Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-569/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Sanji Joka Umićević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo financija, OIB: 18683136487, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr- 55/2022-23 od 8. listopada 2025., dana 15. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-55/2022-23 od 8. listopada 2025. u toč. I. i II. izreke.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-55/2022-23 od 8. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem odlučeno je:

„I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo financija, OIB:52634238587, da tužiteljici TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od bruto 280,82 eura (dvjestoosam deseteuraosamdesetdvacenta) sa zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 25,25 eura od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,78 eura od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,78 eura od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,61 eura od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,11 eura od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,72 eura od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 124,57 eura od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak; i to do 31. srpnja 2015. po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, za Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, da tužiteljici TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak od 1.429,25 eura (tisućučetristodvadeset deveteuradvadesetpetcenti) sa zateznim kamatama tekućim od dana 8. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica sa preostalim zahtjevom za naknadu troška od 390,62 eura

(tristodevedeseteurašezdesetdvacenta) s pripadajućim zateznim kamatama, kao neosnovanim.

i

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 2.453,66 eura (dvijetisućečetristo pedesettrieurašezdesetšestcenti) s pripadajućim zateznim kamatama.“

2. Protiv dijela te presude pod toč. I. i II. izreke kao i protiv rješenja žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao djelatnice Područnog carinskog ureda Osijek da joj tuženik kao poslodavac isplati razliku plaće na ime prekovremenog rada za razdoblje od 19. rujna 2014. do 24. rujna 2019.

6. U postupku prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 467. st. 1. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe žalitelj jer prvostupanjska presuda i rješenje nemaju nedostataka zbog kojih se ne mogu ispitati.

7. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP pa se stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ukazuje neodlučnim.

8. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je u spornom razdoblju (od 19. rujna 2014. do 24. rujna 2019.) tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu carinika, da je radila u turnusima u ciklusima 12 - 24 - 48 sati, da je u spornom razdoblju tužiteljica radila prekovremeno, da joj tuženik nije isplatio u potpunosti sve odrađene prekovremene sate odnosno nije joj isplatio po osnovi prekovremenih sati koji su odrađeni utuženi iznos - bruto iznos od 280,82 eura.

9. Pravilno je prvostupanjski sud naložio tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 280,82 eura bruto kao naknadu za prekovremeni rad na radnom mjestu carinika u Područnom carinskom uredu Osijek sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama iz izreke osporene presude, utemeljeno na utvrđenju neisplaćenih prekovremenih sati rada tužitelja iz pravilnog i jasnog vještačenja, pravilnom primjenom mjerodavnih odredbi čl. 44. st. 10. i 12. KU i čl. 38. st. 10. i 12. KU/18 te odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11 i 29/18 - dalje: ZOO).

10. Naime, odredbom čl. 44. st. 1. KU propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog, za prekovremeni rad 50%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, da se prema stavku 2. citiranog članka dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju, da odredba čl. 44. st. 10. KU propisuje da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 druge - 2 treće - 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. citiranog KU). Isto tako, st. 12. istog čl. propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, čl. 38. st. 11. KU/17, propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno dok je st. 12. propisano da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

11. Slijedom navedenog, kako je tuženik u konkretnom slučaju pogrešno tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU, to je pravilno prvostupanjski sud odlučio kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja. Naime, u konkretnom slučaju valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU (isto i čl. 38. st. 12. KU/17) kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Stoga, kada je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka), to taj blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati.

12. Sukladno naprijed iznesenom proizlazi da je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.

13. Isto tako je valjano prvostupanjski sud postupio kada je donio prvostupanjsko rješenje kojim je utvrdio da je tužba povučena za iznos od 2.453,66 eura, a to stoga jer je tužiteljica djelomično povukla tužbu u postupku za navedeni iznos podneskom od 24. rujna 2024., a sve to sukladno čl. 193. st. 2. ZPP.

14. Odluka o parničnom trošku donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.

15. Na žalbene navode koji se odnose na čl. 158. st. 1. ZPP valja reći da se tuženik nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe i u tom smislu nije niti potraživao naknadu parničnog troška.

16. Isto tako su neosnovani žalbeni navodi koji se odnose na utvrđenu vrijednost predmeta spora jer je prvostupanjski sud pravilno odredio trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku-odvjetniku uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 280,82 eura.

17. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu kao i prvostupanjsko rješenje (čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 380. toč. 2. ZPP).

U Zagrebu 15. travnja 2026.

Sutkinja:

Sanja Joka Umićević