalan bračni odnos koji su imali prije. Zajedno su raspravljali o financijama i zajedno brinuli o kućanstvu, kao i o sestri, a družili su se svi zajedno kao obitelj kad bi ih posjetila sa suprugom, a kada su se vratili iz Irske 2020. zajedno su živjeli s njima, suprug i ona na katu, a roditelji sa sestrom u donjem dijelu kuće. Otac je u rujnu 2020. dobio koronu, a nakon toga i cirozu jetre od čega je i dosta bolovao te se majka brinula za njega. U srpnju 2021. završio je u bolnici gdje je bio 2 mjeseca gdje je i preminuo, nisu ga mogli posjećivali, jer je to bilo za vrijeme korone kada posjete nisu bile dopuštene. Majka je organizirala i platila trošak pogreba. Majka i na zajedno su stajale uz odor uz oca. Ostavinski postupak je vođen, ali nije donijeto rješenje o nasljeđivanju, jer otac nije imao nikakve imovine, samo je sestra naslijedila obiteljsku mirovinu. Pok. oca je u bolnicu odvezao sanitarni prijevoz. Namirnice koje su kupovali, kupovali su zajedničkim novčanim sredstvima, većinom je kuhao otac za sve. Nakon što se otac vratio živjeti s majkom uzeo je od susjeda većinu stvari, dok je dio stvari ostavio koje mu nisu bile potrebne, a nije ih imao gdje staviti, jer je imao stvarno puno stvari, tom susjedu kod kojeg je živio davao je određene novčane iznose kao kompenzacije, jer je živio kod njega, to nije bila najamnina, kod tog susjeda se nije nikada vratio živjeti, a eventualno je znao otići kod njega prespavati na dan dva kada bi se posvađao s majkom, to je bilo možda svega par puta od kada su ponovo počeli živjeti zajedno, a zna da je tijekom 2020. to bilo jednom. Pok. otac ima sestru, s njom nikada nije bila u kontaktu, ne zna da li je živa, a koliko joj je poznato niti njegova sestra niti bilo tko s očeva strane obitelji nije posjećivao majku niti oca.

    14. Iz iskaza svjedoka HH sud je utvrdio da je suprug kćeri predlagateljice. Živjeli su u Irskoj do 2020. kada su se vratili u Hrvatsku. Predlagateljica i pok. SH ponovo su započeli zajednički život u polovici 2018. kada je predlagateljica trebala ići na operaciju koljena te su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. Njegova supruga i njezin pokojni otac nisu bili baš u dobrim odnosima, to se prom ijenilo kada su se vratili u Hrvatsku, a inače kada su dolazili iz Irske u Hrvatsku, nekih 1 ili 2 puta godišnje uvijek su ih posjećivali na adresi [adresa] gdje su živjeli. Predlagateljica i pok. AH nisu spavali u istoj sobi, jer je sa predlagateljicom spavala njihova kćer koja je invalid i predlagateljica je morala o njoj brinuti. Predlagateljica i pokojni, prema njegovom mišljenju, su imali normalan odnos, brinuli su jedan o drugome u vrijeme bolesti. Nemam nikakvih saznanja o njihovim financijama. Pokojni je za vrijeme korone dobio cirozu jetre te završio u bolnici u Novom Marofu gdje posjete nisu bile dopuštene zbog korone. Kada su se vratili iz Irske živjeli su s njima na istoj adresi, jer se supruga razboljela. Predlagateljica je organizirala pogreb i platila trošak istoga, dok je nešto subvencionirala hrvatska vojska, jer je pokojni bio branitelj. Na pogrebu nije bio, jer je morao poslovno otputovati u Irsku. O ostavinskim postupku iza pokojnog nema nikakvih saznanja. Nakon rastave braka predlagateljice i pokojnoga, misli 2015. ili 2016., pokojni je odselio kod susjeda koji se preziva B, koji živi jednu ulicu dalje, [adresa]. Glavni razlog povratka pokojnoga da živi sa predlagateljicom je jer je predlagateljica sama sa invalidnim djetetom, a kako je trebala ići na operaciju, te su supruga i on živjeli u [adresa], trebala joj je pomoć upravo iz razloga, jer je trebala ići na operaciju.

    15. Iz iskaza svjedoka OH sud je utvrdio da je unazad desetak godina odlazio kod predlagateljice i pokojnog SH tri puta tjedno, ponedjeljkom-srijedom-petkom, a kako bi pomogao njihovoj kćeri vježbama i terapijama s obzirom da je fizioterapeut. Viđao je pokojnog SH većinom kada bi tamo dolazio. Sjeća se da je pokojni tamo bio i kada je predlagateljica operirala koljeno i bila u bolnici, a s obzirom da je o njihovoj kćeri trebalo brinuti 24 sata dnevno, a s obzirom da se njihovo dijete nije moglo ni na koji način o sebi brinuti. Nije ulazio u njihove osobne stvari, niti ga je to zanimalo, ne zna da li su službeno bili u braku ili ne. Pokojni se razbolio u vrijeme korone i tada je predlagateljica o njemu brinula, a otišao je u bolnicu gdje je i preminuo. Poznato mu je da je predlagateljica vodila brigu i oko organizacije pogreba. Na pogrebu pokojnog nije bio. Vidio je da je većinom kuhao pokojni, jer je predlagateljica većinom bila uz kćer, a i nakon operacije koljena joj je još bilo otežano kretanje. Zna da su pazili na novce jer nisu imali, ali neki drugi detalji o njihovim financijama nisu mu poznati.

    16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu, pri čemu razlike u njihovim iskazima vezano za godine sud ne nalazi odlučnim zbog proteka vremena o kojem su iskazivali, kao i činjenice da svjedoci NHU i HH u spornom razdoblju nije živjeli s predlagateljicom i pokojnim te su ih posjećivali jednom do dva puta godišnje. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

    17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

    18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni SH bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, od početka 2018. sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni AH neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

    19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

    20. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao u izreci rješenja.

    U Zagrebu 15. travnja 2026.

    Sudac

    Nataša Marahovec Kantarević

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

    DNA:

    1. Predlagatelja uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

    2. Protustranci

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.