REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4838/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Branka Šabarić Zovko, u pravnoj stvari tužitelja SK, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jajaš & Vukelić d.o.o. u Rijeci, protiv tuženika KALADA ICC j.d.o.o., Crikvenica, Strossmayerovo šetalište 53, OIB 36354411075, kojeg zastupa punomoćnik Boris Marohnić, odvjetnik u Rijeci, radi isplate iznosa od 5.104,06 eura, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P -401/2025-7 od 23. listopada 2025., 15. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-401/2025-7 od 23. listopada 2025. u točkama I. i III. izreke.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tuženikova žalba izjavljena protiv presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-401/2025-7 od 23. listopada 2025. u točkama II. i IV. izreke, kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-401/2025-7 od 23. listopada 2025. održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ede Biondić, Senj, poslovni broj UPP/OS-Ovrv-516/2024, Ovrv-4013/2024 od 10. veljače 2025. u dijelu kojim je naloženo tuženiku u roku od osam dana platiti tužitelju iznos od 3.929,06 eura sa zateznim kamatama koje teku na pojedinačne iznose glavnice od dospijeća do isplate po stopi propisanoj za odnose iz trgovačkih ugovora, kao i naknaditi mu troškove ovršnog postupka u iznosu od 148,50 eura sa zateznim kamatama koje teku od 10. veljače 2025. do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose (točka I. izreke); ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ede Biondić, Senj, poslovni broj UPP/OS-Ovrv-516/2024, Ovrv-4013/2024 od 10. veljače 2025. u dijelu kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.175,00 eura sa zateznim kamatama, kao i naknaditi mu troškove ovršnog postupka u iznosu od 126,50 eura sa zateznim kamatama i u tom dijelu odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka II. izreke); naloženo je tuženiku u roku od petnaest dana naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 187,64 eura sa zateznim kamatama koje teku od 23. listopada 2025. do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose (točka III. izreke); odbijen je tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 159,85 eura, kao neosnovan (točka IV. izreke).

2. Iz obrazloženja presude u bitnom proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio jer je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da su stranke bile u obveznopravnom odnosu temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 22. studenog 2023. (dalje: Ugovor) i to tužitelj kao zakupodavac i tuženik kao zakupoprimac, kojim se tuženik obvezao plaćati ugovorenu zakupninu u iznosu od 875,00 eura mjesečno (čl. 3.1. Ugovora), kao i režijske troškove (čl. 5.1. Ugovora). Budući da tuženik tijekom postupka nije dokazao (čl. 7. st. 1. i čl. 219. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ broj: 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) da je podmirio tužiteljevu tražbinu s osnove dužnih zakupnina za srpanj i kolovoz 2024. te režijskih troškova za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2024., prvostupanjski sud je primjenom odredaba čl. 519. i čl. 534. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO) i čl. 451. st. 3. ZPP-a održao na snazi citirani platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju o ovrsi za iznos glavnice od 3.929,06 eura sa zateznim kamatama, dok je u preostalom dijelu za iznos od 1.175,00 eura ukinuo citirani platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju i u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev ocijenivši ga neosnovanim. Pritom je prvostupanjski sud zaključio o neosnovanosti tuženikovog prigovora nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije, kao i istaknutog prigovora zastare. Odluku o troškovima postupka sud je donio na temelju odredaba čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik pobijajući ju u cijelosti zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovome sudu da pobijanu presudu preinači, podredno ju ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 575,00 eura.

4. U obrazloženju žalbe u bitnom navodi kako tuženik navodi kako nikada nije primio poziv za plaćanje, niti dio dokumentacije (ugovor o zakupi itd.) koja se spominje u presudi i tijekom postupka. Ističe kako je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, priloženu dokumentaciju, a posebno izvod otvorenih stavki i račune koji ne sadrže propisane elemente. Ističe kako je sud uzeo u obzir činjenice iznijete na ročištu 1. svibnja 2025. protivno odredbi čl. 461.a ZPP -a. Konačno, tuženik ukazuje da je sud presudio u korist tužitelja, iako tužitelj nije objasnio pravnu osnovu tužbe, nije predložio dokazne prijedloge, niti je iznosio činjenice, dok je tuženik sve osporio jer uopće ne zna o čemu se radi.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba je djelomično nedopuštena, dok je djelomično neosnovana.

7. Tuženik je podnio žalbu i protiv točke II. izreke presude kojom je ukinut platni nalog sadržan u rješenju ovrsi za iznos glavnice od 1.175,00 eura sa zateznim kamatama i ovršnog troška od 126,50 eura sa zateznim kamatama i u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te točke IV. izreke kojom je odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 159,85 eura, a protiv koje tuženik nema pravni interes za podnošenje žalbe. Stoga je žalbu valjalo djelomično odbaciti kao nedopuštenu primjenom odredbe čl. 358. st. 3. u vezi s čl. 367. st. 1. ZPP -a kao što je odlučeno u izreci rješenja.

8. Pobijana presuda je ispitana u preostalom dijelu (točke I. i III. izreke) na temelju odredaba čl. 365. ZPP-a, u granicama razloga određenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Ocjena je ovoga suda kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali bi i pravilnom primjenom materijalnog prava o tužiteljevom zahtjevu trebalo jednako odlučiti.

9. Ovaj spor je spor male vrijednosti jer je vrijednost njegova predmeta manja od iznosa od 6.630,00 eura, pa se presuda se u smislu odredbe čl. 467. st. 1. ZPP -a može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toga Zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. toga Zakona. Stoga drugostupanjski sud ne može razmatrati žalbene navode tuženika u kojima ističe povredu iz čl. 354. st. 1. ZPP -a vezano uz čl. 461.a ZPP-a.

10. Pri donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

11. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a na koju tuženik sadržajno ukazuje u žalbi navodeći kako mu nije dostavljen dio dokumentacije (ugovor o zakupu itd.) koji se spominje tijekom postupka i u obrazloženju presude.

12. Naime, uvidom u e-Spis aplikaciju utvrđeno je kako je tuženik svu dokumentaciju koju je tužitelj dostavio uz ovršni zahtjev (utužene račune i Ugovor) uredno zaprimio 28. veljače 2025. Stoga tuženik nije bio onemogućen u raspravljanju, niti je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a.

13. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju je tuženik izričito upire žalbom. Suprotno žalbenim navodima, izreka presude je jasna i razumljiva, nije u proturječju s razlozima presude niti sa samom sobom, dok su razlozi o odlučnim činjenicama navedeni u obrazloženju presude jasni, razumljivi i u skladu sa sadržajem isprava u spisu. Prvostupanjski je sud za ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva dao jasne i zakonite razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

14. Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 3.929,06 eura za neplaćeni dio zakupnina za razdoblje srpanj i kolovoz 2024. te za neplaćeni iznos režijskih troškova za razdoblje svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2024. godine.

15. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, koje nije proturječno ispravama u spisu, da su stranke bile u obveznopravnom odnosu temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 22. studenog 2023. i to tužitelj kao zakupodavac i tuženik kao zakupoprimac, kojim se tuženik obvezao plaćati ugovorenu zakupninu u iznosu od 875,00 eura mjesečno (čl. 3.1. Ugovora), kao i režijske troškove (čl. 5.1. Ugovora), da tuženik nije dokazao je podmirio utuženu tražbinu, pravilno je prvostupanjski sud zaključio o osnovanosti tužbenog zahtjeva, iako je pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbe Zakona o obveznim odnosima.

16. Naime, predmetni obveznopravni odnos uređen je odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ broj: 125/11, 64/15 i 112/18; dalje: ZZKPP) koje se, kao lex specialis, primjenjuju na ugovorni odnos stranaka.

17. Odredbom čl. 5. st. 1. ZZKPP-a propisano je da se ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje zakupodavac predati zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to ugovorenu zakupninu.

18. Odredbom čl. 16. st. 1. ZZKPP-a određeno je da je zakupnik dužan zakupodavcu platiti ugovorom utvrđeni iznos zakupnine u roku utvrđenom ugovorom, dok je odredbom čl. 17. st. 1. ZZKPP-a određeno da je zakupnik dužan plaćati naknadu za troškove korištenja zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalazi poslovni prostor po njihovom dospijeću, ako nije drukčije ugovoreno.

19. Stoga je i pravilnom primjenom navedenih odredaba čl. 5. st. 1., čl. 16. st. 1. i čl. 17. st. 1. ZZKPP-a u vezi s čl. 3.1. i čl. 5.1. Ugovora trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu.

20. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio i o neosnovanosti prigovora zastare jer je najstarija utužena tražbina dospjela 26. lipnja 2024., dok je tužba (prijedlog za ovrhu) podnesena 20. rujna 2024., slijedom čega proizlazi da je podnesena unutar zastarnog roka propisanog odredbom čl. 228. st. 1. ZOO -a.

21. Pravilno je zaključeno i o neosnovanosti prigovora nedostatka aktivne i promašene pasivne legitimacije, budući da iz predmetnog Ugovora jasno proizlazi da su ga sklopili tužitelj kao zakupodavac i tuženik kao zakupoprimac.

22. Tuženik pobija i odluku o parničnom trošku, međutim uopće ne navodi niti obrazlaže razloge zbog kojih pobija tu odluku. Ovaj sud nije utvrdio da u odnosu na odluku o troškovima postupka postoje razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

23. Stoga je primjenom odredbe čl. 368. st. 2. ZPP-a tuženikova žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu.

Zagreb, 15. travnja 2026.

Sudac

Branka Šabarić Zovko