Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-130/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Ivane Mašić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZĐ iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, Ulica Šiška Menčetića 54/III, protiv tuženika ADRIATIC osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po odvjetnicima Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice i o žalbi tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022-53 od 28. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 15. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaćanjem žalbe tužiteljice preinačava se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022-53 od 28. studenog 2024., u dijelu pod točkama II. i III. izreke i sudi:

Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976 se da tužiteljici: ZĐ iz [adresa] ( ranije iz [adresa] ), OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati iznos od 14.672,07 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 30. rujna 2021. pa do 31. prosinca 2022. prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se s više traženog iznosa od 6.558,99 EUR odbija zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete.

II. Odbijanjem žalbe tuženika potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru,

Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022-53 od 28. studenog 2024., u dijelu u točkama V. i VI. izreke.

III. Prihvaćanjem žalbe tuženika preinačava se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022-53 od 28. studenog 2024., u dijelu pod točkom IV. izreke i sudi:

Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976 da tužiteljici ZĐ iz [adresa] (ranije iz [adresa] ), OIB: [osobni identifikacijski broj] počam od 1. svibnja 2022., pa nadalje plaća rentu po osnovi tuđe pomoći u mjesečnom iznosu od 240,00 EUR tako da dospjele, a neisplaćene iznose isplati odjednom, a ostale kako budu dospijevali, a najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec s zakonskom zateznom kamatom do 31. prosinca 2022. prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do 1. svibnja 2024., po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, do isplate, a od 1. svibnja 2024. pa nadalje s zakonskom zateznom kamatom prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaćanjem žalbe tuženika preinačava se rješenje sadržano u presudi Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022-53 od 28. studenog 2024., u dijelu pod točkom I. izreke i rješava:

Ne dopušta se preinaka tužbe tužiteljice ZĐ iz [adresa] (ranije iz [adresa] ), OIB: [osobni identifikacijski broj] od 6. ožujka 2024., u dijelu u kojemu potražuje isplatu mjesečne rente na ime tuđe pomoći njege počam od 27. prosinca 2021. do 1. svibnja 2022.

II. Prihvaćanjem žalbe tužiteljice preinačava se rješenje sadržano u presuti Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022-53 od 28. studenog 2024., u dijelu pod točkom VII., VIII. i IX. izreke i rješava:

Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976 da tužiteljici ZĐ iz [adresa] ( ranije iz [adresa] ), OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 11.610,02 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 28. studenog 2024. pa do isplate prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se s više traženog iznosa od 3.333,73 EUR, odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

IV. Prihvaća se djelomično zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe, te se nalaže tužiteljici da tuženiku na ime troškova žalbe isplati iznos od 113,72 EUR u roku od 15 dana, dok se s više traženog iznosa za trošak žalbe zahtjev tuženika odbija.

V. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troška žalbe u iznosu od 781,25 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022- 53 od 28. studenog 2024., točkom I., izreke dopuštena je preinaka tužbe od 6. ožujka 2024.

Točkom II., izreke prvostupanjske presude djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i naloženo je tuženiku da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 8.349,95 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 30. rujna 2021. pa do 31. prosinca 2022. prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa , koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Točkom III. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete za iznos od 12.882,11 EUR s zakonskom zateznom kamatom. Točkom IV. izreke se tuženiku nalaže da tužiteljici počam od 27. prosinca 2021. pa nadalje plaća rentu po osnovi tuđe pomoći u mjesečnom iznosu od 240,00 EUR tako da dospjele, a neisplaćene iznose isplati odjednom, a ostale kako budu dospijevali, a najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec s zakonskom zateznom kamatom do 31. prosinca 2022. prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a od 1. svibnja 2024. pa nadalje da mu plaća rentu po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 240,00 EUR mjesečno najkasnije do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec sve dok za to postoje zakonski uvjeti s zakonskom zateznom kamatom prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, i to na svaki pojedini mjesečini iznos od dana dospijeća do isplate a kako proizlazi iz pobijane presude pod točkom IV. izreke.

Točkom V., izreke naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos od 663,61 EUR tekuće od 30. rujna 2021. do 9. kolovoza 2022. s zakonskom zateznom kamatom prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. Točkom VI. izreke prvostupanjske presude tuženiku se nalaže da tužiteljici isplati zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos od 8.122,64 EUR tekuće od 30. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. s zakonskom zateznom kamatom prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. Točkom VII., izreke tuženiku se nalaže da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.429,54 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 28. studenog 2024. pa do isplate prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine dok je referentna stopa kamatna stopa , koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Točkom VIII. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 8.514,21 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

Točkom IX.. izreke odbijene je zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.062,50 EUR s zakonskom zateznom kamatom.

2. Žalbu je pravovremeno izjavila tužiteljica i to u odnosu na točki II., III. i VIII. izreke presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku broj Pn-153/2022- 53 od 28. studenog 2024.

2.1. Tužiteljica je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnog postupku (Narodne Novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Tužiteljica u bitnom osporava visinu naknade štete koja je presuđena pobijanom presudom, smatra da je dosuđeni iznos na ime neimovinske štete prenisko određen obzirom na povrede koje je tužiteljica zadobila i trajnost posljedica procijenjenih sa 35%. Tužiteljica predlaže preinačiti pobijanu presudu usvajanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti uz naknadu parničnog troška tužiteljici u cijelosti, a u protivnom predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Tužiteljica traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 1.250,00 EUR + PDV 25% i trošak sudske pristojbe na žalbu.

2.2. Protiv navedene presude žalbu je pravovremeno izjavio tuženik i to protiv točke II., IV., V., VI., VII. i IX. s prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu uvaži i pobijanu presudu preinači u skladu s navodima žalbe ili u protivnom da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku. Tuženik je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te pobija i odluku o parničnim troškovima postupka. Tuženik u bitnom osporava visinu dosuđenih iznosa na ime naknade neimovinske i imovinske štete, smatra da su dosuđeni iznosi previsoko odmjereni, smatra da prvostupanjski sud nije dao valjano obrazloženje i razloge za pobijanu presudu čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, i ujedno da su povrijeđena i tuženikova prava na pravično suđenje jamčena člankom 14. stavak 2.1. i člankom 29. stavak 1.2. Ustava RH kao i člankom 6. stavak 1.3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda sve budući je u ovoj pravnoj stvari osporena presuda je nedostatno obrazložena te je došlo do povrede prava na pristup sudu-prava na dokaz-prava na kontradiktoran postupak-prava na obrazloženu presudu-suđenje protivno ujednačenoj sudskoj praksi. Tuženik dalje osporava prvostupanjsku presudu u odnosu na dosuđenu zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu u iznosu 7.596,44 EUR4, kao i točke V. i VI. izreke pobijane presude i u odnosu na zakonsku zateznu kamatu na nesporno isplaćene iznose naknade štete. Tuženik smatra da tužiteljica nema pravo potraživati zakonske zatezne kamate za razdoblje prije 15. lipnja 2023., jer je vještak dr. Slavko Trontl svojim pisanim vještačenjem od 8. kolovoza 2023. zaključio da je psihijatrijsko liječenje završeno polovicom lipnja 2023. i da je od tada psihičko stanje tužiteljice ostalo trajno nepromijenjeno te da je smanjenje općih životnih aktivnosti ocjenjeno po vještacima od 35% uključene su i posljedice iz domene vještaka psihijatra. Tuženik navodi da neimovinska šteta dospijeva završetkom liječenja kada su poznate posljedice štetne radnje, a da u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva kod tužiteljice liječenje nije bilo završeno to ni zatezne kamate nisu mogle biti suđene od dana podnošenja odštetnog zahtjeva nego tek nakon završetka liječenja i stabilizacije zdravstvenog stanja osnovom čega je bilo moguće utvrditi posljedice zadobivene tjelesne ozljede, jer članak 12. Zakona o obveznim osiguranjima u promet regulira rokove isplate dospjelih šteta. Tuženik osporava i odluku o troškovima postupka, te predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku, odnosno u protivnom predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti traži trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu tužiteljice nije podnesen.

3.1. Odgovor na žalbu tuženika nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice djelomično je osnovana.

4.1. Žalba tuženika djelomično je osnovana.

5. Predmet spora je naknada štete zbog povrede prava osobnosti, odnosno naknade neimovinske i imovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju u kojemu je na nju kao pješakinju na pješačkom prijelazu naletjelo vozilo registracijskih ozonska ZG-66561-FU, osigurano kod tuženika.

5.1. U predmetu nije sporna pasivna legitimacija tuženika kao osiguravatelja štetnika, nije sporno da se tužiteljica prethodno utuženju obratila s odštetnim zahtjevom tuženiku 30. rujna 2021. i da je tuženik tužiteljici prije utuženja 21. veljače 2022., s osnova naknade štete isplatio iznos od 30.000,00 kn/3.981,68 EUR i 9. kolovoza 2022. iznos od 5.000,00 kn/663,61 EUR zakonske zatezne kamate, koji iznos je isplaćen prije nego li je tuženiku dostavljena tužba na odgovor.

6. Iz pobijane presude kao i iz stanja spisa proizlazi:

- da tužiteljica tužbom traži isplatu 240.000,00 kn na ime naknade štete( neimovinske i imovinske) sa zakonskom zateznom kamatom od 30. rujna 2021. i mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći njege u iznosu od 2.200,00 kn počevši od 1. svibnja 2022., dok za to budu postojali uvjeti,

- da je nakon odgovora na tužbu tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev na 210.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 30. rujna 2021. i mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći njege u iznosu od 2.200,00 kn počevši od 1. svibnja 2022.

- da je tužiteljica 7. veljače 2023., smanjila tužbeni zahtjeva na iznos od 205.000,00 kn obzirom je tuženik isplatio iznos od 5.000,00 kn/663,61 EUR na ime zakonske zatezne kamate, time da na taj iznos traži kamatu od 30. rujna 2021. do 9. kolovoza 2022.,

- da je tužiteljica 6. ožujka 2024., nakon provedenog vještačenja precizirala tužbeni zahtjev na 34.000,00 EUR s osnove neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći njege, a koji je umanjila za nesporno isplaćeni iznos od 4.645,30 EUR, pa potražuje iznos od 29.354,70 EUR, te na ime naknade imovinske štete po osnovi mjesečne rente za tuđu pomoć od 240,00 EUR počevši od 27. prosinca 2021., pa dok za to budu postojali uvjeti,

- da je tuženik 14. ožujka 2024. uplatio tužiteljici na ime naknade štete iznos od 8.122,64 EUR (neimovinska štete 6.967,95 EUR i imovinska na ime tuđe pomoći njege 1.154,69 EUR) te zateznu kmeta od 15. lipnja 2023. do 14. ožujka 2024. u iznosu od 366,92 EUR, odnosno ukupno 8.489,56 EUR),

- da je tužiteljica zbog navedene isplate 19. ožujka 2024. ponovno precizirala tuženi zahtjev na isplatu iznosa od 21.232,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 30. rujna 2021. i mjesečne rente u iznosu od 240,00 EUR, time da dospjele iznose plati odjednom, a ostalo kako dospijevaju najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesece sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. siječnja 2022. do isplate,

- da je tužiteljica 10. lipnja 2024. ponovno uredila tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 21.232,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. rujna 2021., kao i da tužiteljici tuženik počam od 27. prosinca 2021. plaća mjesečnu rentu po osnovi tuđe pomoći u iznosu od 240,00 EUR, tako da dospjele, a neisplaćene iznose isplati odjednom, a ostale kako budu dospijevali, a najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućom od 15. siječnja 2022. do 15. svibnja 2024., a od 1. svibnja 2024. pa nadalje plaća rentu po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 240,00 EUR mjesečno, sve dok za to postoje zakonski uvjeti s zakonskom zateznom kamatom, tužiteljica od tuženika traži isplatu zakonskih zateznih kamata na isplaćeni iznos od 8.122,64 EUR, koje teku od 30. rujna 2021. do 31. prosinca 2022., kao i isplatu zakonskih zateznih kamata na isplaćeni iznos od 663,61 EUR koje teku od 30. rujna 2021. do 31. prosinca 2022.,

- da je tuženik parcijalno isplaćivao tužiteljici naknadu štete koju potražuje, te je ukupno isplatio 12.767,94 EUR s osnova neimovinske i imovinske štete,

- da tuženik tijekom postupka osporava visinu naknade štete koju je utužila tužiteljica,

- da je prvostupanjski sud radi utvrđenja posljedica štetnog događa proveo vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Davoru Duvančić specijalist ortopedske kirurgije i traumatologije i dr. Slavku Trontlu, specijalisti neuropsihijatru,

- da prema vještaku neuropsihijatru dr. Slavku Trontlu su kod tužiteljice zaostale posljedice predmetnog štetnog događaja koje trajno smanjuju opće životne aktivnosti tužiteljice za 5-7%, sa psihijatrijskog motrišta, a u uzročno-posljedičnoj su vezi sa predmetnim štetnim događajem, da primarni strah ( strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) nije trpjela jer je na kratko izgubila svijest. Da se kod tužiteljice razvio sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 5 dana zbog mogućih posljedica i mogućih komplikacija, potom se javo strah srednjeg intenziteta trajanja 30 dana, strah manjeg intenziteta u trajanju od 60 dana. Prama vještaku tužiteljica je sekundarni strah trpjela kroz relativno dug vremenski period iz razloga što je tjelesni oporavak dugo trajao budući je počela hodati tek u kolovozu 2022. a kasni, povremeni, oscilirajući strah slabog intenziteta koji je tužiteljica trpjela povremeno i dalje trpi ulaze u duševne boli i posljedično smanjenje životne aktivnosti te potrebu ulaganja pojačanih napora u svakodnevnom životu.

- prema vještaku liječenje po psihijatru je završilo mjesec dana nakon posljednje kontrole kod psihijatra ( polovica lipnja 2023. god.) i od tada na dalje je psihičko stanje ostalo trajno nepromijenjeno,

- da je prema vještaku dr. Davoru Duvančiću, specijalist ortopedske kirurgije i traumatologije, tužiteljica u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede te je trpjela fizičke bolove i to primarni bolovi jakog intenziteta trajali su bili jako kratkotrajni jer tužiteljica nije u bolnici rekonstruirala događaj što znači da je nakon udara bila bez svijesti, sekundarni bolovi jakog intenziteta trpjela je kumulativno 7 dana, bolovi srednjeg intenziteta kumulativno trajali su 8 tjedana, slabog intenziteta i povremeni bolovi trajali su 12 tjedana, te zaostali bolovi koje tužiteljica ima svakodnevno pri promjenama položaja i pokušaja kretanja ulaze u okvir smanjenja životnih aktivnosti, kod tužiteljice je došlo do naruženja srednjeg stupnja jer tužiteljica vidno šepa i koristi dvije podlakatne štake stalno te joj je bila potreba tuđa pomoć i njega od izlaska iz bolnica 20. rujna 2021. u trajanju od 8 sati dnevno 6 tjedna, poslije u trajanju od 4 sata dnevno narednih 8 tjedana i trajna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 sata dnevno je potrebna doživotno te su trajne posljedice u razini 30 %,

- oba vještaka su se dana 6. studenog 2023. godine suglasila da ukupno smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice ZĐ iznosi 35%,

- kod tužiteljice se radi o teškim tjelesnim ozljedama; prijelom obje preponske kosti, prijelom zglobne čašice desnog kuka, površinske ozljede glave te doživjela intenzivan psihički stres,

- da je tuženik imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka glede kvalifikatornih kriterija za utvrđenje pojedinih vidova štete a time i odmjeravanje visine pravične novčane naknade u ovom postupku naknade štete,

- da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva od 6. ožujka 2024., koja se odnosi na isplatu mjesečne rente na ime tuđe pomoći njege koju sada tužiteljica traži počam od 27. prosinca 2021.,

- da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je prije štetnog događaja normalno hodala, da nije imala bolesti mozga, da se normalno služila objema rukama, a da nakon nesreće mora koristiti dvije štake, da teško hoda, da se o njoj brine prijateljica jer da ne može pripremati hranu, ne može ići u trgovinu i ne može samostalno obavljati higijenu obzirom je ovisna o korištenju dviju štaka.

7. Obzirom je tuženik djelomično ispatio iznos naknade štete za koji smatra da je nesporan, to je tužiteljica konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom 10. lipnja 2024.

8. Na temelju navedenih činjenica, prvostupanjski sud dopušta preinaku tužbe, i djelomično usvaja tužbeni zahtjev uz uvažavanja po tuženiku nesporno isplaćenih iznosa na ime naknade i neimovinske i imovinske štete.

Preinaka tužbe

9. Što se tiče preinake tužbe kojoj se i u žalbenom postupku tuženik protivi, ovaj sud je stava da je prvostupanjski sud pogrešnom primjenom odredbe članka 190. ZPP- a dopustio preinaku u odnosu da potražuje isplatu mjesečne rente na ime tuđe pomoći njege počam od 27. prosinca 2021. do 1. svibnja 2022.

9.1. Preinaka tužbe jest dispozitivna radnja tužitelja kojom se vrši promjena predmeta spora (objektivna preinaka), odnosno stranaka (subjektivna preinaka), zbog koje izmijenjena tužba u objektivnom i/ li subjektivnom smislu nije istovjetna s onom prvobitnom. Tužba je, u pravilu, preinačena u onom slučaju kad se pravomoćnost presude, koja bi bila izrečena na temelju prvobitne tužbe, ne proteže i na preinačenu tužbu (Z, S., Komentar Zakona o parničnom postupku – I. svezak, Zagreb, 1957., str. 421.), što je slučaj sa preinakom tužbe u ovom postupku. Do preinake u pravom, užem smislu dolazi kad tužitelj umjesto postojećeg tužbenog zahtjeva istakne neki drugi, nezavisno od toga opravdava li novi zahtjev istom ili drukčijom tužbenom osnovom. Ujedno, do promjene zahtjeva dolazi i posredno, zbog promjene tužbene osnove kad ona determinira sadržaj zahtjeva. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen (ZPP, članak 191. stavak 3.).

9.2. Međutim, u ovom slučaju tužiteljica je preinačila tužbu na način da potražuje isplate mjesečne rente na ime tuđe pomoći i njega i od 27. prosinca 2021., dok je prvotnim tužbenim zahtjevima s tog osnova utužila period od 1. svibnja 2022., pa nadalje, dakle, pravomoćnost presude u odnosu na tužbeni zahtjev za mjesečnu isplatu rentu od 1. svibnja 2022., koja bi bila izrečena na temelju prvobitne tužbe, ne proteže se i na preinačenu tužbu, stoga je na temelju članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a, u tome dijelu odluka o dopuštenju preinake tužbe preinačena i nije dopuštena preinaka.

Šteta tužiteljice

10. Već je navedeno da se kod tužiteljice radi o teškoj tjelesnoj ozljedi. Tužiteljica je stradala u dobi od 60 godina, živi sama i nakon štetnog događaja ovisna je o pomoći druge osobe u svakodnevnom životu budući se ne može kretati bez pomagala, odnosno dviju štaka.

11. Prvostupanjski sud je na temelju vještačenja po stalnim sudskim vještacima liječnicima, a i iz iskaza same tužiteljice, utvrdio, kako ozljede koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, tako i posljedice proizašle iz tog štetnog događaja, te je utvrdio i odredio visinu naknade neimovinske štete i naknade na ime tuđe pomoći i njege, kao i prava na mjesečnu rentu s osnove tuđe pomoći, no prema stavu ovog suda nije pravilno primijenio i odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 78/15,29/18, 126/21- dalje ZOO), a u svezi s člankom 19. stavak 1. i 2. i članka 1046. ZOO.

12. Povreda tužiteljice se očituje u povredi prava na zdravlje, koje su ostavile trajne posljedice, i koje su dovele do umanjenja tužiteljičine opće, životne i radne sposobnosti za 35% trajno. Tužiteljica je osoba starije životne dobi (u vrijeme stradavanja imala je 60 godina). Tužiteljica je radi zadobivenih ozljeda provela dugotrajno liječenje, trpjela je bolove jakog intenziteta i kratkog trajanja, jer tužiteljica nije u bolnici rekonstruirala događaj, što znači da je nakon naleta vozila bila bez svijesti, zatim sekundarni bolovi jakog intenziteta trajali su kumulativno, bolovi slabog intenziteta i povremeni bolovi trajali su 12 tjedana dok zaostali bolovi koje tužiteljica ima svakodnevno pri promjenama položaja i pokušaja kretanja ulaze u okvir smanjenja životnih aktivnosti.

13. Nesporno je da je tužiteljica doživjela psihički stres budući saniranje psihičkih posljedica nije uspjelo putem administracije psiho farmakoloških lijekova od strane liječnika PZZ upućena je psihijatru i liječena je psihoterapijom u kombinaciji sa psiho farmakološkom terapijom, ali su zaostale trajne posljedice u vidu posttraumatskog stresnog poremećaj koji je utvrđen klinički i potvrđen psihologijskim testiranjem, te je vještak utvrdio da su zaostale posljedice predmetnog štetnog događaja, koje trajno smanjuju opće životne aktivnosti tužiteljice za 5-7%, i u uzročno-posljedičnoj su vezi sa predmetnim štetnim događajem da su kod tužiteljice ostavile trajne posljedice u vidu posttraumatskog stresnog poremećaja, koji se kod tužiteljice razvio nakon štetnog događaja i kao takav smanjuje kvalitetu njezina života i participira u smanjenju životne aktivnosti, te je stoga trpjela i strah koji je u trenutku same nesreće primarni strah, ali da tužiteljica nije trpjela, jer je na kratko izgubila svijest, a sekundarni strah jačeg intenziteta (u vidu straha uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija) trpjela je u trajanju od kumulativno 5 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 30 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 60 dana, zatim sekundarni strah je trpjela dug vremenski period jer je tjelesni oporavak dugo trajao (tužiteljica je počela hodati tek u kolovozu 2022.), kasni, povremeni, oscilirajući strah slabog intenziteta, tužiteljica je trpjela povremeno i dalje, ulazi u okvir smanjenja životnih aktivnosti uz potrebu ulaganja pojačanih napora u svakodnevnom životu. Nesporno je da je psihijatrijsko liječenje završilo mjesec dana nakon posljednje kontrole kod psihijatra (polovica lipnja 2023.) i od tada nadalje, prema nalazu vještaka, je psihičko stanje tužiteljice ostalo trajno nepromijenjeno. Kod tužiteljice se radi o naruženju srednjeg stupnja, jer tužiteljica vidno šepa i koristi dvije podlakatne štake stalno, te kod tužiteljice postoji smanjena životna i radna aktivnost s traumatološkog aspekta 30% a tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega od izlaska iz bolnica 20. rujna 2021. u trajanju od 8 sati dnevno 6 tjedna, zatim je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 4 sata dnevno narednih 8 tjedana, s time da tužiteljici je potrebna trajna tuđa pomoć i njega od 2 sata dnevno doživotno.

14. Prvostupanjski sud je raspravljao, utvrđivao i ocjenjivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, duševne boli zbog smanjena životne aktivnosti, duševne boli zbog naruženosti i straha budući da su one u smislu članka 1100. ZOO- a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, ali da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Međutim prema stavu ovog suda, obzirom na težinu povreda, posljedica koje su zaostale te potrebu doživotne pomoći druge osobe u svakodnevnom životu, iznosi naknade štete određeni po prvostupanjskom sudu ne odgovaraju ekvivalentu ni pretrpljenim povredama niti zaostalim posljedicama u vidu smanjenih životnih aktivnosti i trajnom potrebom tuđe pomoći u svakodnevnom životu.

16. Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne vežu sudove čistom matematikom, veći su polazna točka za utvrđivanje pravične novčane naknade u okviru svakog konkretnog slučaja. Prema stavu ovog suda u konkretnom slučaju u ovom parničnom postupku obzirom na sve okolnosti štetnog događaja, posljedice koje je tužiteljica trpjela i koje će i dalje kroz život osjećati još realno više godina i utjecat će na kvalitetu života tužiteljice kao obzirom na njenu životnu dob u vrijeme stradavanja (60 godina), prvostupanjski sud prihvaćajući djelomično uređeni tužbeni zahtjev tužiteljici kao pravičnu novčanu satisfakciju pored već isplaćenih iznosa na ime naknade štete dosuđuje prenizak novčani iznos kao ekvivalent šteti koju trpi tužiteljica.

17. Kada se ima u vidu intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha (utvrđenih na temelju provedenog vještačenja), vrste pretrpljenih ozljeda, način ozljeđivanja ( pješak na pješačkom prijelazu), neugodnosti i trajanje liječenja, zaostalo naruženje tužiteljice, zaostale trajne posljedice te dob tužiteljice, prema stavu ovog suda, pravična novčana naknada neimovinske štete nastale tužiteljici iznosi ukupno 25.200,00 EUR ( fizičke boli - 4.200,00 EUR, pretrpljeni strah - 4.000,00 EUR, naruženje srednjeg stupnja stalno vidljivo - 5.000,00 EUR, smanjenje životne i radnje aktivnosti -12.000,00 EUR) te imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.240,00 EUR ( 560 sati po 4,00 EUR), odnosno ukupno 27.440,00 EUR.

18. Nesporna je isplata naknade neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 12.767, 93 EUR (11.281, 44 EUR neimovinske štete i 1.486,49 EUR imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu).

19. Stoga je tuženik dužan tužiteljici na ime naknade štete neimovinske i imovinske štete, isplatiti daljnji iznos od 14.673,07 EUR, koji novčani iznos prema stavu ovog suda je pravična satisfakcija za štetne posljedice koje je trpjela i koje i dalje trpi tužiteljica i njome se neće pogodovati težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Suprotno navodima žalbe tuženika, prvostupanjski sud je pravilno odlučio kada je početak tijeka zakonske zatezne kamate dosudio tužiteljici prema članku 12. stavku 4. ZOOP, počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 30. rujna 2021.

21. Naime, prema članku 12. stavku 4. ZOOP, ako je šteta prouzročena u prometu, a zahtjev za naknadu štete podnosi se protiv osiguratelja, zakonska zatezna kamata teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. U konkretnom slučaju tužiteljica je u tužbi tražila naknadu štete od osiguratelja štetnika, pa je primjenjiva upravo navedena odredba. U skladu s pravnom svrhom članka 12. stavka 4. ZOOP, koji je posebna i izričita norma u odnosu na opću odredbu članka 1086. ZOO, te se zbog toga primjenjuje specifična norma (lex specialis) koja uređuje početak tijeka zatezne kamate u slučaju odštetnog zahtjeva u prometu. Stoga se u konkretnom slučaju primjenjuje izričita odredba o naknadi štete iz prometa.

22. Naime, postupak pred osigurateljem podrazumijeva posebnu proceduru rješavanja odštetnog zahtjeva, a članak 12. stavak 4. ZOOP ima svrhu da se osiguratelju omogući razuman rok za obradu zahtjeva i utvrđivanje odgovornosti. Stoga je zakonski opravdano da kamata teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a ne od dana nastanka štete.

23. I u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži isplatu naknade zakonskih zatezanih kamata na nesporno isplaćeni iznos štete od 8.122,64 EUR, kao i u odnosu na isplaćeni iznos 9. kolovoza 2022. od 663,61 EUR zakonske zatezne kamate prvostupanjski sud je pravilno priznao početak tijeka zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, pa tuženik neosnovano žalbom napada ovaj dio prvostupanjske presude pod točkama V. i VI. izreke.

24. U odnosu na mjesečnu rentu koju tužiteljica potražuje zbog trajne pomoći i njege druge osobe, prvostupanjski sud je je pravilno utvrdio da za svaki mjesec ta naknada iznosi 240,00 EUR uvažavajući mjesne prilike prema kojima 1 sat tuđe pomoći i njege iznosi 4,00 EUR, a 2 sata dnevno iznosi 8,00 EUR x 30 dana = 240,00 EUR, tako da je tužiteljici dosuđena mjesečna renta u iznosu od 240,00 EUR, ali počam od 1. svibnja 2022., kako je postavila prvim tužbenim zahtjevom, a ne po preinačenoj tužbi, obzirom tuženik osnovano i u žalbi ponavlja prigovor preinake tužbe za period od 27. prosinca 2021. do 1. svibnja 2022., a o kojem prigovoru je ovaj sud dao obrazloženje pod točkom 10. - 10.2. obrazloženja, te je u dijelu pod točkom IV. izreke prvostupanjska presuda preinačena po žalbi tuženika na temelju članka 373.a ZPP-a.

25. Tuženik neosnovano u žalbi navodi da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 14. stavak 2.1. i člankom 29. stavak 1.2. Ustava RH kao i člankom 6. stavak 1.3 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda jer da je pobijana presuda nedostatno obrazložena, da je došlo do povrede prava na pristup sudu-prava na dokaz-prava na kontradiktoran postupak-prava na obrazloženu presudu-suđenje protivno ujednačenoj sudskoj praksi, budući je prvostupanjski sud za svoj stav usvajanja i to djelomičnog usvajanja tužbenog zahtjeva dao opširno obrazloženje a iz stanja spisa ne proizlazi da bi tuženku bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu, pravo na dokaz, prava na kontradiktoran postupak ili da je suđenje provedeno protivno sudskoj praksi.

26. Obzirom da su žalbe i tužiteljice i tuženika djelomično prihvaćene u odnosu na predmet spora, to i odluku o troškovima postupka valja preinačiti na temelju članka 166. ZPP-a, u svezi s člankom 154. i 155. ZPP-a.

27. Tužiteljici je u žalbenom postupku na ime naknade neimovinske štete kao satisfakcija za povredu prava osobnosti utvrđen iznos od 25.200,00 EUR i imovinske štete od 2.240,00 EUR, odnosno ukupno 27.440,00 EU.

28. Tuženik je prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici 21. veljače 2022. iznos od 30.000,00 kn /3.981,68 EUR na ime nematerijalne štete, 9. kolovoza 2022. iznos od 5.000,00 na ime kamate, odnosno ukupno prije utuženja je tuženik isplatio 4.645,30 EUR. Tuženik je tijekom postupka 14. ožujka 2024. isplatio tužiteljici na ime neimovinske štete daljnji iznos od 6.967,95 EUR te kamate obračunate na taj iznos od 15. lipnja 2023. do 14. ožujka 2024. u iznosu od 366,92 EUR, i na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isplatio je iznos od 1.154, 69 EUR, odnosno ukupno je isplatio tužiteljici iznos od 8.489,56 EUR, pa tužiteljica podneskom od 10. lipnja 2024., uređuje tužbeni zahtjev i potražuje preostali iznos od 21.232,06 EUR s osnova neimovinske i imovinske štete i 240,00 EUR rente mjesečno. Svi isplaćeni iznosi, odnosno ukupno 12.767,93 EUR uzeti su obzir u ovom postupku, tako da tuženik tužiteljici s osnova naknade štete koju je utužila duguje i daljnji iznos od 14.672,07 EUR, pa je u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev od 21.232,06 EUR uspjeh tužiteljice u odnosu na neimovinsku i imovinsku štetu 69%, uspjeh s osnovom 10%, te kako je tužiteljica u odnosu na potraživanje mjesečne rente na ime tuđe pomoći njega uspjela u pretežitom dijelu, u cijelosti u odnosu na potraživanje isplate zakonske zatezne kamate na isplaćene iznose, to je uspjeh tužiteljice po ocjeni ovog suda u ovom postupku 89 %, prema tome uspjeh tuženika je 11%, za koji postotak se umanjuje uspjeh tužiteljice, tako da je uspjeh tužiteljice u ovom postupku utvrđen na temelju članka 154. stavak 2. ZPP-a, 78%. Troškovi parničnog postupka odnose se na zastupanje tužiteljice po punomoćnicima - odvjetnicima u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to : za sastav odštetnog zahtjeva 500 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 500 bodova, za zastupanje na raspravi dana 7. 2.2023. po Tbr 9/1 500 bodova, za sastav podneska od dana 18.9.2023. po Tbr. 8/1 500 bodova, za sastav podneska od dana 27.11.2023. po Tbr 8/1 500 bodova, za sastav podneska od dana 6.3.2024. po Tbr 8/1 500 bodova, za sastav podneska od dana 19.3.2024. po Tbr 8/1 500 bodova, za zastupanje na raspravi dana 10.5.2024.po Tbr 9/1 500 bodova, za sastav podneska od dana 10.6.2024. po Tbr. 8/1 500 bodova, za zastupanje na raspravi dana 24.9.2024. po Tbr 9/1 500 bodova i za zastupanje na raspravi dana 21.10.2024. 500 bodova, a kako je 1 bod 2,00 EUR , to iznosi 11.000.00 EUR te PDV od 25 % u iznosu od 2.750,00 EUR, čemu valja pribrojiti troškove sudske pristojbe na tužbu 102,95 EUR i na presudu 500,36 EUR, tako da troškovi tužiteljice iznose 14.353,31 EUR, odnosno, obzirom na uspjeh u postupku od 78%, troškovi tužiteljice iznose 11.195,58 EUR, kojem iznosu se pribraja iznos troška medicinskog vještačenja od 465,44 EUR , koji su tužiteljici dosuđeni u cijelosti, jer su bili nužni za vođenje ovog postupka, tako da su troškovi parničnog postupka tužiteljici utvrđeni u iznosu od 11.610,02 EUR , dok je s iznosom od 3.333,73 EUR do traženog iznosa troškova postupka od 14.943,75 EUR zahtjev tužiteljice odbijen.

29. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka budući je za njegov postotni uspjeh u ovom postupku, na temelju članka 154. stavak 2. ZPP-a, umanjen uspjeh tužiteljice u postupku.

30. Tužiteljica je u žalbenom postupku uspjela sa cca 50% to joj u tom postotku pripada i pravo na naknadu troška žalbe od tuženika, odnosno 781,25 EUR.

30.1. Tuženik je u žalbenom postupku uspio sa cca 10% to ostvaruje pravo na naknadu troška žalbe u iznosu od 113,72 %.

31. Odluka o troškovima žalbenog postupka donesena je na temelju članka 166. ZPP-a, u s vezi s člankom 154. ZPP-a.

32. Slijedom navedenog presuđeno je i rješenje kao u izreci ove odluke.

33. Ovaj sud napominje da povodom žalbe tužiteljice u odnosu na pogrešno naveden naziv tuženika ADRIATC umjesto ADRIATIC u izreci prvostupanjske odluke, nije vraćao presudu na ispravak, jer se nesumnjivo može zaključiti da se radi o tuženiku ADRIATIC osiguranju d.d. iz Zagreba, a ovom odlukom je otklonjena grešaka u prijepisu prvostupanjske presude

U Karlovcu 15. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Stokrp