Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2354/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Burza, u upravnom sporu tužitelja ES iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], VS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ČS iz E, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], RS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i GS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po Franji Šebijanu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Franjo Šebijan i Mihaela Carović Rukavina u Varaždinu, Pavlinska 5, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB 72910430276, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske ceste d.o.o, Vončinina ulica 3, Zagreb, OIB: 55545787885, radi potpunog izvlaštenja nekretnina, 15. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Klasa: UP/II-943-02/24-01/26, Ur. broj: 514-04-02-01-01/08-24-05, od 2. travnja 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-943-02/24-01/26, Ur. broj: 514- 04-02-01-01/08-24-05, od 2. travnja 2024. odbijene su kao neosnovane žalbe tužitelja podnesene protiv Dopunskog rješenja Međimurske županije, Upravnog odjela za skupštinu, opću upravu i pravne poslove, Odsjeka za imovinsko pravne poslove, Klasa : UP/I-943-02/22-01/29, Ur. broj: 2109-06-03/1-23-207 od 8. rujna 2023.

Predmetnim dopunskim rješenjem utvrđen je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta, usvojen je prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o. za izvlaštenje nekretnina te su u svrhu gradnje građevine infrastrukturne namjene, prometnog sustava cestovnog prometa Sjeverna obilaznica Preloga, potpuno izvlaštene nekretnine (između ostalima, i u one u vlasništvu tužitelja) u k. o. [katastarska općina], uz istodobnu uknjižbu istih kao neotuđivog prava vlasništva Republike Hrvatske, s pravom upravljanja za korist Hrvatske ceste d.o.o. Utvrđen je iznos naknade te je navedeno da je utvrđene iznose tužiteljima dužan platiti korisnik izvlaštenja.

2. Tužitelji su u tužbi osporili zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da drugostupanjsko rješenje nije u dovoljnoj mjeri obrazloženo. Naime, visinu naknade za izvlaštene nekretnine prvostupanjsko tijelo je utvrdilo, a tuženik potvrdio, temeljem vještačkih nalaza, koji su prihvaćeni uz jednostavno obrazloženje kako su isti izrađeni sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji su gotovo taksativno pobrojani. No, prema aktualnoj upravnoj praksi nije dovoljno samo formalno se pozvati na određene propise već je nužno argumentirano obrazloženje razloga koji su bili odlučujući pri ocjeni određenih dokaza. Naime, prilikom izrade procjembenog elaborata vještak nije uzeo u obzir sve parametre iz članka 50. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno isti uopće nije utvrdio životne uvjete i uvjete korištenja kakve su tužitelji kao vlasnici nekretnina koje se izvlašćuju imali koristeći se uporabnim svojstvima nekretnine radi procjene, odnosno povećanja naknade za posljedične gubitke koji nastaju zbog izvlaštenja i smanjenja naknade za posljedične dobitke koji nastaju zbog izvlaštenja. Kao primjer nedostatka obrazloženja, tužitelji ukazuju kako je u vještačenjima procjene vještak za sve nekretnine u postupku izvlaštenja u tabeli utvrdio vrijednost posljedičnih gubitaka i dobitaka kao 0,00 bez da je u vještačenju naveo razloge takvom svom utvrđenju. Tržni model za procjenu naknade za izvlaštene nekretnine koji propisuje Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, sastoji se od procjene naknade za gubitak prava i procjene posljedičnih dobitka (članak 50.), a iznos naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva se kao zbroj naknade za gubitak prava i posljedičnih gubitaka od čega se oduzimaju posljedični dobici. U vještačkom nalazu ovaj sublimirajući kriterij nije poštivan, a i u tom dijelu izostao je nužni kritički osvrt prvostupanjskog tijela i tuženika. Tužitelji zahtijevaju poništavanje rješenja tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Zainteresirana osoba nije dostavila odgovor na tužbu.

5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika. Tužitelji nisu predlagali nikakve druge dokaze.

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Između stranaka je sporno je li pravilno utvrđena naknada za izvlaštene zemljišne šestice.

9. Odredbom članka 46. stavka I . Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da se naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja.

Odredbom članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da se vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izradenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

Posebni propisi o utvrđivanju tržišne vrijednosti nekretnine su Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine”, broj 78/15) te na temelju navedenog zakona doneseni Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine”, broj, 105/15). Odredbom članka 4. stavka 1. točke 43. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina uporabno svojstvo nekretnine definirano je kao stanje (kakvoća) nekretnine koje je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja, odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnoga gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti (načelo prethodnog učinka).

Odredbom članka 50. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da je pri procjeni iznosa naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu potrebno utvrditi: uporabno svojstvo nekretnine radi procjene naknade za gubitak prava na nekretnini prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine (u daljnjem tekstu: naknada za gubitak prava), životne uvjete i uvjete korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći se uporabnim svojstvima nekretnine radi procjene: - povećanja naknade za posljedične gubitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični gubitci), - smanjenja naknade za posljedične dobitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični dobitci).

10. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da se tužitelji nisu suglasili s procjembenim elaboratima izrađenima u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, radi čega je proveden očevid te vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenitelju nekretnina Renatu Slavičeku, dipl. ing. grad. iz trgovačkog društva Rescon d.o.o. Čakovec.

U odnosu na nekretninu RS prvostupanjsko tijelo je naknadu za predmetno zemljište temeljilo na Procjembenom elaboratu od svibnja 2023. izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Renata Slavičeka, koji je naknadu utvrdio u ukupnom iznosu od 650,34 eura. Nadalje, stalni sudski vještak za agronomiju i procjenu poljoprivrednog zemljišta Branko Krnjak, je u nalazu i mišljenju od srpnja 2022. utvrdio naknadu za neamortizirana ulaganja u plodnost tla i naknadu za štetu na uzgajanom usjevu na predmetnim nekretninama u ukupnom iznosu od 1.196,00 kuna. RS suglasila se s Procjembenim elaboratom vještaka poljoprivredne struke Branka Krnjaka, dok se nije složila s elaboratom Renata Slavičeka, jer smatra da je predmetno zemljište trebalo procijeniti kao građevinsko, a ne poljoprivredno zemljište, te da je procjenitelj prilikom procjene trebao voditi računa o odredbi članka 24. stavka 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U odnosu na nekretninu GS prvostupanjsko tijelo je naknadu za predmetno zemljište temeljilo na Procjembenom elaboratu od svibnja 2023. izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Renata Slavičeka, koji je naknadu utvrdio u ukupnom iznosu od 703,43 €. Nadalje, stalni sudski vještak za agronomiju i procjenu poljoprivrednog zemljišta Branko Krnjak je u nalazu i mišljenju od srpnja 2022. utvrdio naknadu za neamortizirana ulaganja u plodnost tla i naknadu za štetu na uzgajanom usjevu na predmetnim nekretninama u ukupnom iznosu od 1.291,00 kuna. GS nije se suglasio s Procjembenim elaboratom Branka Krnjaka, smatrajući da mu vještak nije uzeo u obzir gubitke koje će zbog smanjenja površine imati u idućih 20 godina, a na kojoj površini bi uzgajao povrtne kulture od prodaje kojih bi ostvarivao dodatni prihod uz buduću mirovinu. Shodno tome, izvlaštenik je naveo da je naknadu trebalo utvrditi za razdoblje od 20 godina, i to u ukupnom iznosu od 28.550,00 €. Vještak Krnjak istaknuo je da je očevidom utvrđeno da je predmetna nekretnina u naravi oranica na kojoj je zasijan ječam. Shodno tome, vještak je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja. Tužitelj se nije složio niti s elaboratom vještaka Renata Slavičeka, jer također smatra da je zemljište trebalo procijeniti kao građevinsko, a ne poljoprivredno zemljište, te da je procjenitelj prilikom procjene trebao voditi računa o odredbi članka 24. stavka 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

U odnosu na nekretninu VS, ES i ČS prvostupanjsko tijelo je naknadu za zemljište temeljilo na procjembenim elaboratima izrađenima od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Renata Slavičeka od svibnja 2023. te na nalazu i mišljenju Branka Krnjaka od srpnja 2022., na temelju kojih je prvostupanjsko tijelo utvrdilo naknadu u iznosu od 4.127,68 €, a naknadu za neamortizirana ulaganja u plodnost tla i nastalu štetu na uzgajanom usjevu i nasade na predmetnim nekretninama u iznosu od 1.057,41 €, iz čega slijedi da je naknada za potpuno izvlaštene nekretnine utvrđena u ukupnom iznosu od 5.185,09 €. ČS, ES i VS nisu bili suglasni s elaboratom Renata Slavičeka, jer smatraju da je predmetno zemljište vještak trebao procijeniti kao građevinsko, a ne poljoprivredno zemljište, te da je procjenitelj prilikom procjene trebao voditi računa o odredbi članka 24. stavka 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Prvostupanjsko tijelo je istaknulo da je ono ocijenilo neosnovanom primjedbu izvlaštenika da će se izvlaštenjem nekretnina bitno smanjiti obradiva površina poljoprivrednog zemljišta, a time i izvori prihoda, pri čemu je istaknulo da je uvidom u očitovanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrdilo da OPG ZS ima ukupno prijavljeno poljoprivredno zemljište u k. o. [katastarska općina] u površini od 16,8901 ha, a da izvlaštenjem zemljišta radi provođenja konkretnog zahvata u prostoru nesporno neće biti ugrožena egzistencija navedenog OPG-a. Konačno, prvostupanjsko tijelo je u odnosu na primjedbu izvlaštenika da se procijenjena tržišna vrijednost utvrđena u postupku izvlaštenja razlikuje za gotovo 35% od procijenjene tržišne vrijednosti utvrdene u postupku osiguranja dokaza, očitovalo da se o procjeni iz postupka osiguranja dokaza ne može raspravljati, budući da se vlasnici nekretnina nisu suglasili s predmetnim procjembenim elaboratima te su tražili provođenje novog vještačenja.

Vještak Renato Slaviček otklonio je prigovore svih tužitelja te objasnio da se kod procjene vrijednosti nekretnina u obzir uzima uporabno svojstvo nekretnine kakvo je ista imala prije povoda izvlaštenja, a da je u ovom slučaju prostornim planom iz 2009. godine definirana trasa obilaznice Preloga, a neposredno prije donošenja tog plana te nekretnine bile su poljoprivredno zemljište, iz kojeg razloga da je u predmetnim procjembenim elaboratima uzeto da ta zemljišta spadaju u IV. kategoriju.

U odnosu na sve tužitelje obrazloženo je da se priložene sudske odluke odnose na postupke izvlaštenja koji su vodeni u vrijeme kada još nije bio donesen Zakon o procijeni vrijednosti nekretnina, a da je pozivanje na odredbe članka 24. Zakona o poljoprivrednom zemljištu neosnovano iz razloga što se navedene odredbe odnose na utvrđivanje i određivanje visine naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, koji postupak nadležno tijelo nakon izdavanja odobrenja za gradnju.

Shodno tome, prvostupanjsko tijelo je ocijenilo da su procjembeni elaborati vještaka Slavičeka izrađeni u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina i pripadajućim Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina, iz kojeg razloga je navedeno tijelo prihvatilo navedene elaborate i temeljilo odluku o naknadi za potpuno izvlaštene nekretnine na istima.

Tuženik je obrazložio da iz odredbi Zakona o prostornom uređenju proizlazi da se jedino prostornim planovima neko zemljište isključuje iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti, određujući tom zemljištu neku drugu namjenu. Gledajući združeni učinak oba zakona, tržišnu vrijednost radi gubitka prava na konkretnoj nekretnini treba promatrati u odnosu na ono uporabno svojstvo koje je nekretnina imala prije nego je ona isključena od privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti vlasniku, jer je nakon toga uključena, sa svojim uporabnim svojstvom, u zemljište buduće javne namjene. A to je onaj prostorni plan koji je prethodio prostornom planu kojim je drugačije uređena svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora. Dakle, javna namjena nekretnina redovito se određuje na način da se nekretnine koje su bile namijenjene privatnom gospodarskom korištenju odlukom javne vlasti prenamjenjuju u buduće površine javne namjene. Prilikom takvih prenamjena nekretnine mijenjaju svoju kakvoću bez obzira jesu li prije bile namijenjene poljoprivrednom, stambenom, industrijskom, trgovačkom, turističkom ili drugom privatnom gospodarskom korištenju. U trenutku prenamjene iz privatnog gospodarskog korištenja u buduću površinu javne namjene nastaje povod izvlaštenju, odnosno takve nekretnine više ne udovoljavaju definiciji tržišne vrijednosti. Drugim riječima, činom izmjene prostornoga plana promijenjena je namjena zemljišta i dijelovi predmetnih nekretnina isključeni su iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnoga gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti, te zahvaćeni dijelovi zemljišta prelaze u površine javne namjene. Trenutak (datum) neposredno prije promjene prostornog plana predstavlja dan kakvoće koji se odnosi na sve zahvaćene nekretnine.

Pregledom procjembenih elaborata od svibnja 2023. izrađenih od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr. sc. Renata Slavičeka, dipl. ing. grad., utvrđeno je da je vještak primjenom načela prethodnog učinka pravilno utvrdio dan kakvoće kao dan prije donošenja II. izmjena i dopuna PPU Grada Preloga od 16. ožujka 2009. godine, pri čemu je vještak utvrdio da se sukladno navedenom prostorno-planskom dokumentu predmetno zemljište nalazilo izvan granica građevinskog područja naselja s namjenom poljoprivredno tlo - osobito vrijedno obradivo tlo - oznaka Pl. Dakle, imajući u vidu da je vještak Slaviček uvidom u povijesne prostorne planove utvrdio donošenjem kojeg dokumenta prostornog uređenja i kada je izvršena promjena namjene predmetnih čestica koja je povod izvlaštenja, odnosno kada je došlo do isključivanja predmetnog zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnoga gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti, to ovo drugostupanjsko tijelo cijeni da je vještak pravilno utvrdio namjenu predmetnog zemljišta koja prethodi isključivanju zemljišta (prema načelu prethodnog učinka). Radi navedenog, ocijenjen je neosnovanim prigovor tužitelja da se tržišna vrijednost predmetnih nekretnina trebala procijeniti poredbenom metodom zemljišta unutar granica građevinskog područja, a ne poljoprivrednog zemljišta.

Obrazloženo je da tužitelji također pogrešno smatraju kako su se predmetne nekretnine trebale procjenjivati kao građevinsko zemljište, obzirom da je na istima u trenutku izrade vještačkog nalaza bila predviđena izgradnja građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava sjeverna obilaznica Preloga. Naime, iz navedenog prigovora, u suštini, proizlazi da žalitelji smatraju da je njegove nekretnine trebalo procjenjivati kao građevinsko zemljište sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 9. Zakona o prostornom uređenju. Međutim, tuženik je naveo da navedeno pravno shvaćanje u konkretnom slučaju nije primjenjivo, obzirom da je isto zauzeto u sudskoj praksi u razdoblju dok je na snazi bio Zakon o izvlaštenju („Narodne novine”, broj 9/94, 35/94, 112/00 OUSRH, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12), odnosno prije stupanja na snagu Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine”, broj 74/14), koji je stupio na snagu 26. lipnja 2014., kojim zakonom je u pravni sustav Republike Hrvatske uvedeno načelo prethodnog učinka (članak 46. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade), a koje načelo je preuzeo i Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (članak 50. stavak 1. u vezi s odredbom članka 4. stavka 1. podstavka 43. navedenog Zakona).

Nadalje, obrazloženo je da se o procjeni iz postupka osiguranja dokaza neće raspravljati, jer je svrha osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine u tome da se prije svakog zahvata utvrdi stanje nekretnine koja će se u postupku pojaviti predmetom potpunog ili nepotpunog izvlaštenja, te da se utvrde nasadi ili građevine koje su se zatekle na trasi budućeg objekta, a potrebno ih je srušiti ili uništiti, za što vlasnicima pripada naknada čija se visina utvrđuje i u postupku osiguranja dokaza. U navedenom postupku se, dakle, utvrđuje visina troška koji će inicijalno teretiti investitora - korisnika izvlaštenja s jedne strane i okvir za visinu naknade koju vlasnik nekretnine može očekivati, s druge strane. Obrazloženo je da je nakon pokretanja postupka izvlaštenja naknadu za izvlaštenu nekretninu moguće odrediti na temelju nalaza i mišljenja vještaka izrađenog u postupku osiguranja dokaza isključivo u situaciji kada se izvlaštenik složi s takvom procjenom. Ako takva suglasnost izvlaštenika izostane, naknadu nije moguće odrediti na temelju nalaza i mišljenja vještaka iz postupka osiguranja dokaza, već je prvostupanjsko tijelo u tom slučaju u postupku izvlaštenja dužno odrediti novo vještačenje po vještaku odgovarajuće struke. U toj situaciji, naime, nalaz vještaka iz postupka osiguranja dokaza ne veže ni stranke ni upravno tijelo, već je potrebno odrediti izradu novog nalaza i mišljenja kako bi se objektivno utvrdila vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje i u vezi s tim određivanje naknade za istu. Štoviše, upravna praksa je jednoznačna u određenju sadržaja postupka osiguranja dokaza, u kojem osigurani dokaz nije predmetom analize i ocjene u postupku u kojem je provedeno njegovo osiguranje, nego u eventualnom postupku u kojem će se takav dokaz koristiti. Kako iz podataka spisa predmeta nesporno proizlazi da se suvlasnici u tijeku postupka nisu suglasili s procjembenim elaboratima vještaka izrađenim u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, već su izričito osporili predmetne vještačke nalaze, to prvostupanjsko tijelo odluku o naknadi nije moglo temeljiti na navedenim nalazima i mišljenjima, već je ono pravilno provelo vještačenje po drugom vještaku odgovarajuće struke.

Odredbama članka 24. Zakona o poljoprivrednom zemljištu regulirano je utvrđivanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, a koju naknadu utvrđuje nadležno upravno tijelo izvan postupka izvlaštenja. Shodno tome, pogrešno smatraju tužitelji da prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta, građevinski vještak nije uzeo u obzir odredbe članka 24. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Tužitelji stoga neosnovano ističu da je prvostupanjsko tijelo, time što je odbilo kao neosnovan njihov dokazni prijedlog za provođenje novog vještačenja, propustilo utvrditi pravo stanje stvari, čime da je povrijedilo načelo materijalne istine iz članka 7. Zakona o općem upravnom postupku, kao i da je navedeno tijelo ujedno povrijedilo načelo saslušanja stranke i jednakosti oružja. Tuženik je obrazložio kako su već podaci koje sadrži upravni spis bili dostatna osnova za zaključak prvostupanjskog tijela o tržišnoj vrijednosti potpuno izvlaštenih nekretnina, neprovođenje daljnje dokaznog postupka po prijed logu žalitelja (provođenje vještačenja po drugom vještaku) ne može se u okolnostima konkretnog slučaja smatrati postupovnom povredom prvostupanjskog tijela koja bi dovela u pitanje ostvarivanje ustavnog i konvencijskog prava tužitelja na pošteno suđenje. Tuženik je utvrdio da preostali prigovori nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

11. Prema stavu ovog suda rješenje tuženika je valjano, jasno i dostatno obrazloženo te se tuženik iscrpno očitovao na sve podnesene odlučne prigovore tužitelja. Argumentaciju tuženika sud također prihvaća te ju utvrđuje osnovanom.

12. Vezano za tužbene navode sud je čitanjem nalaza i mišljena vještaka u upravnom postupku utvrdio da je vještak uzeo u obzir sve parametre iz članka 50. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, te je utvrdio da nema povećanja naknade za posljedične gubitke koji nastaju zbog izvlaštenja, kao ni smanjenja naknade za posljedične dobitke koji nastaju zbog izvlaštenja, a slijedom čega nisu osnovani niti prigovori tužitelja u tom smislu (koji prigovori nisu niti isticani tijekom upravnog postupka).

13. Na temelju svega navedenog sud je utvrdio da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno utvrđenih činjenica, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te u pravilno provedenom postupku, da je valjano i dostatno obrazloženo, čime je osporavano rješenje zakonito te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a. Sud utvrđuje da navodi tužitelja izneseni u tužbi i tijekom spora, kao niti dostavljene isprave nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari.

14. Tužiteljima je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.

Zagreb, 15. travnja 2026.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. tužiteljima - po opunomoćeniku

2. Ministarstvo pravosuđa i uprave, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

3. Hrvatske ceste, 10000 Vončinina 3

4. U spis