REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1431/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Deladio, predsjednice vijeća, dr. sc. Srđana Šimca, suca izvjestitelja i Nikoline Mišković, članice vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom DRUSSI j.d.o.o., Šemovec, Koprivnička ulica 141, OIB: 20117500919, kojeg zastupa punomoćnik Juraj Blažičko, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o žalbi vjerovnika SOLTOM d.o.o., Križevci, Svetokriška ulica 15, OIB: 44271945636, kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kontin Miklin i Željko Rožić, Križevci, protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-255/2025-25 od 3. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba vjerovnika SOLTOM d.o.o., Križevci, ukida rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-255/2025-25 od 3. ožujka 2026. u točki IV. njegove izreke i predmet tom sudu vraća na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbacio prijavu tražbine žalitelja u iznosu od 9.567,07 EUR kao nepravovremenu, s obrazloženjem da je podnesena izvan zakonom propisanog roka (čl. 36. st. 6. Stečajnog zakona, „Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ).
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio vjerovnik koji je u njoj u bitnome naveo da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, pogrešnom primjenom odredbe o rokovima za prijavu tražbine jer nije uzeo u obzir specifične okolnosti slučaja, osobito činjenicu da je tražbina bila poznata i priznata od strane dužnika uključivanje u tablicu ispitanih tražbina. Zatim, zbog bitne povrede odredaba postupka, jer prvostupanjski sud nije cijenio sve relevantne činjenice, osobito da je tražbina bila navedena u prijedlogu dužnika i evidentirana u postupku. Potom, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je propustio utvrditi i vrednovati odlučne okolnosti kao što su činjenica da je dužnik bio svjestan ove tražbine koja među strankama nije sporna.
3. Ovakva odluka po žalitelju upućuje na pretjerani formalizam. Odbacivanje prijave isključivo zbog propuštanja roka, a bez razmatranja merituma, predstavlja nerazmjerno ograničenje prava vjerovnika, što je povreda prava na pristup sudu (čl.
29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - pročišćeni tekst, 55/01 - ispravak, 76/10 i 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14) i protivno je praksi Europskog suda za ljudska prava uz pozivanje na praksu ESLJP (npr. predmet Merćep protiv Hrvatske), prema kojoj odbacivanje zbog formalnih razloga može predstavljati povredu prava na pristup sudu. Zato je žalitelj predložio drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje.
4. Žalba je osnovana.
5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi s čl. 10. SZ-a u granicama razloga određenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da ono nije pravilno i zakonito.
6. Rješenjem od 7. studenoga 2025. otvoren je predstečajni postupak nad dužnikom i pozvani su vjerovnici da u roku od 21 dan od dana objave tog rješenja na e-Oglasnoj ploči prijave svoje tražbine nadležnoj jedinici financijske agencije. Žalitelj je propustio rok za prijavu tražbine, pa je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje (čl. 36. st. 6. SZ-a).
7. U ovom postupku nije sporno da je predstečajni postupak otvoren rješenjem prvostupanjskog suda, da je vjerovnik SOLTOM d.o.o. podnio prijavu tražbine nakon isteka roka za prijavu tražbina i da je prvostupanjski sud zbog toga prijavu odbacio kao nepravovremenu primjenom čl. 36. st. 6. SZ-a.
8. Međutim, sporno je je li u konkretnim okolnostima stroga primjena navedene odredbe, bez razmatranja posebnosti slučaja, dovela do povrede prava vjerovnika na pristup sudu.
9. Iz spisa proizlazi da je tražbina vjerovnika SOLTOM d.o.o. bila poznata dužniku i da je sam dužnik naveo u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, kao i u dopuni tablice tražbina. U takvim okolnostima, kada je tražbina nesporno postojala u odnosu između stranaka, bila poznata i priznata od strane dužnika, te evidentirana u samom postupku, strogo odbacivanje prijave isključivo zbog propuštanja roka doista predstavlja pretjerani formalizam.
10. Institut prijave tražbina u predstečajnom postupku nije sam sebi svrhom, već mu je svrha omogućiti utvrđenje stvarnog stanja obveza dužnika i uključivanja svih relevantnih vjerovnika u postupak restrukturiranja. Suprotno tome, isključenje vjerovnika čija je tražbina nesporna i poznata dužniku, samo zbog formalnog propuštanja roka, dovodi do situacije u kojoj plan restrukturiranja ne odražava stvarno stanje obveza dužnika, a što je protivno svrsi predstečajnog postupka.
11. Nadalje, takvo postupanje nije u skladu s pravom na pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske niti s pravom na pristup sudu iz čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
12. U praksi Europskog suda za ljudska prava zauzeto je stajalište da pretjerani formalizam, koji onemogućava sudsku zaštitu prava, može predstavljati povredu prava na pristup sudu, osobito u situacijama kada su sudovi odbili meritorno razmotriti zahtjev unatoč tome što su odlučne činjenice bile poznate i nesporne.
13. U tom smislu, ovaj sud prihvaća žalbene navode vjerovnika da je u ovom slučaju prvostupanjski sud trebao uzeti u obzir činjenicu da je tražbina bila evidentirana u postupku, da je dužnik za nju znao i nije je osporio, te da odbacivanje prijave bez ulaska u meritum predstavlja nerazmjerno ograničenje prava vjerovnika. Stoga se odredba čl. 36. st. 6. SZ-a, u ovom slučaju ne može primijeniti na način koji bi doveo do povrede ustavnih i konvencijskih prava vjerovnika.
14. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prijavu tražbine vjerovnika SOLTOM d.o.o. odbacio kao nepravovremenu.
15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci (čl. 380. t. 3. ZPP -a u vezi s čl. 10. SZ-a).
16. U ranijoj praksi ovog suda prevladavalo je shvaćanje prema kojem se prijava tražbine podnesena nakon isteka zakonom propisanog roka bez iznimke odbacuje kao nepravovremena, neovisno o drugim okolnostima konkretnog slučaja. Međutim, takvo shvaćanje temelji se na strogo formalističkom tumačenju odredbe čl. 36. st. 6. SZ-a, koje ne uzima u obzir svrhu predstečajnog postupka niti ustavnopravne i konvencijske standarde zaštite prava na pristup sudu. U međuvremenu je, osobito kroz praksu Europskog suda za ljudska prava, razvijen standard prema kojem primjena procesnih pravila ne smije dovesti do nerazmjernog ograničenja prava na pristup sudu, pri čemu se osobito nedopuštenim smatra pretjerani formalizam koji sprječava meritorno odlučivanje u situacijama kada su odlučne činjenice poznate i nesporne.
17. Slijedom toga, ovaj sud ocjenjuje da dosadašnje shvaćanje, prema kojem se svaka nepravovremena prijava tražbine treba odbaciti bez iznimke, više nije održivo u slučajevima u kojima tražbina proizlazi iz odnosa koji nije sporan, dužnik je za tražbinu znao i istu naveo u postupku, te odbacivanje prijave dovodi do toga da postupak ne odražava stvarno stanje obveza dužnika. U takvim okolnostima, kako je naprijed navedeno, stroga primjena procesnog pravila gubi svoju legitimnu svrhu i prerasta u formalizam koji je suprotan svrsi predstečajnog postupka, načelu pravičnosti, te pravu na pristup sudu zajamčenom Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom.
18. Stoga ovaj sud zauzima pravno shvaćanje da se odredba čl. 36. st. 6. SZ-a zakona treba tumačiti i primjenjivati u skladu s načelom razmjernosti, tako da se prijava tražbine podnesena nakon isteka roka iznimno neće odbaciti kada bi takvo odbacivanje, u konkretnim okolnostima slučaja, predstavljalo pretjerani formalizam i dovelo do povrede prava na pristup sudu.
19. U nastavku postupka prvostupanjski sud će postupajući u skladu s uputama iz ovog rješenja, u odnosu na žaliteljevu tražbinu donijeti novo pravilno i zakonito rješenje.
Zagreb, 15. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Draženka Deladio