Republika Hrvatska
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13
Slavonski Brod
Poslovni broj: Pn-117/2024-36
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv tuženika MĐ iz [adresa], Đ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Pencinger, odvjetnik u Slavonskom Brodu, radi naknade štete s osnove izmakle koristi, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 17. studenog 2025. godine, a presude javno objavljene 15. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku MĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da tužiteljici ĐĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade štete s osnove izmakle koristi isplati ukupni iznos od 12.895,98 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na pojedinačne mjesečne iznose i to:
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.05.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.06.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.07.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.08.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.09.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.10.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.11.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.12.2021. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.01.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.02.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.03.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.04.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.05.2022. pa do konačne isplate, ⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.06.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.07.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.08.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.09.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.10.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.11.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.12.2022. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.01.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.02.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.03.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.04.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.05.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.06.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.07.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.08.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.09.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.10.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.11.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.12.2023. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.01.2024. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.02.2024. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.03.2024. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.04.2024. pa do konačne isplate,
⎯ na iznos od 348,54 € počevši od 01.05.2024. pa do konačne isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2023. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.900,00 eura sa zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate po stopi iz točke I. izreke ove presude, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela tužbu u kojoj navodi da je upisana kao etažni vlasnik nekretnine u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja stan u prizemlju površine 55,79 m2 s pripadajućim parkirnim mjestom od 5,25 m2 na adresi [adresa]. Navodi da je tuženik ušao u posjed predmetnog stana bez njenog znanja i odobrenja te da ga i danas drži u posjedu. Ističe da je tuženika pisanim putem pozvala na mirnu predaju nekretnine, čemu on nije udovoljio, zbog čega je bila prisiljena podnijeti i revindikacijsku tužbu. S obzirom na to da joj tuženik odbija predati nekretninu, tužiteljica je onemogućena u davanju stana u najam trećim osobama, čime trpi štetu u vidu izmakle koristi. Prvotno je procijenila da bi mjesečna najamnina iznosila najmanje 300,00 €, pa je za razdoblje od tri godine prije utuženja potraživala iznos od 10.800,00 €.
2. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 25. travnja 2025. godine nakon što je zaprimila nalaz i mišljenje vještaka. U tom podnesku tužiteljica navodi da iz nalaza proizlazi kako je mogući iznos mjesečne najamnine 415,00 €, pa je sukladno tome povećala tužbeni zahtjev na ukupno 14.940,00 €. Konačno, podneskom od 17. studenog 2025. godine, tužiteljica je ponovno specificirala zahtjev na iznos od 12.895,98 €. Ovo smanjenje uslijedilo je nakon dopune nalaza vještaka koji je uvažio prigovore tuženika glede odbitka poreza i prosječnih režijskih troškova koje bi najmodavac redovito snosio, a što tužiteljica u cijelosti prihvaća.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da tužiteljica ničim ne dokazuje da je bila ograničena u korištenju nekretnine niti da joj je on to onemogućio. Ističe da sama činjenica posjeda ne utječe na mogućnost tužiteljice da nekretninu ekonomski iskorištava jer ne postoje nikakve privremene mjere zabrane. Smatra da se zahtjev temelji na subjektivnoj procjeni, a ne na osnovanom očekivanju dobiti prema redovitom tijeku stvari. Također, tuženik je osporio visinu zahtjeva i istaknuo prigovor zastare.
4. U podnesku od 8. kolovoza 2024. godine tužiteljica se očitovala na odgovor na tužbu navodeći da su navodi tuženika pravno i činjenično netočni. Poziva se na spis br. P-303/2016 iz kojeg proizlazi da je tuženik ušao u posjed nekretnine na temelju predugovora s nevlasnikom, a da kupovninu nikada nije platio niti je ishodio vlasnička prava. Naglašava da je tuženik u tom prostoru obavljao odvjetničku djelatnost i istaknuo odvjetničku ploču. Uz podnesak je dostavila i povratnicu kojom dokazuje da je tuženik primio poziv na iseljenje još 11. studenog 2022. godine.
5. Među strankama je nesporno da je tužiteljica vlasnica predmetnog stana na adresi [adresa] u [adresa]. Također je nesporno da se tuženik nalazio u posjedu te nekretnine. Sporno je je li tuženik svojim posjedovanjem onemogućio tužiteljicu u ostvarivanju najamnine, odnosno postoji li osnova za naknadu štete zbog izmakle koristi. Sporna je i visina te koristi, s obzirom na stanje nekretnine, tržišne uvjete i nužne odbitke za poreze i troškove.
6. U provedenom dokaznom postupku sud je izveo materijalne dokaze čitanjem i uvidom u zk. izvadak za k. o. [katastarska općina], dopis tužiteljice od 3. studenog 2022. s povratnicom, presudu Županijskog suda u Zagrebu br. Gž -2489/2019, presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. P-681/2022, te nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dubravka Čelebije. Od personalnih dokaza saslušan je svjedok OĐ, a pročitana je i ovjerena pisana izjava tužiteljice.
7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), kao temeljem rezultata cjelokupnog postupka i primjenom materijalnog prava, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.
8. Uvidom i čitanjem zk. izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica stana u prizemlju zgrade br. 8 u [adresa], koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, degažmana, ostave, kupaonice, sobe i dvije terase, ukupne površine 55,79 m2, sa pripadajućim parkirnim mjestom.
9. Uvidom i čitanjem dopisa - opomene pred tužbu od 3. studenog 2022. godine utvrđeno je da je punomoćnik tužiteljice pozvao tuženika i AĐ da u roku od 15 dana oslobode predmetne nekretnine od osoba i stvari s obzirom na to da im iste ne pripadaju u vlasništvo ni u posjed, što su saznali iz pravomoćno okončanog predmeta br. P-303/2016.
10. Uvidom u presudu Županijskog suda u Zagrebu br. Gž -2489/2019 utvrđeno je da je preinačena ranija odluka te je odbijen zahtjev MĐ za utvrđenjem prava vlasništva na spornom stanu, čime je pravomoćno potvrđeno da on nema pravni temelj za posjed.
11. Uvidom u spis br. P-681/2022 utvrđeno je da je tužiteljica pokrenula i revindikacijski spor radi predaje nekretnine u posjed protiv AĐ koji se nalazio u sličnoj pravnoj situaciji u istoj zgradi, gdje je sud također naložio predaju posjeda tužiteljici.
12. Svjedok OĐ dao je svoj iskaz na raspravi te ukratko iskazao da je njegova majka, tužiteljica, vlasnica stana u kojem je vidio tuženika kako obavlja odvjetničku djelatnost. Naveo je da tuženik nikada nije vratio ključeve niti plaćao ikakvu naknadu, iako je tužiteljica tražila predaju posjeda preko odvjetnika. Iskazao je da je bilo zainteresiranih osoba za najam stana po cijeni od 500,00 do 600,00 eura, ali im se nije mogao omogućiti ulazak u prostor.
13. Ocjenjujući izvedene dokaze, sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka OĐ jer je suglasan s materijalnom dokumentacijom u spisu, posebice glede činjenice posjedovanja stana od strane tuženika bez pravne osnove. Dokumentacija iz zemljišnih knjiga i ranijih sudskih postupaka nedvojbeno potvrđuje da tuženik nije imao nikakav valjan naslov za držanje nekretnine, a ipak je tužiteljici onemogućio pristup istoj.
14. Sud je rješenjem poslovni broj Pn-117/2024-15 od 17. veljače 2025. godine odredio izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem na okolnost visine izmakle koristi. Vještaku Dubravku Čelebiji dan je zadatak da, nakon uvida u spis i priležeću dokumentaciju, iskaže visinu tražbine kroz procjenu visine najma koja bi se mogla ostvariti za predmetnu nekretninu u razdoblju od 1. svibnja 2021. do 1. svibnja 2024. godine. Postupajući po nalogu suda, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Dubravko Čelebija izradio je nalaz i mišljenje od 23. travnja 2025. godine. Vještak je utvrdio da se predmetni stan nalazi u središnjem dijelu grada [adresa], na izvrsnoj mikrolokaciji, u zgradi izgrađenoj 2012. godine. Procjenu tržišne vrijednosti najma vještak je izvršio primjenom poredbene metode, temeljeći svoj izračun na podacima o realiziranim ugovorima o najmu sličnih nekretnina u centru grada preuzetim iz baze podataka eNekretnine. Inicijalnim nalazom utvrđena je prosječna tržišna vrijednost najma od 415,00 eura mjesečno, što za utuženo razdoblje od 36 mjeseci iznosi ukupno 14.940,00 eura. Vještak je u nalazu naglasio da je procjena izvršena bez pregleda unutrašnjosti nekretnine, budući da mu ključevi nisu predani, pa je pretpostavio prosječnu uređenost i održavanost prostora.
15. Na navedeni nalaz tuženik je uložio prigovor podneskom od 13. svibnja 2025. godine, osporavajući visinu najamnine i navodeći da iznos najma nije mogao biti isti 2021. i 2024. godine, te da od bruto iznosa nisu oduzeti porezi i režijski troškovi koji bi pali na teret najmodavca. Vještak se na istaknute prigovore očitovao pisanim putem dana 28. svibnja 2025. godine te neposredno na glavnoj raspravi. Uvažavajući primjedbe tuženika, vještak je izradio korigirani izračun u kojem je proveo međuvremensko izjednačavanje cijena najma u skladu s indeksima promjene cijena stambenih nekretnina Državnog zavoda za statistiku za traženi period. Također, vještak je od tržišne najamnine oduzeo iznos poreza na dohodak od imovine i prosječne troškove održavanja koje bi redovito snosio vlasnik. Korigiranim izračunom utvrđeno je da mjesečna vrijednost najma za navedeni period iznosi 348,54 eura, što za ukupno utuženo razdoblje od 37 mjeseci (od 1. svibnja 2021. do 1. svibnja 2024. godine) rezultira ukupnim iznosom izmakle koristi od 12.895,98 eura. Navedeni iznos sud prihvaća kao realan i objektivno utvrđen na temelju stručnih kriterija i dostupnih tržišnih parametara.
16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka, ocijenivši ga stručnim, realnim i objektivnim. Vještak je valjano odgovorio na sve prigovore tuženika, a konačni izračun temelji se na provjerljivim tržišnim podacima iz baze eNekretnine i službenim indeksima rasta cijena, uz pravilno uvažavanje svih zakonskih i redovitih odbitaka. Izostanak pregleda unutrašnjosti stana vještak je stručno nadomjestio pretpostavkom prosječne uređenosti nekretnine u novijoj zgradi, što je jedino bilo moguće jer tuženik nije predao ključeve.
17. Tužiteljica je podneskom od 16. svibnja 2025. godine odgovorila na prigovore tuženika navodeći da vještak nije mogao ući u stan jer tuženik nikome nije predao ključeve. Ističe da je predmetni prostor u novoj zgradi i da ga je upravo tuženik koristio za svoju praksu, što dokazuje njegovu podobnost za najam. Poziva se na praksu Visokog trgovačkog suda prema kojoj je za izmaklu korist dostatna činjenica da je oštećenik bio onemogućen u obavljanju djelatnosti, bez nužnosti dokazivanja već ugovorenih poslova.
18. U odnosu na procesnu situaciju nastalu nakon dopune vještačenja, sud obrazlaže stav tuženika i odgovor tužiteljice kako slijedi: Tuženik je podneskom od 2. prosinca 2025. godine ostao kod prigovora kojim se izričito protivi djelomičnom povlačenju tužbe, odnosno smanjenju tužbenog zahtjeva s iznosa od 14.940,00 EUR na iznos od 12.895,98 EUR. Smatrajući da smanjenje zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe na koje on ne pristaje, tuženik je predložio da sud odluči o prvotno povišenom zahtjevu od 14.940,00 EUR. Pritom je nastavio osporavati i osnovu i visinu potraživanja, ističući da iznosi najamnina u nalazu vještaka i dalje nisu dovoljno umanjeni za sve porezne obveze i troškove koje bi vlasnik nekretnine redovito snosio. Međutim, sud nalazi da je tužiteljica podneskom od 17. studenog 2025. godine samo uredila tužbeni zahtjev sukladno rezultatima provedenog vještačenja i naknadnim očitovanjima vještaka. Tužiteljica je, postupajući savjesno i u skladu s načelom ekonomičnosti, prihvatila korigirani izračun vještaka koji je uvažio upravo tuženikove primjedbe glede poreza i režija. Takvo postupanje ne predstavlja klasično povlačenje tužbe radi odustanka od spora, već usklađivanje tražbine s objektivnim nalazom vještaka koji je jedini relevantan za utvrđivan je stvarne visine izmakle koristi. Potrebno je naglasiti da je tužiteljica u inicijalnoj tužbi potraživala iznos od 10.800,00 EUR, procijenivši najamninu na minimalno 300,00 EUR mjesečno. Tek nakon prvog nalaza vještaka, kojim je utvrđena bruto najamnina od 415,00 EUR, tužiteljica je povećala zahtjev na 14.940,00 EUR, a o kojem sud nije niti donio procesno rješenje da dopušta preinaku. Konačno uređenje zahtjeva na 12.895,98 EUR predstavlja neto iznos štete utvrđen dopunskim vještačenjem
19. Primjena materijalnog prava temelji se na odredbi članka 1089. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koja propisuje da će se pri ocjeni visine izmakle koristi uzeti u obzir dobit koja se mogla osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. U konkretnom slučaju, tuženik je bez pravne osnove držao u posjedu tužiteljičin stan, o čemu svjedoče pravomoćne odluke u predmetima br. P-303/2016 i Gž-2489/2019. Tužiteljica je kao vlasnica na temelju članka 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ovlaštena zahtijevati predaju posjeda, a tuženik koji tuđu stvar drži bez osnove odgovara za štetu nastalu vlasniku. Budući da se nekretnina nalazi u užem centru grada i da je tuženik u njoj obavljao djelatnost, opravdano je očekivanje da bi tužiteljica ostvarivala prihod od najma da joj je posjed bio dostupan. Visina je utvrđena prema korigiranom nalazu vještaka koji je uvažio sve relevantne tržišne i zakonske parametre.
20. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima, kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Budući da je u postupku utvrđeno da je tuženik bez pravne osnove držao nekretninu tužiteljice u posjedu, čime ju je onemogućio u ostvarivanju dobiti, sud je prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatom kamata na pojedinačne mjesečne iznose. Tijek zakonskih zateznih kamata određen je sukcesivno, počevši od prvog dana svakog mjeseca za koji je naknada dospjela (počevši od 1. svibnja 2021. godine) pa do konačne isplate, a prema stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena sukladno važećim propisima o kamatama
21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. Zakona o parničnom postupku. Budući da je tužiteljica uspjela u cijelosti s konačno uređenim tužbenim zahtjevom, sud je troškove postupka odmjerio prema vrijednosti predmeta spora od 12.895,98 EUR, troškovniku punomoćnika tužiteljice i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, uz vrijednost boda od 2,00 EUR. Stoga je sud kao opravdan tužiteljici priznao trošak sastava opomene pred tužbu u iznosu od 200,00 EUR (100 bodova sukladno Tbr. 37. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Tarife), trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (100 bodova sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife), trošak zastupanja na tri održana ročišta i to pripremnom ročištu od 10. prosinca 2024. te ročištima za glavnu raspravu od 4. veljače 2025. i 17. studenog 2025. godine u iznosu od po 200,00 EUR po ročištu, što ukupno iznosi 600,00 EUR (3 x 100 bodova sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak sastava četiri obrazložena podneska u iznosu od po 200,00 EUR po podnesku, što ukupno iznosi 800,00 EUR (4 x 100 bodova sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife), trošak sastava dva ostala podneska u iznosu od po 50,00 EUR po podnesku, što ukupno iznosi 100,00 EUR (2 x 25 bodova sukladno Tbr. 8. t. 4. Tarife) te trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR (50 bodova sukladno Tbr. 9. t. 3. Tarife). Na ukupni iznos odvjetničke nagrade od 2.000,00 EUR sud je tužiteljici priznao i pripadajući porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% u iznosu od 500,00 EUR (sukladno Tbr. 46. Tarife), kao i stvarni izdatak za nagradu sudskom vještaku za graditeljstvo u iznosu od 400,00 EUR (sukladno Tbr. 48. Tarife). Sud tužiteljici nije priznao trošak jedne obavijesti stranci o tijeku postupka (Tbr. 37. t. 1. Tarife) niti trošak jedne konferencije sa strankom (Tbr. 35. Tarife) jer isti nisu nastali povodom parničnog postupka, već u okviru redovnog odnosa punomoćnika i stranke, te stoga ne mogu biti na teret tuženika. Tužiteljici je dakle priznat trošak u ukupnom iznosu od 2.900,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate, sukladno članku 151. stavku 4. ZPP-a.
Slavonski Brod, 15. travnja 2026.
Sutkinja
Miranda Gavrić Jularić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.
DNA:
1. Tužiteljica po punomoćniku
2. Tuženik po punomoćniku
