REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-885/2025-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu pojedincu Maji Ivanović, uz sudjelovanje Ane Pinculić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog DS, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25.; dalje: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-661/2025. od 28. travnja 2025., nakon održane javne rasprave održane u nazočnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu DSM i optuženika osobno, dana 15. travnja 2026. objavio je, a 10. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26.; dalje: ZKP/08.) stavlja se izvan snage kazneni nalog ovog suda broj K- 885/2025-2 od 6. svibnja 2025.

II Optuženi CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i OS, rođene C, rođen **.**.1950. u [adresa], država Sjeverna Makedonija, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac dvoje djece, umirovljenik s mirovinom od 701,00 eura, pismen sa završenom VŠS, vojsku služio, odlikovanog medaljom "Oluja", vlasnik osobnog automobila Dacia Duster godina proizvodnje 2011., ne vodi se drugi kazneni postupak, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je

- 24. kolovoza 2023. u 09:06 sati u Zagrebu upravljajući osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] marke Dacia Duster prometnim trakom za lijevo zapadne kolničke trake Rudeške ceste u smjeru juga te dolaskom do raskrižja sa Zagrebačkom avenijom gdje se promet upravlja semaforima koji su radili automatski i ispravno, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla za njegov smjer kretanja skrenuo u lijevo u smjeru jugoistoka na južni kolnik Zagrebačke avenije no pritom, suprotno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja mu dolaze iz suprotnog smjera i zadržavaju smjer kretanja uslijed čega je na lijevi dio njegovog osobnog automobila bočnom lijevom stranom naletio motocikl [registarska oznaka] marke Piaggo X8 kojim je upravljao ĐS, a kretao se iz suprotnog smjera prometnim trakom za ravno istočne kolničke trake Rudeške ceste u smjeru sjevera, a u raskrižje je ušao na znak zelenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja, a uslijed naleta vozila pao je na kolnik i zadobio otvoreni prelom lijeve potkoljenice koja je ozljeda teške naravi,

- dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, a djelo je počinjeno iz nehaja,

- čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano po članku 227. stavcima 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

III Na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11. optuženi CS

osuđuje se

na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca

IV Na temelju članka 56. KZ/11. optuženom DS se izriče

UVJETNA OSUDA

te se izrečena kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca neće izvršiti ako optuženi CS u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. optuženi CS je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točkama 1. i 6. ZKP/08., i to trošak pisanog prometnog vještačenja u iznosu od 527,13 eura, trošak usmenog prometnog vještačenja u iznosu od 105,00 eura, trošak pisanog sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 393,75 eura te trošak usmenog sudskomedicinskog vještačenja od 114,19 eura, te paušalni trošak od 30,00 eura, odnosno ukupno 1.170,07 eura, koji je trošak dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, optužilo je optuženog DS za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano po članku 227. stavcima 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11., s prijedlogom da se protiv optuženika izda kazneni nalog.

1.1. Protiv presude s kaznenim nalogom, optuženik je podnio prigovor, pa je spis dostavljen na optužno vijeće koje je potvrdilo optužnicu, slijedom čega je provedena rasprava.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti izmijenjene optužnice optuženi CS je porekao počinjenje kaznenog djela stavljenog mu na teret.

3. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, optuženi CS je naveo da prvo mora reći kako se izvještaj policije temelji na skici mjesta događaja koja je neispravno napravljena, a zbog toga je onda i proračun vještaka koji se na tome temeljio netočan. Naveo je da je on nakon sudara zaustavio vozilo 4 metra od mjesta sudara za dužinu vozila te nije prešao traku u smjeru za skretanje ulijevo. Nakon tog sudara izašao je van iz vozila te je vidio oštećenika da se nalazi blizu otoka, držao se za lijevu nogu i zapomagao, a on ga je pitao boli li ga što, treba li mu što, a on nije odgovorio pa je i on krenuo dalje, otišao je do svog vozila i onda je snimao zatečeno stanje. Priložio je fotografije koje je tom prilikom snimio. On se zaustavio 20 cm u širini od prividnih crta koje reguliraju pravce kretanja. Nakon toga je došla policija i napravila izvještaj. Na mjesto nesreće došao je brat oštećenika, predstavio se kao O i on je uzeo broj mobitela od Đ da budu u kontaktu. U jednom navratu ga je nazvao i tada mu je rekao da je oštećenik u bolnici, a nakon toga mu se više nije javljao kada ga je zvao. Po njegovoj procjeni oštećenik se kretao negdje oko 60 km/h motociklom. Po njemu je to bitno za težinu ozljeda, ali ne i za mjesto sudara.

3.1. Kada mu je predočeno da je prilikom prvog ispitivanja iskazao da je skretao ulijevo na zeleno svjetlo te upitan da pojasni razliku pojasnio je da je ranije rekao da je skrenuo u lijevo na zeleno to znači da se pripremao da skrene u lijevo, ali nije siguran je li se u trenutku sudara spremao za skretanje ili samo stajao. Nije uopće znao što se dogodilo.

3.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da je on po struci inženjer elektrostrojarstva.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitana je bolnička dokumentacija za oštećenog ĐS, zapisnik o očevidu, skica mjesta događaja, službena zabilješka o uvidu u snimke video nadzora, nalaz i mišljenje prometnog vještaka Srećka Hlišća i nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka Petra Škavića.

4.1. Pregledan je fotografski elaborat kao i snimke video nadzora kao i fotografije s lista 75-76 spisa.

4.2. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 7. ZKP/08. čita se zapisnik o ispitivanju oštećenog ĐS sa zapisnika od 4. veljače 2026., zapisnik o ispitivanja vještaka za cestovni i zračni promet Srećka Hlišća od 22. prosinca 2025. i vještaka Petra Škavića sa zapisnika od 10. travnja 2026.

4.3. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvod iz KE i PE za optuženika.

5. Nije bilo sporno da je 24. kolovoza 2023. u 09:06 sati u Zagrebu optuženi CS upravljao osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] marke Dacia Duster prometnim trakom za lijevo zapadne kolničke trake Rudeške ceste u smjeru juga, te nije sporno da je došao do raskrižja sa Zagrebačkom avenijom gdje se promet upravlja semaforima koji su radili automatski i ispravno i tom prilikom ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla za njegov smjer kretanja. Također, nije bilo ni sporno da se iz suprotnog smjera kretao motocikl [registarska oznaka] marke Piaggo X8 kojim je upravljao ĐS i to prometnim trakom za ravno istočne kolničke trake Rudeške ceste u smjeru sjevera, te da je u raskrižje ušao na znak zelenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja, kao što nije bilo sporno niti da je tom prilikom pao na kolnik i zadobio otvoreni prelom lijeve potkoljenice koja je ozljeda teške naravi. Navedene okolnosti proizlaze iz zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja, nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Petra Škavića ali i iskaza oštećenika ĐS te obrane optuženika koji nije sporio navedene okolnosti.

6. Sporno je bilo je li tom prilikom optuženik skrenuo u lijevo u smjeru jugoistoka na južni kolnik Zagrebačke avenije, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, i na taj način, suprotno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja mu dolaze iz suprotnog smjera i zadržavaju smjer kretanja, uslijed čega je na lijevi dio njegovog osobnog automobila bočnom lijevom stranom naletio motocikl [registarska oznaka] marke Piaggo X8 kojim je upravljao ĐS.

7. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako svaki zasebno, tako u njihovoj ukupnosti te povezujući iste sa obranom optuženika, ovaj sud je nesporno utvrdio da je optuženi CS na način kako je to opisano u izreci presude počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavaka 1. i 2. KZ/11. za koje ga je i proglasio krivim.

8. Iz iskaza oštećenog ĐS od 4. veljače 2026. proizlazi da se 24. kolovoza 2023. oko 9 sati, kretao svojim motociklom marke Piaggo X8, sa juga prema sjeveru odnosno iz Vrbana prema Rudešu. Njemu je bilo upaljeno zeleno svijetlo za njegov smjer na semaforu, išao je ravno i prilikom prolaska kroz križanje optužen ik mu je uzeo prednost te se on zabio u njega i preletio preko njegovog automobila. Koliko on zna iz suprotnog smjera kada bi netko htio skretati lijevo, mogao bi skrenuti kada mu se upali dodatna strelica za skretanje u lijevo.

8.1. Na posebno pitanje optuženika odgovorio je da je istog dana išao na pregled, nije se mogao dići, hitna ga je pokupila, imao je operaciju te prilikom otpusta iz bolnice je dobio otpusno pismo. Položio je vozački ispit za A kategoriju, još 13. lipnja 2008., što navodi uvidom u vozačku dozvolu. Imao je i valjanu prometnu dozvolu, nije bio pod utjecajem alkohola. U bolnici su mu vadili krv, dao je urin, puhao je. Imao je i propisnu opremu za motocikl. On je bio u prolazu kroz križanje, nije stajao već je vozio kroz cijelo križanje jer mu je bilo zeleno svjetlo. Ne može se sada sjetiti o tri vozila za koja me pitate, zna da je bila jedna gospođa u vozilu iza njega, kojoj je dao broj svoje supruge da ju nazove, toliko je bio prisvjestan, a gospodin optuženi ga nije ni pitao kako je. On je vozio u okviru zakonskog ograničenja oko 40 km/h, čak je i policajac rekao da je vozio brže ne bi prošao dobro. Imao je upaljeno svjetlo na motociklu, ono se automatski upali kad se upali i motocikl, a zna da je dužan imati upaljena svjetla i po ljeti. Motocikl je bio oštećen tako da je procjena bila totalna šteta. On je vozio svojom trakom po sredinom i išao ravno cijelo vrijeme do sudara.

8.2. Na posebno pitanje zastupnika optužbe odgovorio je da može reći da u trenutku kada se dogodio sudar, gospodin je skrenuo i uzeo mu prednost te je on udario u njegov desni kraj automobila, preletio je preko vozila, a zbog cijelog događaja imao je 4 operacije, ostao bez posla, a inače imao je i kacigu, koja se slomila od udarca, imao je razbijenu arkadu, dok je u ovoj nesreći zadobio otvoreni prijelom lijeve potkoljenice i imao je kasnije problem s vrtoglavice, namještali su mu kristale u uhu. Hitna ga je odvezla u Vinogradsku bolnicu gdje je dobio kateter, šivali su mu arkadu i onda je uslijedila hitna operacija.

9. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Srećka Hlišća od 6. veljače 2025. proizlazi da je okrivljenik upravljao osobnim vozilom iz smjera sjevera trakom za lijevo skretanje Rudeške ceste i ulaskom u semaforizirano križanje skretao lijevo prema istoku na južni kolnik Zagrebačke avenije, pri čemu je prešao prednjim lijevim dijelom na supro tnu stranu kolnika kojom se voznom trakom za ravno od juga Rudeške ceste kretao oštećenik na motociklu, pa je došlo do sudara prednjeg lijevog kuta osobnog vozila i prednjeg dijela lijevog boka motocikla, nakon čega je oštećeni motociklist u padu pored prednjeg dijela lijevog boka osobnog vozila zahvatio vanjski lijevi retrovizor. Brzina osobnog vozila kod sudara je iznosila oko 20 km/h, a motocikla oko 35 km/h. Osobno vozilo je do mjesta sudara ušlo u križanje preko zaustavne linije za oko 21,5 metara, a motocikl za oko 35,3 metra. Oba sudionika nesreće su ulazila u križanje kada im je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo. Do nesreće je došlo zato jer okrivljenik prije skretanja nije propustio motocikl koji je dolazio iz suprotnog smjera i zadržavao smjer kretanja ravno, a kretao je preblizu vozilu u koloni ispred sebe da si je na taj način onemogućio pravodobnu provjeru da li mu iz suprotnog smjera dolaze vozila koja nastavljaju put ravno i mora ih propustiti.

10. Vještak Srećko Hlišć na raspravi 22. prosinca 2025. je naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja iz istražnog postupka te od bitnoga ponavlja da se okrivljenik kretao u osobnom vozilu Rudeškom cestom od sjevera na semaforiziranom raskrižju sa Zagrebačkom avenijom skretao lijevo kao i kolona vozila ispred njega, s time da je za to vrijeme iz suprotnog smjera od juga naišao oštećenik na motociklu ĐS te je okrivljenik presijecanjem putanje oštećeniku naletio prednjim lijevim kutom svog osobnog vozila na lijevi bok motocikla oštećenika koji je od sudara odbačen u desno padom na desni bok.

10.1. Analiza video zapisa s mjesta nesreće pokazuje da su oba sudionika bila u kontinuiranom kretanju prilikom ulaska u križanje s time da se okrivljenik kretao prosječnom brzinom od oko 20 km/h, dok je brzina motocikla iznosila od oko 35 Km/h. Analizirajući video zapis utvrdio je da su oba sudionika nesreće u križanju ulazili kada im je to bilo dozvoljeno svjetlom semafora, dakle pod zelenim svjetlom, pa se nesreća dogodila iz razloga nepropuštanja oštećenika od strane okrivljenika budući da je okrivljenik svojim skretanjem sjekao putanju oštećeniku koji je zadržavao pravac kretanja. U konkretnom slučaju video zapis pokazuje kako postoji mogućnost da je do previda okrivljenika došlo zbog vožnje u koloni vozila koja je skretala u lijevo pri čemu bi mu vozilo ispred moglo zakloniti nailazak oštećenika iz suprotnog smjera. S obzirom na navedeno da je okrivljenik održavao veći razmak do vozila ispred, a na način da mu isto ne zaklanja pogled prema suprotnoj strani raskrižja iz kojeg je nailazio oštećenik, mogao je izbjeći nesreću zaustavljanjem i propuštanjem oštećenika.

10.2. Pregledane su fotografije s lista 75 i 76 spisa, te u vezi istih vještak je naveo da su iste snimljene na licu mjesta, a prikazuju položaje oba vozila nakon nesreće. Ovi položaji vozila nakon nesreće vide se i na video zapisu kojeg je imao na raspolaganju prilikom izrade nalaza i mišljenja. Nije sporno da bi se vozila zaustavila na način kako je to vidljivo na fotografiji. Osim toga, zaustavljeni položaji oba vozila zabilježeni su i po djelatnicima policije i ucrtani u njihovu skicu koja je bila podloga za ucrtavanja analizom utvrđenih položaja iz vještačenja.

10.3. Na prigovor optuženika da se nesreća dogodila na njegovoj voznoj traci naveo je da video zapis prometne nesreće, a izvadak iz kojeg je uložio na stranici 4 nalaza i mišljenja, pokazuje da se u trenutku sudara motociklist kreće sebi desnom stranom kolnika odnosno nastavkom trake za ravno od juga Rudeške ceste, a što se vidi po linijama vodiljama koje su jasno ucrtane poprijeko kolnika Zagrebačke avenije te da se oštećenik nalazi između prve dvije linije vodilje koje se nalaze gledano od istoka iz smjera snimanja kamere video nadzora, a što znači da se tada nalazio u cijelosti na svojoj voznoj traci, pa je osobno vozilo okrivljenika u skretanju prelazilo prednjim lijevim dijelom s trake za skretanje od sjevera na traku za ravno od juga.

10.4. Brzina kretanja oba vozila može se utvrditi neupitno s obzirom na posjedovanje video zapisa i položaja određenih retera odnosno oznaka na kolniku raskrižja, a budući da je video zapis zapisivan s određenim brojem sličica u sekundi, tada iz odnosa udaljenosti gdje na video zapisu vidimo gdje je koje vozilo, a znamo u kojoj se sekundi događa određeni položaj, tada možemo utvrditi i brzine kretanja tih vozila dok su u vidokrugu kamere. Drugačije brzine od navedenih u nalazu i mišljenju odstupale bi od točnog bilježenja vremena video zapisa. Ovo vrijedi za oba vozila jer vidimo u kojoj sekundi se gdje nalazi, bilo osobno vozilo okrivljenika, bilo motocikl oštećenika s obzirom na horizontalnu signalizaciju.

10.5. Na prigovor okrivljenika vještak je naveo da prilikom izrade nalaza i mišljenja, a s obzirom na utvrđenja brzine onog dijela koji se odnosi ne na fizikalni izračun brzine nego na onaj vidljiv na fotografijama pojedinačnih položaja iz video zapisa, kao položaj u prostoru oba vozila uzimao je u obzir horizontalnu signalizaciju, dakle crte na kolniku u obliku linija vodilja odnosno zaustavne linije za okrivljenika. Pri tome fizikalni proračun koji je proveo se poklapa sa onime što proizlazi iz analize video zapisa tj. nema odstupanja u brzinama kretanja bilo osobnog vozila okrivljenika, bilo motocikla oštećenika. U svakom slučaju kakve god bile brzine, nevažne su, s obzirom na okolnost oduzimanja prednosti.

10.6. Na primjedbu okrivljenika da vještak nije naveo udaljenosti ulaska vozila u raskrižje vještak upućuje na stranicu 4 mog nalaza i mišljenja gdje je napisano koliko metara je osobno vozilo ušlo u raskrižje preko zaustavne linije, a koliko motocikl, a nalaz i mišljenje prati i skica u prilogu, iz koje se to može budući u mjerilu vidjeti i izmjeriti. Što se tiče položaja vozila okrivljenika nakon nesreće fotografija F1 fotoelaborata pokazuje da se osobno vozilo ne nalazi na putanji trake za lijevo skretanje od sjevera Rudeške ceste već se nalazi lijevo do pravca pružanja te trake kako je zabilježeno fotografijama policijskog očevida i kako je ucrtano na skici. Da je osobno vozilo bilo na suprotnoj strani kolnika jasno se vidi na fotografiji F6 policijskog očevida. Ova fotografija pokazuje osobno vozilo okrivljenika zakošeno dijagonalno preko trake za ravno oštećenika.

10.7. Okrivljeniku je vještak prezentirao fotografije F1 i F6 policijskog očevida na kojima se jasno vidi da se njegovo vozilo nakon nesreće nalazi na voznoj traci oštećenika za smjer kretanja od juga te da je zakošen između desne i lijeve linije vodilje trake za ravno smjerom kretanja oštećenika.

11. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Petra Škavića od 16. veljače 2026. proizlazi da je oštećeni ĐS stradao i ozlijeđen u prometnoj nesreći dana 24.8.2023. oko 9,06 sati kao motociklist u sudaru s osobnim vozilom. Pregledom i tijekom liječenja oštećenog utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: rana razderotina kože lica u području iznad lijevog oka, natučenje lijeve strane donje čeljusti s ranom razderotinom kože brade, natučenje s oguljotinom kože lijevog ramena kao i nagnječenje kože lijeve potkoljenice u donjem, prednjem, unutarnjem bočnom dijelu s otvorenim (defekt kože i potkožja na stražnjoj strani lijevog gležnja) prijelomom obje kosti lijeve potkoljenice u području lijevog gležnja uz pomak ulomaka. Uz navedene, objektivno medicinski utvrđene i opisane ozljede oštećenog, postavljene su i MKB šifrom (administrativne) označene dijagnoze površinskih ozljeda vrata, prsnog koša, trbušne šupljine, donjeg dijela leđa i zdjelice no pregledom oštećenog nisu utvrđene izvana vidljive ozljede ovih dijelova tijela pa se ne radi o ozljedama u sudskomedicinskom smislu. Utvrđene ozljede oštećenog treba, s obzirom na vrijeme i mehanizam nastanaka, shvatiti kao cjelinu i označiti teškom tjelesnom ozljedom. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka te vidljivo na snimci videonadzora proizlazi da je došlo do sudara prednjeg lijevog kuta osobnog vozila okrivljenog i prednjeg dijela lijevog boka motocikla / tijela motociklista. U trenutku sudara brzina osobnog vozila kod sudara je iznosila oko 20 km/h, a motocikla oko 35 km/h. U primarnom kontaktu došlo je, uslijed udarca prednjeg lijevog vrha osobnog vozila u, među ostalim, lijevu nogu oštećenog, do nastanka utvrđene opsežne ozljede lijeve noge (gležnja/potkoljenice) oštećenog. U nastavku odigravanja prometne nesreće došlo je do pada oštećenog preko prednjeg lijevog vrha i prednjeg lijevog bočnog dijela vozila na kolnik pri čemu je udarcem licem i lijevim ramenom zadobio preostale utvrđene ozljede. Ozljeda lijeve potkoljenice / gležnja oštećenog se viđa nastala u sličnim prometnim nesrećama pri brzinama kretanja sudionika utvrđenim po prometnom vještaku.

12. Vještak Petar Škavić je na raspravi 10. travnja 2026. naveo da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 16. veljače 2026.

12.1. Na opasku optuženika naveo je kako sa sudskomedicinskog stajališta nije moguće sa sigurnošću utvrditi brzine kretanja vozila, kako optuženog, tako oštećenog u trenutku prometne nesreće, no može kao eventualnu paralelu povući činjenicu da utvrđena ozljeda lijevog gležnja odnosno otvoreni prijelom obje kosti lijeve potkoljenice kakav je utvrđen kod oštećenog se viđa nastao kod pješaka u naletu motornog vozila pri brzinama od oko 35 km/h pa na više. Stoga je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da se utvrđena ozljeda može vidjeti i u slučajevima kao konkretnom (sudar osobnog vozila motocikla) i pri brzinama koje je u prometnom dijelu vještačenje naveo prometni vještak, odnosno da bi brzina osobnog vozila optuženog bila oko 20 km/h, a brzina motocikla oštećenog oko 35 km/h.

13. Iako je optuženi CS u svojoj obrani u bitnom tvrdio kako se on u inkriminiranom događaju pripremao da skrene u lijevo, ali da nije siguran je li se u trenutku sudara spremao za skretanje ili samo stajao, time da nije prešao svojim vozilom traku u smjeru za skretanje ulijevo, osporavajući time rezultate prometnog vještačenja, kao i skice mjesta događaja, sud njegovu obranu u tom dijelu nije prihvatio istinitom i vjerodostojnom, već obranom usmjerenom ka otklanjanju kaznenopravne odgovornosti, jer suprotno proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, osobito fotoelaborata, skice mjesta događaja, zapisnika o očevidu, snimki video nadzora, kao i prometnog vještačenja, a potvrđeno je i iskazom oštećenog ĐS.

14. Analizirajući sve navedene dokaze, a osobito nalaz i mišljenje prometnog vještaka Srećka Hlišća, sud je utvrdio da je optuženi CS inkriminiranog dana upravljao osobnim vozilom iz smjera sjevera trakom za lijevo skretanje Rudeške ceste i ulaskom u semaforizirano križanje skretao lijevo prema istoku na južni kolnik Zagrebačke avenije, pri čemu je jasno navedeno kako je optuženik prešao prednjim lijevim dijelom na suprotnu stranu kolnika kojom se voznom trakom za ravno od juga Rudeške ceste kretao oštećenik na motociklu, pa je došlo do sudara prednjeg lijevog kuta osobnog vozila i prednjeg dijela lijevog boka motocikla, nakon čega je oštećeni motociklist u padu pored prednjeg dijela lijevog boka osobnog vozila zahvatio vanjski lijevi retrovizor. Ujedno iz prometnog vještačenja proizlazi kako je brzina osobnog vozila kod sudara iznosila oko 20 km/h, a motocikla oko 35 km/h, te je osobno vozilo do mjesta sudara ušlo u križanje preko zaustavne linije za oko 21,5 metara, a motocikl za oko 35,3 metra, dok su oba sudionika nesreće ulazila u križanje kada im je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo. Nadalje, sud je utvrdio, a vodeći računa o rezultatima prometnog vještačenja, da je do nesreće došlo zato jer optuženik prije skretanja nije propustio motocikl koji je dolazio iz suprotnog smjera i zadržavao smjer kretanja ravno, pri čemu se kretao preblizu vozilu u koloni ispred sebe pa si je onemogućio pravodobnu provjeru dolaze li vozila iz suprotnog smjera . Navedeno proizlazi i iz iskaza oštećenog ĐS koji je naveo kako se inkriminiranog dana kretao svojim motociklom sa juga prema kojom prilikom mu je bilo upaljeno zeleno svjetlo za njegov smjer na semaforu te da je išao ravno i prilikom prolaska kroz križanje optuženik mu je uzeo prednost te se on zabio u njega i preletio preko njegovog automobila, zadobivši tom prilikom, među ostalim, i otvoreni prijelom lijeve potkoljenice. Prema tome, a suprotno navodima obrane kako optuženik nije skretao lijevo i nije prešao traku za skretanje ulijevo, prometni vještak je jasno naveo kako je optuženik upravo presijecanjem putanje oštećeniku naletio prednjim lijevim kutom vozila na lijevi bok motocikla uslijed čega je oštećenik odbačen u desno padom na desni bok. Nastavno, iz prometnog vještačenja proizlazi, a što potvrđuju i video snimke, da su se oba sudionika kontinuirano kretala, brzinom od oko 20 km/h i 35 km/h te da su ušli u križanje pod zelenim svjetlom, pri čemu je uzrok nesreće optuženikovo nepropuštanje oštećenika uz mogućnost previda zbog vožnje u koloni koja je mogla zakloniti pogled, ali da je optuženik mogao izbjeći nesreću da je održavao veći razmak zaustavljanjem i propuštanjem oštećenika. Također, prometni vještak je naveo i kako video zapis potvrđuje da se motociklist kretao svojom desnom stranom kolnika, između linija vodilja, u cijelosti na svojoj traci, dok je osobno vozilo optuženika prelazilo na tu traku, a što je protivno tvrdnjama obrane kako nije prešao na suprotnu traku. Vezano za brzine kretanja osobnog vozila kao i motocikla, a koje su utvrđene na temelju video zapisa, položaja vozila i horizontalne signalizacije te se poklapaju s fizikalnim proračunom vještaka i ne odstupaju, su u konkretnom slučaju nevažne, a s obzirom na okolnost oduzimanja prednosti od strane optuženika. S tim u vezi, treba napomenuti kako je optuženik priložio fotografije koje je sam snimio tvrdeći kako se iste ne poklapaju niti sa skicama mjesta događaja niti sa prometnim vještačenjem. No, iako je prometni vještak potvrdio da su te fotografije doista snimljene na licu mjesta, pojasnio je kako one prikazuju položaje oba vozila nakon nesreće i da su one u skladu sa video snimkama, dok nije uopće sporno da bi se vozila zaustavila na način kako je to vidljivo na snimljenim fotografijama. Ujedno te fotografije su u skladu i sa utvrđenjima zabilježenim i po djelatnicima policije i ucrtani u njihovu skicu mjesta događaja, pa ne dovode u sumnju tu materijalnu dokumentaciju. Povezujući sve navedeno sa sudskomedicinskim vještačenjem, sud je utvrdio da je oštećenik tom prilikom kao motociklist u sudaru s osobnim vozilom zadobio više ozljeda, među ostalim, i nagnječenje kože lijeve potkoljenice s otvorenim prijelomom obje kosti lijeve potkoljenice u području lijevog gležnja uz pomak ulomaka , a koja ozljeda, s obzirom na vrijeme i mehanizam nastanka, predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

15. Kraj takvog stanja stvari, uzimajući u obzir činjenična utvrđenja, nesporno je utvrđeno da je optuženik dolaskom do raskrižja sa Zagrebačkom avenijom gdje se promet upravlja semaforima koji su radili automatski i ispravno, ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla za njegov smjer kretanja skrenuo u lijevo u smjeru jugoistoka na južni kolnik Zagrebačke avenije, ali nije propustio sva vozila koja mu dolaze iz suprotnog smjera i zadržavaju smjer kretanja, postupajući protivno članku 57. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uslijed čega je na lijevi dio njegovog osobnog automobila bočnom lijevom stranom naletio motocikl kojim je upravljao ĐS, a kretao se iz suprotnog smjera prometnim trakom za ravno istočne kolničke trake Rudeške ceste u smjeru sjevera, a u raskrižje je ušao na znak zelenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja, a uslijed naleta vozila pao je na kolnik i zadobio tešku tjelesnu ozljedu, čime je optuženik ostvario objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11.

16. Dakle, optuženik je kao sudionik u cestovnom prometu bio dužan prilikom skretanja ulijevo propustiti vozilo, odnosno motocikl koji dolazi iz suprotnog smjera i zadržava smjer svog kretanja sukladno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što je isti propustio učiniti, uslijed čega je na lijevi dio njegovog osobnog automobila bočnom lijevom stranom naletio motocikl, pao na kolnik i zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Na opisani je način optuženik kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa, izazvao opasnost za život i tijelo ljudi uzrokujući prometnu nesreću u kojoj je druga osoba teško tjelesno ozlijeđena. Pri tome je optuženik bio svjestan da takvom svojom vožnjom odnosno propuštanjem vozila koje dolazi iz suprotnog smjera može izazvati prometnu nesreću, ali je očito olako smatrao da se to neće dogoditi odnosno da će to moći spriječiti.

17. S obzirom da na strani optuženog DS nisu utvrđene okolnosti koje bi dovele u sumnju njegovu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela, u njegovom su ponašanju ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavaka 1. i 2. KZ/11. za koje je i proglašen krivim.

18. Obrana optuženog DS temelji se ponajprije na osporavanju pravilnosti policijskog izvještaja i skice mjesta događaja te posljedično i proračuna prometnog vještaka, te na vlastitom opisu kretanja i položaja vozila, no takve tvrdnje nisu prihvaćene jer su u suprotnosti s drugim provedenim dokazima. Tvrdnja da je skica mjesta događaja neispravno napravljena i da je zbog toga proračun vještaka netočan suprotna je nalazu i mišljenju prometnog vještaka koji se ne temelji samo na skici, već i na analizi video zapisa, fotografija i horizontalne signalizacije te koji je na raspravi izričito naveo da nema odstupanja između fizikalnog proračuna i onoga vidljivog iz video zapisa. Nadalje, tvrdnja optuženika o položaju vozila nakon sudara, odnosno da nije prešao u traku za ravno, suprotna je fotografijama policijskog očevida (F1 i F6), skici mjesta događaja i video zapisu, iz kojih proizlazi da se njegovo vozilo nalazilo zakošeno na traci oštećenika, odnosno na suprotnoj strani kolnika. Tvrdnja da se nesreća dogodila na njegovoj voznoj traci također je suprotna analizi video zapisa i nalazu prometnog vještaka prema kojima se oštećenik kretao svojom trakom za ravno, između linija vodilja, dok je optuženik skretanjem presijecao njegovu putanju. Njegov navod da brzina oštećenika (oko 60 km/h po njegovoj procjeni) utječe na okolnosti nesreće nije prihvaćen jer je suprotan utvrđenjima prometnog vještaka koji je brzinu motocikla utvrdio oko 35 km/h na temelju video zapisa i mjerenja, kao i činjenici da brzina nije odlučna za uzrok nesreće u situaciji oduzimanja prednosti. Obrana u dijelu u kojem je optuženik tvrdio da nije bio siguran je li se u trenutku sudara kretao ili stajao te da „nije znao što se dogodilo“ pokazuje nedosljednost u odnosu na raniji iskaz o skretanju ulijevo na zeleno svjetlo, a ujedno je suprotna materijalnim dokazima (video zapisu te nalazu i mišljenju prometnog vještaka) koji potvrđuju da se optuženik kretao i skretao ulijevo. Također, eventualni prigovor optuženika na udaljenosti ulaska u raskrižje nije prihvaćen jer je suprotan podacima iz nalaza i skice vještaka gdje su te udaljenosti jasno navedene i mjerljive. Konačno, obrana u dijelu u kojem je optuženik naveo da je preglednost bila ograničena ne isključuje njegovu odgovornost, već je suprotna pravilima prometne struke, prema kojima je optuženik bio dužan održavati dovoljan razmak i provjeriti dolazak vozila iz suprotnog smjera te propustiti oštećenika koji je zadržavao smjer kretanja ravno.

19. Iskaz oštećene ĐS prihvaćen je kao istinit i vjerodostojan, obzirom je u skladu sa ostalim izvedenim dokazima, pa tako rezultatima prometnog vještačenja te sudsko medicinskog vještačenja, kao i materijalnim dokazima, te snimkama video nadzora.

20. U cijelosti su kao istiniti, stručni i vjerodostojni ocijenjeni nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Petra Škavića, kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl ing. Srećka Hlišća, s obzirom na to da su dani od strane stručnih osoba, na temelju dokumentacije u spisu predmeta, te od strane osoba u potpunosti nezainteresiranih za ishod kaznenog postupka.

21. Materijalna dokumentacija pročitana u dokaznom postupku u cijelosti je prihvaćena kao istinita, a osobito skica mjesta događaja, s obzirom da vjerodostojnost tih dokaza nije dovedena u sumnju.

22. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne optuženom DS za počinjeno kazneno djelo, sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, način počinjenja, prijašnji život optuženika te njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela.

22.1. Olakotnom okolnošću optuženiku cijenjena je činjenica da je neosuđivana osoba kao što to proizlazi iz izvoda iz kaznene evidencije, te nekažnjavana osoba, što potvrđuje i izvod iz prekršajne evidencije, pa uzimajući u obzir i njegovu stariju životnu dob proizlazi da se ovo kazneno djelo može smatrati izoliranim događajem u njegovom životu i ponašanju.

22.2. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

23. Uzimajući u obzir način počinjenja i okolnosti pod kojima je optuženik počinio kazneno djelo, te naprijed iznijete olakotne uz odsustvo otegotnih okolnosti, kao i jačinu ugrožavanja odnosno povrede zaštićenog dobra, kao i da je oštećen ik u prometnoj nesreći zadobio tešku tjelesnu ozljedu, ovaj sud je optuženog DS osudio na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, smatrajući je primjerenom svim navedenim okolnostima.

24. Istovremeno, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja.

25. Sud je pri tome vodio računa da optuženi CS do počinjenja ovog kaznenog djela nije bio niti kazneno osuđivan, niti prekršajno kažnjavan. Navedeno ukazuje kako je njegov dosadašnji život bio usklađen sa pozitivno pravnim propisima i općeprihvaćenim normama ponašanja, tako da se ovo djelo može smatrati izoliranim incidentom u njegovom životu, a ne uobičajenim obrascem ponašanja. Stoga sud smatra da kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženiku. Također će optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će joj biti omogućeno da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja.

26. Odlučujući o duljini vremena provjeravanja, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženika, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, pa stoga sud smatra da je vrijeme provjeravanja od dvije godine, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom vremenu optuženik ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Naime, u tom vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne istome će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te da se ubuduće u prometu ponaša na način da u potpunosti poštuje sve prometne propise, te će imati priliku pokazati da je na vrijeme shvatio neprimjerenost takvog načina postupanja, odnosno olakog postupanja i držanja da kršenjem odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama neće doći do štetnih posljedica po druge sudionike u prometu, odnosno imati će priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

27. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. odlučio da je optuženi CS dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točkama 1. i 6. ZKP/08., i to trošak pisanog prometnog vještačenja u iznosu od 527,13 eura, trošak usmenog prometnog vještačenja u iznosu od 105,00 eura, trošak pisanog sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 393,75 eura te trošak usmenog sudskomedicinskog vještačenja od 114,19 eura, te paušalni trošak od 30,00 eura, odnosno ukupno 1.170,07 eura, koji je trošak dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude. Ocjena je suda da će optuženi CS, a vodeći računa o duljini ovog postupka kao i njegovoj složenosti te brojnosti poduzetih radnji, navedene troškove kaznenog postupka biti u mogućnosti podmiriti bez opasnosti po svoje uzdržavanje, jer se radi o osobi koja je ostvaruje mirovinu te je vlasnik imovine, a nema osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 15. travnja 2026.

Sudac:

Maja Ivanović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-661/2025

2. Optuženi CS

3. Oštećeni ĐS - nakon pravomoćnosti