Republika Hrvatska

Pp-3285/2023-17

Općinski sud u Šibeniku

Prekršajni odjel

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku po sutkinji Jeleni Ćurković, uz sudjelovanje zapisničara Vice Žurića, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe MOVENS d.o.o. i drugookrivljenika EĆ zbog prekršaja iz čl.172.st.2. toč.5. Zakona o mirovinskom

osiguranju

("Narodne

novine"

broj

157/13,151/14,33/15,93/15,120/16,18/18,62/18 i 115/18) i dr., pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku klasa: 116-01/23-01/8, urbroj: 443-02-03-21-23-9 od 16. studenog 2023,. nakon zaključene glavne rasprave 12. ožujka 2026. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja te prisutnosti branitelja okrivljenika, u odsutnosti okrivljenika, predstavnika tužitelja te branitelja okrivljenika 13. ožujka 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju čl. 182.toč.3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

Okrivljena pravna osoba: MOVENS d.o.o. za poslovno savjetovanje i posredovanje, OIB: 71573074695, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

Okrivljena odgovorna osoba: EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

oslobađaju se od optužbe

a)-da bi kao pravna i odgovorna osoba 6. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe na poslovima građevinskih radnika, zaposlili radnika MĆ pri čemu istog radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje za period rada od 7. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja.,

- da bi kao pravna i odgovorna osoba 16. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe na poslovima građevinskih radnika, zaposlili radnika ĆĆ, pri čemu istog radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje za period rada od 16. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja.,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 16. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe na poslovima građevinskih radnika, zaposlili radnika OĆ, pri čemu istog radnika nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje za period rada od 16. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,

dakle, nisu prijavili obvezno mirovinsko osiguranje radnika u propisanim rokovima,

čime su počinili prekršaj iz čl. 172. st.2.toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/2021),

b)-da bi kao pravna i odgovorna osoba 7. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe, na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika MĆ, pri čemu za istog radnika nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje za period rada od 7. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. nadležnom tijelu najkasnije do 15. lipnja 2022.,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 7. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe, na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika ĆĆ, pri čemu za istog radnika nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje za period rada od 16. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. nadležnom tijelu najkasnije do 24. lipnja 2022.,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 7. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe, na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika OĆ, pri čemu za istog radnika nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje za period rada od 16. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. nadležnom tijelu najkasnije do 24. lipnja 2022.,

dakle, da nisu u roku propisanom odredbom čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

čime da bi počinili prekršaj iz čl.120. st.4. kažnjiv po čl.150. st.1.podst.2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13,137/13 i 98/19),

c)- da bi kao pravna i odgovorna osoba 7. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe, na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika MĆ, pri čemu ista osoba nije imala dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 16. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe, na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika ĆĆ pri čemu ista osoba nije imala dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 16. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe, na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika OĆ rođenog, pri čemu ista osoba nije imala dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj,

dakle, da bi zapošljavali ili koristili rad stranka koji nema dozvolu za boravak ili rad ili potvrdu o prijavi rada, čime su počini prekršaj iz čl.247.st.2.toč.1. i st.5. Zakona o strancima (Narodne novine 133/20, 114,22 i 151/22),

d)-da bi kao pravna i odgovorna osoba 7. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika MĆ, pri čemu sa istim radnikom prije početka rada nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, u kojem slučaju da su istom radniku prije početka rada morali izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 16. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika ĆĆ, pri čemu sa istim radnikom prije početka rada nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, u kojem slučaju da su istom radniku prije početka rada morali izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

-da bi kao pravna i odgovorna osoba 16. lipnja 2022. u sjedištu prvookrivljene pravne osobe na poslovima građevinskog radnika zaposlili radnika OĆ, pri čemu sa istim radnikom prije početka rada nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, u kojem slučaju da su istom radniku prije početka rada morali izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

dakle, da u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

čime da bi počinili prekršaj iz čl.14. st.3. kažnjiv po čl.229.st.1.toč.3. i st.2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14,127/17, 98/19).

Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) troškovi postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do toč. 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1.Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u [adresa], 16. studenog 2023. pod gore navedenim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2.Unatoč primitku poziva za ročište glavne rasprave, drugookrivljenik nije pristupio na isto niti je opravdao izostanak. Na temelju čl.167. st.5.Prekršajnog zakona ista je održana u njegovoj odsutnosti ocjenom suda kako njegovo ispitivanje nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke.

3.U daljnjem dokaznom postupku ispitani su svjedoci BĆ, ČĆ i ZĆ, izvršen je uvid u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru - stalne službe u [adresa] te u povijesni izvadak za prvookrivljenu pravnu osobu, pročitan je dopis Ministarstva unutarnjih poslova, PP Šibenik s ispostavom Primošten od 28. prosinca 2022., dopis Državnog inspektorata ispostave u [adresa] prvookrivljenoj pravnoj i drugookrivljenoj odgovornoj osobi, izvršen je uvid u povratnice dopisa te u izvatke iz prekršajne evidencije za oba okrivljenika.

3.1.Na temelju čl. 121. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojen je nalaz iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 15. svibnja 2023., te zapisnici o uzimanju izjave MĆ, ĆĆ i OĆ uzete u Policijskoj postaji Šibenik 18. lipnja 2022. jer su protivni odredi čl. 158.st.7. Prekršajnog zakona. Također, u postupku nije korišten kao dokaz dio dopisa Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten Državnom inspektoratu od 28.prosinca 2022. u dijelu u kojem sadrži iskaze radnika MĆ, ĆĆ i OĆ, s obzirom da je i taj dio protivan odredi čl. 158.st.7. Prekršajnog zakona.

3.2.Dokazni prijedlog obrane da se ispita u svojstvu svjedoka viši inspektor rada na okolnosti je li se inspektorat bavio pitanjem ostalih radnika, odnosno jesu li radnici MĆ, ĆĆ i DĆ bili viđeni od strane drugih radnika te ostale okolnosti poput činjenica jesu li uopće počeli raditi, je li bilo problema prilikom njihovog pristupanja na gradilište te ostale činjenice, sud je rješenjem na temelju čl.421.st.1.toč.4. Zakona o kaznenom postupku odbio kao dokazni prijedlog usmjeren na odugovlačenje postupka, a s obzirom da je iz iskaza ispitanog inspektora rada i stanja spisa razvidno da navedene činjenice prilikom nadzora nisu utvrđivane te da je Državni inspektorat postupao na temelju dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 28. prosinca 2022.

4.Svjedok BĆ u svom je iskazu naveo da je Inspektorat postupao po dopisu Policijske uprave Šibensko kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten koji je Državnom inspektoratu, Ispostavi u [adresa], dostavljen 28. prosinca 2022. S obzirom da je u dopisu navedeno da su radnici MĆ i ĆĆ te DĆ, državljani Sjeverne Makedonije, policiji prijavili da su radili u prvookrivljenoj pravnoj osobi bez potrebne radno pravne dokumentacije, od ove tvrtke zatraženo je da dostave radno pravnu dokumentaciju, međutim, okrivljenici su se očitovali kako radno pravnu dokumentaciju nemaju, a radilo se o njihovim ugovorima o radu, odnosno radilo se o prijavama na mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, potvrdama o prijavi rada u RH i dozvolama za boravak i rad. Stoga, a kako je bilo nesporno da prvookrivljena pravna osoba nije imala ništa od navedene dokumentacije, protiv njih je podnesen optužni prijedlog.

5.U svom iskazu svjedok ČĆ naveo je kako je u vrijeme događaja koji je predmet ovog postupka njegov sin EĆ bio direktor pravne osobe MOVENS d.o.o., točnije bio je upisan kao direktor u sudski registar, ali je on bio direktor samo ''na papiru'', a on da je taj koji je vlasnik firme i koji je tada bio stvarni direktor navedene pravne osobe. Stoga mu je poznato sve u vezi radnika MĆ, ĆĆ i OĆ. Sjeća se da su jednog dana došli u Vodice i prespavali u njegovoj kući namijenjenoj smještaju radnika jer nisu imali gdje spavati. Sljedećeg dana, a ne sjeća se točnog datuma, došli su na gradilište samo kako bi vidjeli mjesto gdje su trebali raditi, a trebali su obavljati fasadne poslove sva trojica, pri čemu je jedan od njih trebao biti pomoćni radnik. Međutim, na dan kada su došli na gradilište u civilnoj odjeći, jedan od njih, MĆ, bio je alkoholiziran i počeo je raditi probleme pa kako je izbio verbalni sukob, pozvao je policiju i tražio da ih se izbaci iz kuće odmah. Istaknuo je kako ni jedan od navedenih radnika nikada nije radio za MOVENS d.o.o., samo su taj dan došli vidjeti gradilište na kojem su trebali raditi. Svjedok je naveo kako o svemu može svjedočiti i radnik AĆ.

5.1.Na posebno pitanje suda svjedoku je li imao ikakvu dokumentaciju za navedene radnike, svjedok je naveo kako je tražio od radnika dokumentaciju, ali oni nisu imali kompletiranu dokumentaciju, a na daljnje pitanje suda svjedoku je li radnicima bila izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada u RH, svjedok je naveo kako tu dokumentaciju nisu imali. Na daljnje pitanje suda svjedoku je li za imenovane radnike bilo zatraženo izdavanje dozvole za boravak i rad, svjedok je naveo da nije, da je taj dan trebao zatražiti izdavanje te dozvole koju je inače čekao tjedan dana, ali da ovaj dan nije zatražio jer je izbio problem s radnicima. Kako radnici nisu radili, s istima nije bio sklopljen nikakav ugovor o radu te nije bilo potrebe za prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Na daljnje pitanje suda svjedoku na koji način je došao do imenovanih radnika, svjedok je naveo kako su oni prvi stupili u kontakt s njim preko oglasa. Na daljnje pitanje suda svjedoku iz kojeg razloga s radom nisu započeli ĆĆ i DĆ, svjedok je naveo da su oni skupa došli u RH i na gradilište, ali je nakon incidenta s MĆ odlučio da ni jednog od trojice neće zaposliti.

5.2.Na posebno pitanje branitelja svjedoku koliko je trajao njegov prvi susret s radnicima, gdje se taj sastanak prvi puta odigrao i je li uopće bilo vremena da se razgovara na temu potrebne dokumentacije koju bi radnici trebali imati, svjedok je naveo da je razgovor trajao 20 minuta do pola sata u kući u kojoj su trebali biti smješteni za vrijeme rada, a prethodno da ih je u telefonskom razgovoru pitao imaju li svu dokumentaciju te ponovno pitao kada su došli, jesu li izvadili sve što je potrebno kako bi mogli započeti s radom te ih je uputio da sljedećeg dana dođu na gradilište i da mu potvrde hoće li znati raditi posao za koji su tu. Nadalje, svjedok je naveo da je MĆ bio alkoholiziran, da se htio takav popeti na skelu, da se takav počeo obraćati jednom od radnika koji je državljanin Kosova, pa ga je upozorio na njegovo ponašanje i uputio ga da može ići u Vodice kako bi uzeo svoje stvari i napusti kuću, jer ga on neće takvog zaposliti i da je takvo ponašanje radnika bilo i razlog zbog kojeg nisu nikada, ni on ni ostali, počeli raditi.

6.Svjedok PĆ u svom je iskazu naveo da unatrag pet godina radi na građevinskim poslovima u pravnoj osobi Movens d.o.o., konkretno na fasadama. Firma zapošljava nekoliko radnika, a dosta se stranih radnika izmijenilo. U 2022. godini u ovu su firmu jedan dan došli radnici MĆ, ĆĆ i DĆ, koji su dan ranije prenoćili prvi put u kući za građevinske radnike u Vodicama, gdje je i on smješten. Kada je narednog dana MĆ došao na gradilište, nakon što je pio cijele noći, na traženje ČĆ da mu pokaže dozvolu za rad, on je rekao da tu dozvolu nema, a nisu je imali ni ostali radnici. Trebao je samo razgledati gradilište, ali je odmah počeo raditi probleme jer je bio alkoholiziran, uzeo je ključeve kamiona kojeg on koristi, pa mu je on te ključeve oduzeo i na kraju, kao i ĆĆ i DĆ, otišao je sa gradilišta. Nadalje, svjedok je naveo kako je radnik MĆ došao na gradilište ujutro u 09,00 sati i trebao je samo razgledati gradilište.

6.1.Na posebno pitanje suda svjedoku je li se radilo o radnicima koji su imali ranijeg iskustva u građevinskim poslovima, dakle koji su ikada radili takvu vrstu poslova, svjedok je naveo da to ne zna. Na daljnje pitanje suda svjedoku sjeća li se datuma dolaska radnika na gradilište, svjedok je naveo da se ne sjeća. Na posebno pitanje suda svjedoku koliko je radnika bilo zaposleno u pravnoj osobi u 2022. godini, svjedok je naveo da ih je bilo možda pet. Na daljnje pitanje suda svjedoku koliko sada firma zapošljava ukupno radnika, svjedok je naveo ukupno pet (s njim). Na daljnje pitanje suda svjedoku kako se zovu ostali radnici koji sada rade u firmi s njim, svjedok je naveo da ne zna. Na ponovljeno pitanje suda svjedoku kako se zovu ostali radnici koji sada rade u firmi s njim, svjedok naveo da je jedna E, jedna M i Ć, četvrtog ne zna. Na daljnje pitanje suda svjedoku kako su se zvali radnici koji su u 2024. radili s njim u firmi, svjedok je naveo da su to bili isti radnici. Na daljnje pitanje suda svjedoku kako su se zvali radnici koji su u 2022. radili u ovoj firmi, dakle bili trajno zaposleni, a kako kaže bilo ih je ukupno pet, svjedok je naveo da ne zna. Na daljnje pitanje suda svjedoku kakvo je bilo ponašanje radnika ĆĆ i OĆ na dan njihovog prvog dolaska na gradilište, svjedok je naveo da su oni bili pristojnog ponašanja, ali da su skupa došli sa MĆ pa su skupa i otišli. Na posebno pitanje suda svjedoku kako su se zvali radnici koji su 2024. radili u firmi, svjedok je naveo da ne zna.

6.2.Na posebno pitanje branitelja svjedoku je li ikada imao slično iskustvo sa ponašanjem radnika poput MĆ na gradilištu, svjedok je naveo da ne zna. Na daljnje pitanje branitelja svjedoku jesu li ostali radnici koji sada rade s njim u ovoj pravnoj osobi O, svjedok je naveo da sada ne rade O, da je E iz [adresa], a Ć iz [adresa]. Na daljnje pitanje branitelja svjedoku je li itko od ovih radnika radio u pravnoj osobi Movens 2024., naveo je da oni sada tu rade.

7.Uvidom u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zadru - stalne službe u [adresa] proizlazi da je u istoj ČĆ osnivač i član uprave te direktor koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno od 4.ožujka 2024.

8.Uvidom u povijesni izvadak za prvookrivljenu pravnu osobu proizlazi da je od 30. listopada 2015. do **.**.2024. EĆ bio direktor koji je zastupao prvookrivljenu pravnu osobu pojedinačno i samostalno.

9.Prema zakonitom dijelu dopisa Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten Državnom inspektoratu od 28.prosinca 2022., 18.lipnja 2022. u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupili su MĆ, ĆĆ i DĆ radi prijave da su radili kod prvookrivljene pravne osobe.

10.Prema zapisniku Državnog inspektorata od 24.travnja 2023., od okrivljenika je zatraženo da 26.travnja 2023. u 13,30 u ured Inspektora rada dostavi izvadak iz sudskog registra i svu raspoloživu radno pravnu dokumentaciju.

11.Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije razvidno je da prvookrivljena pravna osoba nije prekršajno kažnjavana.

12.Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije razvidno je da je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan odlukom Postaje prometne policije Šibenik broj 211-07/23- 4/42061 od 12. lipnja 2023. pravomoćnom 17. kolovoza 2023. temeljem čl. 229.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlukom Postaje prometne policije Šibenik broj 211-07/23-4/42061 od 12. lipnja 2023. pravomoćnom 17. kolovoza 2023. temeljem čl. 229.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-5235/2023 od 15. veljače 2024. pravomoćnom 15. veljače 2024. temeljem čl. 229.st.7.u sv. čl.229.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlukom Općinskog suda u Šibeniku broj Pp-196/2022 od 1. prosinca 2023. pravomoćnom 13. travnja 2024. temeljem čl. 65.st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, odlukom Postaje prometne policije Šibenik broj 211-07/23-4/95423 od 11. prosinca 2023. pravomoćnom 19. lipnja 2024. temeljem čl. 78.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlukom Općinskog suda u Šibeniku broj Pp-3720/2022 od 22. studenog 2024. pravomoćnim 5. prosinca 2024. temeljem čl. 65.st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, čl. 238.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl.242.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

13.U završnoj riječi branitelj okrivljenika naveo je kako nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaj na način kako im se stavlja na teret. Niti jedno od prava na koja se upire u optužnom prijedlogu, ili pak na temelju činjeničnog supstrata na kojem ovlašteni zastupnik optužbe temelji svoje tvrdnje ne ukazuje na inkriminaciju. Naime, predmetni radnici nisu niti radili niti započeli posao niti su raspolagali potrebnom dokumentacijom, tako da niti je uspostavljen ugovorni odnos poslodavca radnika, a niti fizički, eventualno neformalno, nisu obavljali nikakve poslove za okrivljenike, što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka obrane. Slijedom navedenog, predlaže se osloboditi okrivljenike od prekršajne odgovornosti.

14.Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i ostale provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao kako u postupku nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.

15.Odredbom čl.112. st.1.toč.2.Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz čl. 9. st. 1. toč. 1. – 7. ovoga Zakona obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

16.Odredbom čl.172. st.2.toč.5.Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema čl.112. st. 1. toč. 2., 3. i 5.

17.Odredbom čl.172.st.3. istog Zakona propisano je da će se za postupke iz st. 1. i 2. ovoga čl. kaznit za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.

18.Odredbom čl. 120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

19.Odredbom čl. 150. st.1.podst.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (čl. 120. st. 4.)

20.Odredbom čl. 150. st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se za prekršaj iz st. 1. ovoga čl. novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

21.Odredbom čl. 88. Zakona o strancima propisano je da državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi, a poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje:- na temelju dozvole boravka iz čl. 91. st. 2. ovoga Zakona odnosno na temelju st. 5. toga čl. - na temelju dozvole boravka iz čl.91. st. 2. ovoga Zakona i pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz čl. 100. st. 6. ili čl. 103.c st. 4. ili čl. 103.d st. 3. ili čl.103.e st. 5. ovoga Zakona- na temelju potvrde iz čl. 91. st.3. podst. 1. odnosno st. 4. ovoga Zakona, ako se radi o sezonskom radniku do 90 dana- na temelju potvrde o prijavi rada ili- bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

22.Odredbom čl. 90.st.1. Zakona o strancima propisano je da zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti državljanin treće zemlje sukladno čl. 58. ovoga Zakona ili poslodavac u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca.

23.Odredbom čl.247.st.2.toč.1. Zakona o strancima propisano je da će se novčanom kaznom od 6630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit poslodavac - pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (čl. 88. st. 1.)

24.Odredbom čl.247.st.5. Zakona o strancima propisano je da će se prekršaje iz st. 2. i 3. ovoga čl. kaznit novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

25.Odredbom čl.14. st.1., 2. i 3. Zakona o radu propisano je da se ugovor o radu sklapa u pisanom obliku. Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

26.Odredbom čl.229. st.1.toč.3. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (čl. 14. st. 3. i 5.)

27.Odredbom čl.229. st.2. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz st. 1. ovoga čl. kaznit poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

28.U postupku nije sporno da je drugookrivljenik u vrijeme događaja koji je predmet ovog postupka bio odgovorna osoba prvookrivljenika. Nije sporno da MĆ, ĆĆ i DĆ, državljani Makedonije, do 16.lipnja 2022. nisu bili prijavljeni na mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, nisu imali dozvolu za boravak i rad ni potvrdu o prijavi rada niti su ikada sklopili ugovor o radu u pisanom obliku s prvookrivljenom pravnom osobom kao poslodavcem. U postupku je sporno jesu li imenovani radnici na dan 16.lipnja 2022., odnosno 7.lipnja 2022 započeli s radom kod prvookrivljene pravne osobe, unatoč neimanju navedene dokumentacije te jesu li time okrivljenici ostvarili obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret.

29.Prema iskazu drugookrivljenika, iako je njegov sin, drugookrivljenik, u vrijeme događaja bio direktor prvookrivljene pravne osobe jer bio je upisan kao direktor u sudski registar, stvarni direktor pravne osobe i njen vlasnik bio je on pa mu je poznato sve u vezi imenovanih radnika. Da se sjeća kako su jednog dana došli u Vodice i prespavali u njegovoj kući namijenjenoj smještaju njegovih radnika, a sljedećeg dana da su skupa, bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u RH, došli na gradilište samo kako bi vidjeli mjesto gdje su trebali obavljati fasadne poslove. Kako je na dan kada su došli na gradilište u civilnoj odjeći MĆ bio alkoholiziran i počeo je raditi probleme pa je izbio verbalni sukob, on je pozvao policiju i tražio da ih se odmah izbaci iz kuće te odlučio da ni jednog od trojice neće zaposliti, odnosno da zbog tog incidenta ni jedan od navedenih radnika nikada nije radio za Movens d.o.o., samo su taj dan došli vidjeti gradilište na kojem su trebali raditi. Isto proizlazi i iz iskaza svjedoka PĆ –da su 2022. jedan dan na gradilište prvookrivljenika došli radnici MĆ, ĆĆ i DĆ, koji su dan ranije prenoćili u kući za građevinske radnike u Vodicama, te da je jedan od radnika došao na gradilište alkoholiziran, bez dozvole za boravak i rad, kao i ostali radnici, a da je razlog njihovog dolaska taj dan na gradilište bilo razgledavanje gradilišta, a ne rad te da s radom nisu nikad ni započeli upravo zbog problematičnog ponašanja radnika MĆ.

30.Iskaz inspektora BĆ ukazuje da je Državni inspektorat postupao na temelju prijave Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten u kojoj je navedeno da su radnici MĆ i ĆĆ te DĆ, policiji prijavili da su radili u prvookrivljenoj pravnoj osobi bez potrebne radno pravne dokumentacije, te da zatraženu radno pravnu dokumentaciju okrivljenici na traženje Inspektorata nisu dostavili jer istu nisu imali. Kako su međutim zapisnici o uzimanju izjave MĆ, ĆĆ i OĆ, sastavljeni u Policijskoj postaji Šibenik 18. lipnja 2022., te dio dopisa Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten Državnom inspektoratu od 28.prosinca 2022., jer su protivni odredi čl. 158.st.7. Prekršajnog zakona, nezakoniti, a isti su jedini dokazi na temelju kojih je Državni inspektorat podnio optužni prijedlog, na temelju ovako provedenog postupka, a u nedostatku drugih dokaznih sredstava nije moguće s potrebnom izvjesnošću utvrditi da su imenovani radnici ikada započeli s radom kod prvookrivljenika.

30.1.Ovdje se napominje da ispitivanjem radnika, državljana Sjeverne Makedonije, putem instituta međunarodne pravne pomoći, navedena dvojba ne bi bila otklonjena jer bi se radilo o nekonfrontiranom dokazu, s obzirom da prilikom ispitivanja svjedoka ne bi bilo omogućeno sudjelovanje okrivljenika i njihovog branitelja, ne bi bilo omogućeno postavljanje izravnih pitanja okrivljenika i branitelja svjedocima niti bi bilo omogućeno njihovo suočenje radi otklanjanja kontradiktornosti u iskazima, čime bi bila narušena prava obrane. Iz navedenog razloga sud nije zatražio takvo ispitivanje, nalazeći da isto ne bi promijenilo zaključak suda, a taj je da na temelju svih sudu raspoloživih dokaza nije moguće s dovoljnim stupnjem izvjesnosti utvrditi počinjenje prekršaja koji se okrivljenicima stavljaju na teret.

30.2.Slijedom iznijetog, nakon ovako provedenog postupka, nije dokazano da bi imenovani radnici na dan 16.lipnja 2022. odnosno 7.lipnja 2022., do kada nisu bili prijavljeni na mirovinsko ni zdravstveno osiguranje, nisu imali izdanu dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada niti sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku odnosno potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, kod prvookrivljenika zaista započeli s radom.

30.3.Stoga su prvookrivljena pravna i drugookrivljenik kao odgovorna osoba prvookrivljenika na temelju čl. 182.toč.3. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe za prekršaje koji im se stavljaju na teret te je odlučeno kao u toč. a), b), c) i d) izreke presude.

31.Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

U Šibeniku, 13.ožujka 2026.

Zapisničar

Sutkinja

Vice Žurić v.r.

Jelena Ćurković v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom sudu u Šibeniku, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Presuda se dostavlja:

- okrivljenicima

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju

- u spis.