Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br. R1-260/2025-48

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Općine Sveti Lovreč OIB 19903347497, Sveti Lovreč Pazenatički, Gradski trg 4, zastupane po punomoćniku Lorisu Lakoviću odvjetniku iz Poreča protiv protustranke ER OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Novi Sad, Zmaj Jovina 24, zastupane po punomoćnici Mirni Bokun Vlašić odvjetnici iz Pule, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 15. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ovaj izvanparnični postupak se prekida do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji se upućuje protustranka.

II. Ako protustranka ne pokrene postupak iz točke I. ovog Rješenja, u roku 30 dana, smatrat će se da nema spora o suvlasništvu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog protiv protustranke radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], isplatom. U prijedlogu navodi da je vlasnik predmetne nekretnine u 1318/1365 dijela, a protustranka u 47/1365 dijela to jest predlagatelj u 96/57% suvlasničkog dijela, a protustranka u 3,44% suvlasničkog dijela. Predmetna nekretnina da se nalazi izvan granica građevinskog područja. S obzirom da je predlagateljev suvlasnički dio veći od 9/10 dijela predlaže da se razvrgnuće provede isplatom.

2. Pismeno upućeno protustranci kojim je pozvana za davanje odgovora na prijedlog je vraćeno s naznakom da je protustranka nepoznata na adresi iz prijedloga, zato je protustranci postavljen privremeni zastupnik u osobi Metke Hrga odvjetnice iz Poreča radi zaštite prava i interesa protustranke. Protustranka, po privremenom zastupniku se u cijelosti protivi razvrgnuću suvlasništva predloženom po predlagatelju.

3. Tijekom postupka je protustranka po punomoćniku Mirni Bokun Vlašić odvjetnici iz Pule dostavila podnesak kojim obavještava sud da je njezina punomoćnica Mirna Bokun Vlašić, te da je adresa navedena u prijedlogu točna, ali da joj pismeno suda nije uručeno.

4. Protustranka po punomoćnici u podnesku od 18. ožujka 2026. godine navodi da osporava suvlasničke udjele stranaka jer da postoji spor o predmetu diobe, kao i da osporava civilnu diobu. Dalje tvrdi da je navedenu nekretninu naslijedila iza pok. majke GR temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Đordana Pahovića od 01. veljače 2024. godine posl. br. O-1279/2023, UPP-OS-83/2023. Njezina majka GR rođ. E da je postala vlasnica nekretnine temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog između tadašnje R.O. "Agrolaguna" OOUR "Ratar" iz Poreča od 31. ožujka 1989. godine. Tim ugovorom da je kupila poslovne zgrade, sušione duhana u Lovreču 40 x 9 m i 4 x 4 m za što je isplatila kupoprodajnu cijenu i dobila dozvolu za uknjižbu u zemljišnim knjigama. U današnjem zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju te dvije zgrade su ruševina površine 334 m2 i pomoćna zgrada površine 15 m2. S obzirom da je knjižena kao vlasnica temeljem tog ugovora to da je predlagatelj morao znati tu činjenicu. Na temelju prijavnog lista - broj elaborata 7/2021 od 09. veljače 2021. godine da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvršena promjena izgrađenosti te da su ucrtane pomoćne zgrade na predmetnoj nekretnini za koje nije priložen akt za uporabu građevine. Elaborat da je izrađen na zahtjev tadašnje suvlasnice GR kako bi se ucrtale zgrade kojih je ona vlasnica, a to da je potvrdio drugi suvlasnik i prihvatio elaborat. U trenutku podnošenja prijedloga za razvrgnuće predlagatelj da je znao da protustranci pripadaju dvije zgrade te da je trebao predložiti fizičku diobu na što bi protustranka i pristala. Za navedene zgrade da je potrebno formirati okućnice. Protustranka osporava da zgrade nemaju nikakvu građevinsku vrijednost te da bi joj se de facto isplatilo za vrijednost poljoprivrednog zemljišta, a što da nije istina te da se postavlja pitanje građevinskog područja i procjene nekretnine, jer da su zgrade ucrtane i izgrađene prije 1968. godine. Protustranka predlaže prekinuti postupak i predlagatelja uputiti u parnicu zbog spora o predmetu diobe, i pravu i veličini suvlasničkih udjela. Zaključno ponavljam da se protivi nalazima vještaka, prije svega procjeni vrijednosti i identifikaciji, te konačno civilnoj diobi jer smatra da je moguća fizička dioba nekretnine. Uz podnesak priložila je sve isprave na koje se u podnesku poziva.

5. Predlagatelj se podneskom od 07., travnja 2026. očitovao na podnesak protustranke na način da ustraje kod prijedloga za razvrgnuće isplatom, a ne civilnu diobu, jer da na to ima pravo sukladno čl. 51 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Smatra neosnovanim navode protustranke da je vlasnica zgrada na predmetnoj nekretnini, a ne i zemljišta, pozivajući se na načelo "superficies solo cedit", prema kojem sve što je izgrađeno na zemlištu dijeli njegovu pravnu sudbinu. Protustranka da je suvlasnički dio stekla temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. majke GR i u tom postupku da je znala odnosno morala znati da stječe suvlasništvo predmetne nekretnine, a ne vlasništvo nad zgradama na tom zemljištu. Konačno, na rješenje o nasljeđivanju da nije stavila nikakav prigovor. Predmetna nekretnina da je upisana u zemljišne knjige 2005. godine i od tada da postoji takvo zemljišnoknjižno stanje što je protustranci i njezinoj pravnoj prednici nesumnjivo poznato. Protustranka ni njezina pravna prednica da nisu nikada bile u posjedu predmetne nekretnine. Dalje navodi da je jedino relevantno stanje ono upisano u zemljišnim knjigama. A prihvaćanjem elaborata evidentiranja objekata da ne znači automatski da je predlagatelj suglasan da se protustranka uknjiži kao vlasnik zgrada na predmetnoj nekretnini. U predmetnom elaboratu da je jasno navedeno koji su suvlasnički udjeli stranaka te da je udio protustranke onakav kakav je trenutno upisan u zemljišnim knjigama. Ustraje kod prijedloga za razvrgnuće isplatom. Za objekte na predmetnoj nekretnini da nije moguće formirati okućnice jer se radi o ruševinama koje ne predstavljaju zgrade u funkcionalnom niti pravnom smislu te da ne postoji osnova za određivanje zemljišta koje bi služilo njihovoj redovitoj uporabi. A za ishoditi rješenje o formiranju okućnice, između ostaloga, da je potrebno dostaviti i dokaz o legalnosti građevine (uporabna dozvola za objekte izgrađene prije 1968. godine) međutim naprijed navedeno da nije moguće ishoditi jer katastar ne izdaje potvrdu o postojanju objekta prije 1968. god. ukoliko na istoj ne postoji krov, a što je slučaj u konkretnom postupku. Konačno, protivi se da se njega uputi u parnicu s obzirom da je protustranka osporila predmet diobe i suvlasničke udjele.

6. Na ročištu 15. travnja 2026. godine predlagatelj i protustranke ustrajale su kod svojih navoda i prijedloga danih tijekom postupka.

7. U postupku je izvršen uvid u izvod iz katastarskog plana (3), u uvjerenje o statusu čestice (4-5), u izvadak iz zemljišne knjige (6-7), izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke i gospodarske struke te je izvršeno i vještačenje po vještaku graditeljske struke te su pročitani njihovi nalaz i mišljenja te procjena (60-69, 77-97), u kupoprodajni ugovor (122-126), u rješenje Z-6364/2021 (127-128), u rješenje (129-130), uvjete uređenja prostora (131-133), u molbu i rješenje (134-135).

8. Uvidom u spis predmeta te isprave priložene istom utvrđeno je da je predlagatelj zatražio razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, isplatom, na kojoj je upisan kao suvlasnik u 1318/1365 dijela (96,57% suvlasničkog dijela), a protustranka u 47/1365 dijela (3,44% suvlasničkog dijela). Protustranka se protivila predloženom načinu razvrgnuća. Tijekom postupka protustranka je osporila suvlasničke udjele stranaka jer da postoji spor o predmetu diobe i osporila je veličinu suvlasničkih udjela, sve kako je opisano u točki 4. obrazloženja.

8.1 Uvidom u uvjerenje o statusu čestice (4-5) nesporno je utvrđeno da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica građevinskog područja.

8.2 Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (6-7) utvrđeno je da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana u suvlasništvu predlagatelja u 1318/1365 dijela, a protustranke u 47/1365 dijela.

8.3 Iz kupoprodajnog ugovora (122-123) proizlazi da je isti sklopljen između RO "Agrolaguna" OOUR "Ratar" iz Poreča, u svojstvu prodavatelja i Lopičić Vere u svojstvu kupca dana 31. ožujka 1989. godine, (čl. I) da je prodavatelj u posjedu i vanknjižnom vlasništvu poslovne zgrade, sušione duhana (dimenzije 40 x 9 m i 4 x 4 m) sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. A (čl. II) da kupac kupuje, a prodavatelj prodaje nekretninu opisanu u točki I kupoprodajnog ugovora za ukupni izlicitirani iznos od 41.150.000 dinara. A (čl. III) kupac da se obvezuje prodavatelju platiti cijenu iz točke II ovog ugovora u roku 8 dana. A čl. IV ugovora ugovorne strane su sporazumno utvrdile da zgrade nisu ucrtane u katastarske mape te da nemaju formiranu građevinsku parcelu (okućnicu).

8.4 Uvidom u rješenje o nasljeđivanju (124-126) utvrđeno je da je iza pok. GR rođ. E vođen ostavinski postupak kod javnog bilježnika Đordana Pahovića u Poreču, pod posl. br. O-1279/2023, da je utvrđeno da je iza ostaviteljice ostala imovina koja se sastoji od 47/1365 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je na temelju zakona njezinom nasljednicom proglašena protustranka rješenjem O-1279/2023-10 od 01. veljače 2024. godine. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 23. veljače 2024. godine.

8.5 Uvidom u Uvjete uređenja prostora za pripremu građevinskog zemljišta (131-133) utvrđeno je da su 21. srpnja 1988. godine izdani uvjeti uređenja prostora te da će se u skladu sa ovjerenim grafičkim prikazom izvršiti iskolčenje za formiranje okućnice od dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje je utvrđeno da je zemljišnoknjižnom odjelu podnijet prijedlog za upis kupca kao vlasnika temeljem kupoprodajnog ugovora od 31. ožujka 1989. godine te da je zemljišnoknjižni odjel donio rješenje Zp-104/90 kojim se dozvoljava polaganje isprava radi sticanja uknjižbe prava vlasništva. Iz navedenog proizlazi da prema navedenom rješenju Zp-104/90 pravna prednica protustranke nije uknjižena kao vlasnica već su samo položene isprave u svrhu stjecanja uknjižbe.

9. Člankom 27. st. 1-4 Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP) propisano je:

"(1.) Ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.

(2) U slučaju iz stavka 1 ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim Zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

(3) Ako se u slučaju iz stavka 1 ovoga članka sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica. (4) Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu."

10. Zemljišnoknjižni izvadak, koji je predlagatelj dostavio u spis kao dokaz da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine i to predlagatelj u 1318/1365 dijela, a protustranka u 47/1365 dijela, predstavlja javnu ispravu sukladno odredbi članka 230. st. 1 ZPP-a kojom je propisano da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu ( javna isprava), dokazuje istinitost onog što se u njoj dokazuje, dok je u st. 3 propisano da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

10.1 Budući da je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava sukladno odredbi čl. 230 st.1 ZPP-a, a da je protustranka osporila pravo suvlasništva odnosno suvlasničke udjele predlagatelja koji su upisani u zemljišnoj knjizi, tada je prema odredbi čl. 230 st. 3 ZPP-a na protustranci teret dokaza da su suvlasnički dijelovi stranaka drugačiji od onih koji su upisani u zemljišnu knjigu.

10.2. Uzimajući u obzir čl. 23 ZIP-a koji propisuje ovlast izvanparničnog suda na provođenje dokaza, a da čl. 24 ZIP-a daje ovlast sudu na slobodnu ocjenu dokaza, a sve sukladno odredbi čl. 27 st. 2 ZIP-a sud je odučio kao u izreci te uputio protustranku na pokretanje parničnog postupka, a sve s obzirom na činjenicu da su suvlasnički udjeli stranaka drugačiji od onih koji proizlaze iz upisa u zemljišnoj knjizi. Naime iz provedenih dokaza nesporno proizlazi da prodavatelj iz kupoprodajnog ugovora nije niti bio zemljišnoknjižni vlasnik, isti se nije nikad niti uknjižio kao zemljišnoknjižni vlasnik, niti je protustranka prilikom provođenja ostavinskog postupka iza njezine pok. majke GR rođ. E osporila ostavinsku imovinu iza svoje majke kako je to utvrđeno u rješenju o nasljeđivanju od 01. veljače 2024., sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja, s posebnim naglaskom na odredbu čl. 27 st. 2 ZIP-a u kojem je propisano da će sud ako dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka (s naglaskom druga stranka) trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni.

11. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 15. travnja 2026.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana i počinje teći danom primitka ovog Rješenja.

Dna:

1. Punomoćniku predlagatelja

2. Punomoćniku protustranke