Poslovni broj Gž R-23/2026-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Martini Radić Šunjić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB: 51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, odlučujući o žalbama stranka protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-522/2023-20 od 28. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-522/2023-20 od 28. studenog 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.368,00 EUR bruto za razdoblje od 01. lipnja 2018. do 30. rujna 2024. s pripadajućim zateznim kamatom (st. I. izreke), te je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.812,50 EUR na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], uvećan za pripadajuću zateznu kamatu (st. II. izreke).
2. Tužiteljica žalbom pobija navedenu presudu, ukazujući da je prvostupanjski sud time što od tuženika nije pribavio potrebnu dokumentaciju niti proveo financijsko vještačenje na okolnost utvrđenja razlike plaće i naknade plaće, onemogućio tužiteljicu da povisi tužbeni zahtjev, što predstavlja povredu odredaba Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).
3. Tuženik žalbom pobija navedenu presudu iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. ZPP.
4. Žalbe stranaka su osnovane.
5. Tužiteljica je tijekom postupka predlagala da sud provede financijsko vještačenje, na okolnost visine tužbenog zahtjeva, koji dokazni prijedlog sud nije proveo, čime je onemogućio tužiteljicu u raspravljanju. Naime, financijskim bi se vještačenjem utvrdila ne samo razlika plaće i naknade plaće koja tužiteljici eventualno pripada, već i u kojem je razdoblju tužiteljica ostvarila prekovremene sate, koliko minuta i na kojem odjelu, kao i na koji se način to odražava na visinu naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja, a bez tih podataka je tužiteljica bila onemogućena u postavljanju određenog tužbenog zahtjeva. Stoga je prvostupanjski sud time što je odbio provesti takav dokazni prijedlog onemogućio tužiteljicu u raspravljanju, čime je počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP, na koje sadržajno ukazuje tužiteljica u žalbi.
6. Prvostupanjski je sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi jer je pobijana presuda nerazumljiva, budući da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Naime, presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji se odnose na to koliko je minuta nakon odrađenog punog radnog vremena tužiteljica ostajala duže na poslu radi obavljanja poslova primopredaje službe, ima li razlike u tome je li se primopredaja obavljala za vrijeme rada na odjelu ili u jedinici intenzivne njege, te je li sud uzeo u obzir razdoblje kada je tužiteljica bila na bolovanju. Naime, iako je tuženik priznao visinu tužbenog zahtjeva, osporio je njegovu osnovu, tako da je sud trebao utvrditi sve odlučne činjenice koje se odnose na zahtjev tužiteljice, a što je iz navedenih razloga propustio učiniti. Osim toga, iz presude nije jasno odnosi li se dosuđeni iznos i na razdoblje u kojem je tužiteljica bila na bolovanju, pa stoga presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
7. Stoga je trebalo temeljem čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti pobijanu presudu pod st. I. izreke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
8. Kako je ukinuta o glavnom zahtjevu trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.
9. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će provesti financijsko vještačenje koje je predložila tužiteljica, a prije toga će od tuženika zatražiti dokumentaciju i to platne liste, odjelne liste, te evidenciju rada za tužiteljicu od 1. lipnja 2018. do dana dostave podataka, pribavu koje dokumentacije predlaže tužiteljica. Odrađene prekovremene sate po osnovi primopredaje službe sud će utvrditi temeljem dostavljene dokumentacije, ali i temeljem iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice, ako posumnja u vjerodostojnost evidencija tuženika, te će pritom imati u vidu da je u Odluci tuženika od 28. prosinca 2022. navedeno da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, odnosno temeljem iskaza svjedoka i tužiteljice sud će utvrditi vrijeme primopredaje službe za cijelo sporno razdoblje, i to posebno za bolnički odjel i za jedinicu intenzivnog liječenja. Sukladno tako utvrđenim podacima, sud će naložiti financijskom vještaku da utvrdi razliku plaće po osnovi odrađenih prekovremenih sati, naknadu plaće za korištenje godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme bolovanja . Tek nakon što na taj način utvrdi činjenično stanje, prvostupanjski će sud biti u mogućnosti donijeti zakonitu i pravilnu odluku koja će sadržavati dostatne i valjane razloge o odlučnim činjenicama.
10. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Velikoj Gorici 15. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Vesna Gašparuš-Horvat
