REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1594/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednika vijeća, Marije Bakula Vugrinec, suca izvjestitelja i Dubravke Matas, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A3 d.o.o., OIB 81559837980, Vranjic, Vranjički put 11, kojeg zastupa punomoćnik Davor Palatinuš, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Palatinuš i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika LIQUIDUS PROJEKTI d.o.o., OIB 75859615701, Zagreb, Banjavčićeva 5, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Burić, odvjetnik u Šibeniku, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv dijela presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2391/2020-32 od 29. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2391/2020-32 od 29. siječnja 2024. u točkama I. i III. izreke i sudi:

1. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika u Zagrebu Kristiana Hukelja, poslovni broj Ovrv-3729/2020 od 19. listopada 2020., i to u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 13.804,16 EUR sa zateznim kamatama obračunatim u razdoblju od 5. srpnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, kao i naknaditi tužitelju, ranije ovrhovoditelju, troškove ovršnog postupka u iznosu od 274,25 EUR sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 19. listopada 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te se odbija tužbeni zahtjev u tom dijelu kao neosnovan.

2. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 17.232,05 EUR u roku od 15 dana.

3. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.354,76 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom označenom u izreci prvostupanjski sud je održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika u Zagrebu Kristiana Hukelja, poslovni broj Ovrv-3729/2020 od 19. listopada 2020., i to u dijelu kojim je naloženo tuženiku, ranije ovršeniku isplatiti tužitelju, ranije ovrhovoditelju iznos od 13.804,16 EUR, sa zateznim kamatama te troškove ovršnog postupka u iznosu od 274,25 EUR, sa zateznim kamatama (točka I. izreke), ukinuo je navedeni platni nalog u dijelu kojim je naloženo tuženiku, ranije ovršeniku isplatiti tužitelju, ranije ovrhovoditelju iznos od 98.317,00 EUR, sa zateznim kamatama te troškove ovršnog postupka u iznosu od 2.712,01 EUR, sa zateznim kamatama te je u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka II. izreke), naložio je tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.267,30 EUR (točka III. izreke) te je odbio kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa (točka IV. izreke).

2. Protiv ove presude u točkama I. i III. izreke žalbu je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. te čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 221.a Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ovome sudu preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev, podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, uz naknadu troška žalbe u iznosu od 3.455,00 EUR.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Pobijana presuda u točkama I. i III. izreke ispitana je sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Ovaj sud nalazi da presuda u pobijanom dijelu nije pravilna i zakonita, jer je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 112.121,16 EUR sa zateznim kamatama po dvije osnove, i to sniženja ugovorene naknade isplaćene tuženiku za radove izvedene s nedostacima i naknade za izdatke učinjene radi otklanja nedostataka po trećim osobama.

7. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude u bitnom naveo:

- tužitelj je kao glavni izvođač izvodio radove za investitora Olympia Vodice d.d. na izgradnji građevine paviljona C hotela Olympia u Vodicama s pratećim sadržajima i to na temelju Ugovora o građenju od 10. studenog 2015.

- tuženik, kao tužiteljev podizvođač, je izvodio određene radove i to na temelju ugovora za izvođenje gips-kartonskih radova (Ugovor br. 56/16-k od 8. rujna 2016.), keramičarskih radova (Ugovor br. 66/16-k od 9. studenog 2016.), soboslikarsko-ličilačkih radova (Ugovor br. 67/16-k od 9. studenog 2016.) i radova izvedbe spuštenih stropova (Ugovor br. 68/16-k od 9. studenog 2016.)

- tužitelj je u cijelosti isplatio tuženiku naknadu predviđenu ugovorima prema opsegu i količini radova utvrđenoj troškovnicima koji čine sastavni dio tih ugovora

- investitor je tužitelju ispostavio račun od 12. srpnja 2019. po osnovi radova za koje tvrdi da ih je tuženik izveo s nedostacima te je kao razlog umanjenja ugovorne naknade navedeno da se naknada umanjuje zbog loše kvalitete i nezavršenosti radova, odnosno po osnovi popravaka izvršenih po trećima

- tužitelj je tuženiku ispostavio za isti iznos uvećan za PDV utuženi račun od 26. lipnja 2020.

- stranke se tijekom postupka nisu pozvale na građevinski dnevnik, čije vođenje je bio ugovorna obveza tužitelja u ugovornom odnosu s investitorom i ugovorna obveza tuženika u ugovornom odnosu s tužiteljem

- stranke nisu sastavile zapisnik o predaji i primitku, a korištenje objekta je započelo u ljetnoj sezoni 2017. godine

- prema pisanoj korespondenciji i iskazima svjedoka, tužitelj i nadzorni inženjer su tuženika obavještavali o nedostacima tijekom izvođenja radova i to prije početka korištenja objekta

- tužitelj je tuženiku odredio rok za otklanjanje nedostataka tijekom prosinca 2017. odnosno najkasnije do 21. ožujka 2018.

- prema izvješću od 4. travnja 2019. kojim je utvrđeno da tuženik ni u danom roku nije otklonio u cijelosti nedostatke, određen je novi krajnji rok od 15 dana

- tuženik se na ovo izvješće očitovao dopisom kojeg je tužitelj zaprimio 19. travnja 2019., u kojem je naveo da će pristupiti sanaciji nedostataka po dogovoru, no nakon što mu bude isplaćen preostali dio naknade za ugovorene radove

- 14. veljače 2020. izvršen je zajednički obilazak objekta, ali iz isprava u spisu ne proizlaze detalji o utvrđenjima nedostataka sa zajedničkog obilaska

- provedenim građevinskim vještačenjem utvrđeno je po osnovi kojih detaljno opisanih nedostataka je zahtjev tužitelja za sniženje naknade osnovan u cijelosti, po osnovi kojih detaljno opisanih nedostataka je zahtjev tužitelja za sniženje naknade djelomično osnovan, a po osnovi kojih detaljno opisanih nedostataka zahtjev tužitelja za sniženje naknade nije osnovan

- stoga je sud sukladno ugovornim odredbama, odredbama Posebnih uzanci („Narodne novine“ broj 53/91 i 35/05), koje se primjenjuju u skladu s odredbom čl. 12. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj : 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO), ocijenio da tuženik neosnovano osporava pravovremenost obavijesti o nedostacima i protek rokova za njegovu odgovornost po osnovi nedostataka, da je djelomično osnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim traži sniženje naknade u iznosu od 13.804,16 EUR, a da nije osnovan u dijelu kojim traži naknadu za izdatke učinjene radi otklanja nedostataka po trećim osobama koje nije učinio

- tužitelj ima pravo na sniženje naknade zbog nedostataka radova odnosno povrat iznosa koji je po osnovi radova platio tuženiku po osnovi urednog izvođenja radova koja se nije ostvarila sukladno čl. 1111. ZOO-a i to kao nepošteni stjecatelj, jer je tuženik znao da je primio ugovorenu naknadu za radove s nedostacima, koje nije ni u međuvremenu otklonio.

8. Pobijana presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se tuženik poziva u žalbi, jer je pobijanu presudu moguće ispitati te izreka presude ne proturječi razlozima presude. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a, time što je prvostupanjski sud izrekom pobijane presude odlučio o platnom nalogu, dok je u točki 7. obrazloženja naveo da je predmet spora tužiteljev zahtjev radi isplate. Naime, platni nalog sadrži nalog za isplatu novčane tražbine pa kad sud u odluci o glavnoj stvari odluči održava li na snazi platni nalog ili ukida, time odlučuje o nalogu za isplatu sadržanom u platnom nalogu.

9. Neosnovano tuženik u žalbi citira izdvojene dijelove obrazloženja pobijane presude (npr. da dostavljene isprave nije moguće u cijelosti povezati s konkretnim nedostacima i da dostavljene fotografije prikazuju manji dio nedostataka) te se neosnovano u tom smislu poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 221.a ZPP-a, budući da je odlučne činjenice o nedostacima prvostupanjski sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka, na koje tuženik tijekom postupka nije imao primjedbe, osim da vještak nije utvrdio jesu li protekli jamstveni rokovi i jesu li neki nedostaci posljedica redovne uporabe.

10. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da primopredaja nije izvršena, a da je korištenje objekta započelo u ljetnoj sezoni 2017. godine te da su tužitelj i nadzorni inženjer i prije početka korištenja objekta obavještavali tuženika o uočenim nedostacima.

11. Dakle, presuda u pobijanom dijelu nije zahvaćena bitnim povredama odredba parničnog postupka i prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, jer nije primijenio čl. 606. st. 1. ZOO-a o prekluziji prava naručitelja, na koju sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Naime, sukladno čl. 631. ZOO-a, kada u odredbama o odgovornosti za nedostatke građevine (čl. 632. -636. ZOO-a) nije drukčije određeno, na odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu. U tom smislu, zakonska odgovornost izvođača za bitne zahtjeve za građevinu je deset godina od predaje i primitka radova, dok je za nedostatke djela, odnosno ostalih radova na građevini dvije godine od primopredaje radova.

13. Sukladno čl. 604. ZOO-a, kada se radi o vidljivim nedostacima, naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijesti izvođača (stavak 1.). Ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne učini bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen (stavak 2.). Nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli uočiti uobičajenim pregledom, osim ako je za njih znao a nije ih pokazao naručitelju (stavak 3.). Sukladno čl. 605. ZOO-a, ako se nakon primopredaje pokaže neki skriveni nedostatak koji se nije mogao uočiti uobičajenim pregledom djela, naručitelj se može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja (stavak 1.). Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može pozivati na nedostatke (stavak 2.).

14. U svakom slučaju, sukladno čl. 606. ZOO-a naručitelj koji je izvođača obavijestio uredno i na vrijeme o nedostacima izvršenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je izvođačevom prijevarom bio spriječen da ta prava ostvaruje (stavak 1.). Ali i nakon isteka ovog roka naručitelj ima pravo, ako je o nedostacima pravovremeno i uredno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačevog zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev za sniženje naknade i naknadu štete (stavak 2.).

15. Rok od dvije godine od učinjene obavijesti je prekluzivan rok odnosno strogi zakonski rok za poduzimanje određenih radnji uslijed čijeg propuštanja se gubi zahtjev i pravo na traženje odgovarajuće pravne zaštite. Prekluzija znači gubitak zahtjeva i subjektivnog prava zbog nepoduzimanja određenih radnji u propisanim zakonskim rokovima na koje sud pazi po službenoj dužnosti. Prekluzivni rok je zakonom određeni protek vremena kojim istekom prestaje postojati, ne samo zahtjev nego i samo pravo, ako ga titular ne ostvari u tom roku. Prekluzija je u pojedinim elementima slična zastari pa ta dva pravna instituta imaju neka zajednička obilježja, ali nisu istovjetna.

16. Prvostupanjski sud je ocijenio u cijelosti osnovanim zahtjev za sniženje naknade za dio radova izvršenih s nedostacima (keramičarsko opločenje zidova u javnim sanitarijama, ugradnja PVC lajsne po vanjskom rubu zida, postava PVC lajsni na preljevu i vanjskom rubu bazena) te djelomično osnovanim u odnosu druge radove izvršene s nedostacima (keramičko opločenje u prostorima zaposlenih, spremišta i stubišta, postava keramike na pojasu oko bazena, keramičko opločenje u javnim prostorima i stubištima, vanjski strop terasa od aqua panela i dilatacije).

17. U konkretnom slučaju stranke nisu sastavile zapisnik o predaji i primitku, a nesporno je da je korištenje objekta započelo u ljetnoj sezoni 2017 . godine. Stoga, imajući u vidu čl. 606. st. 1. ZOO-a te čl. 85. i čl. 86. Posebnih uzanci o građenju, istekom dvije godine od početka korištenja objekta, tužitelj je izgubio prava prema tuženiku po osnovi odgovornosti za nedostatke, neovisno radi li se o vidljivim nedostacima u kojem slučaju je tužitelj bio dužan bez odgađanja obavijestiti tuženika o uočenim nedostacima ili o skrivenim nedostacima, u kojem slučaju se tužitelj istekom dviju godina od primitka obavljenog posla ne može više pozivati na nedostatke.

18. Gubitak prava po osnovi odgovornosti za nedostatke znači i gubitak prava na traženje sniženja naknade za izvedene radove, kao u ovom slučaju. Na protek prekluzivnog roka nisu od utjecaja ni činjenice da je tužitelj nakon početka korištenja objekta pozivao tuženika na otklanjanje nedostataka i određivao je dodatne rokove za otklanjanje nedostataka, kao i da je tuženik navodio da će nedostatke otkloniti, a to u konačnici nije učinio u potpunosti u odnosu na radove koji su predmet ovog spora. Pri tome je potrebno istaknuti da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji iz čl. 606. st. 2. ZOO-a odnosno ne radi se o prigovoru protiv izvođačevog zahtjeva za isplatu naknade, niti iz spisa proizlazi da se radi o situaciji iz čl. 607. ZOO -a odnosno da se nedostaci odnose na činjenice koje su tuženiku bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih priopćio tužitelju.

19. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava ovaj sud preinačio pobijanu presudu u točki I. izreke, ukinuo platni nalog te odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

20. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa), vrijednosti predmeta spora i zatraženom trošku tuženiku pripada nagrada i to: za sastav prigovora iznos od 2.100,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 11. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu 26. svibnja 2021. iznos od 1.050,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 9. t. 2. Tarife), za sastav podneska od 14. srpnja 2022. iznos od 2.100,00 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima 27. listopada 2022., 22. prosinca 2022., 22. ožujka 2023., 3. listopada 2023. i 12. prosinca 2023. za svako ročište iznos od 2.100,00 EUR s uključenim PDV -om (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za sastav žalbe (prema vrijednosti predmeta spora dijela presude koji pobija) u iznosu od 781,25 EUR s uključenim PDV-om (Tbr. 10. t. 1. Tarife) što uvećano za sudsku pristojbu za prigovor u zatraženom iznosu od 331,81 EUR i sudsku pristojbu za žalbu (prema vrijednosti predmeta spora dijela presude koji pobija) u iznosu od 368,99 EUR ukupno iznosi 17.232,05 EUR.

21. Neosnovano tuženik traži razliku naknade troškova za zastupanje na ročištu 26. svibnja 2021. preko iznosa od 1.050,00 EUR s uključenim PDV -om, budući da se radi o ročištu iz Tbr. 9. t. 2. Tarife na kojem se raspravljalo samo o procesnim pitanjima, kao i razliku naknade troška sastava žalbe preko iznosa od 781,25 EUR s uključenim PDV-om i sudske pristojbe za žalbu preko iznosa od 368,99 EUR, budući da tuženik žalbom pobija točku I. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev u iznosu od 13.804,16 EUR. Dakle, sveukupno je neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 3.354,76 EUR.

22. Slijedom navedenog, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 373. st. 3. ZPP -a preinačio pobijanu presudu u točkama I. i III. izreke.

Zagreb, 15. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Jagoda Crnokrak