Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

K-88/2021-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Magdaleni Bačić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Andreje Vrbanić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog RĆ, optuženog optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KO-DO-1673/2020 od 17. lipnja 2020., zaprimljene kod ovog suda 18. lipnja 2020., zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), nakon održane rasprave zaključene 27. ožujka 2026. u prisutnosti Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, optuženika i branitelja, a koja presuda je objavljena 30. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 452. točke 5. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP/08.) protiv

optuženog RĆ, sina TĆ i UĆ, r. R, rođenog **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljana Republike Hrvatske, vrtnog dizajnera, nezaposlenog, bez primanja, OIB: [osobni identifikacijski broj], neoženjenog, bez djece, osuđivanog,

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi:

II. 27. studenog 2019., oko 13,35 sati, u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja kbr.5, u prodajnoj jedinici 7127 trgovačkog društva BIPA d.o.o., u namjeri da se nepripadno imovinski okoristi, uzeo i za sebe zadržao jedan proizvod Rexona-roll-on i jedan parfem marke Rabanne 1 Million, u vrijednosti 135,23 eura,

III. dakle, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji,

IV. pa da bi time počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom, opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11),

V. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08., te nužni izdaci optuženika RĆ UĆ i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu podnijelo je optužnicu broj KO-DO- 1673/2020 od 17. lipnja 2020., zaprimljene kod ovog suda 18. lipnja 2020., a potvrđene rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Karlovcu broj Kov-210/2020- 23 od 4. veljače 2021. protiv optuženog RĆ, zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. KZ/11.

2. Na raspravi održanoj 27.ožujka 2026. optuženi je iskazao kako smatra da predmetno kazneno djelo za koje se tereti predstavlja produljenu radnju kaznenog djela za koju je već pravomoćno osuđen za produljeno kazneno djelo te je stoga predložio sudu da se donese presuda kojom se optužba protiv njega odbija.

3. U dokaznom postupku na suglasan prijedlog stranaka pročitana je cjelokupna dokumentacija i dokazi koji prileže spisu, pročitana je te je vršen uvid u prijavu krađe TD BIPA d.o.o. (list 2 spisa), inventuru liste rezultata TD BIPA d.o.o. (list 3 spisa), izvješće o pregledu snimki nadzornih kamera sa pripadajućom snimkom izuzetom na DVD mediju (list 5 spisa), izvješće o utvrđivanju identiteta počinitelja (list 7 spisa), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenog RĆ u svojstvu okrivljenika sa reproduciranom AV snimkom (listovi 29-32 spisa), podnesak branitelja optuženika od 8. siječnja 2026. sa prilozima, i to presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., Sentence – kazneno pravo – produljeno kazneno djelo – pojam presuđene stvari kod produljenog kaznenog djela objavljeno IUS- INFO od 10.listopada 2022., presudu Županijskog suda u Dubrovniku broj Kž-165/2023-3 od 14. siječnja 2025., presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj III Kr-94/2020-5 od 1. rujna 2021. (listovi 89-110 spisa), presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici protiv optuženika RĆ, broj K-225/2019-39 od 2. prosinca 2022. (listovi 114-118 spisa), podnesak branitelja optuženika od 22. siječnja 2026. s prilogom i to presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-387/2019-79 od 18. veljače 2021.(listovi 122-133 spisa), podnesak branitelja optuženika od 25. veljače 2026. s prilozima, i to presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-225/2019-39 od 2. prosinca 2022. (listovi 138-142 spisa), presudu Županijskog suda u Šibeniku broj Kž-71/2023-4 od 18. prosinca 2025. (listovi 143-145 spisa), presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj III Kr-12/2024-3 od 14. svibnja 2024. (listovi 147-151 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu Kž-183/2023-6 od 16. prosinca 2025. (listovi 153-157 spisa), na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja optuženika pročitan je te je vršen uvid u izvadak iz Kaznene evidencije (listovi 12-13 spisa).

4. Na raspravi održanoj 27. ožujka 2026. branitelj optuženog je naveo da u cijelosti ostaje kod svih navoda iz svojih podnesaka od 8. siječnja 2026. (listovi 89 do 110 spisa), 22. siječnja 2026. (listovi 122 do 134 spisa) i 25. veljače 2026. (listovi 135 do 158 spisa), kao i u cijelosti da ostaje kod svojih navoda na raspravi održanoj 21. siječnja 2026. (raspravni zapisnik od 21. siječnja 2026., list 112 spisa). Isto tako je naglasio da posebno upire na recentnu sudsku praksu koju je dostavio u gore citiranim podnescima od 8. siječnja 2026. (listovi 89 do 110 spisa), 22. siječnja 2026. (listovi 122 do 134 spisa) i 25. veljače 2026. (listovi 135 do 158 spisa), kao i cjelokupne recentne sudske prakse koju je dostavio uz navedene podneske. Naveo je da na temelju recentne sudske prakse koju je dostavio sudu uz svoje podneske smatra da je u ovom konkretnom slučaju inkriminirano kazneno djelo stavljeno na teret optuženiku u ovom kaznenom postupku dio produljenog kaznenog djela za koje je okrivljeni pravomoćno presuđen presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., pravomoćne 5. studenog 2021., te bi samom tom činjenicom sud trebao donijeti odbijajuću presudu.

4.1. Posebno je istaknuo presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. svibnja 2024. broj III Kr-12/2024-3 iz koje proizlazi i razvidno je da se prostorna povezanost tumači mnogo šire od pojma istog mjesta, odnosno istog grada, pa sudska praksa koristi termine zemljopisno usko područje, regionalno blizak prostor, a po presudi Vrhovnog suda i područje Republike Hrvatske i Republike Slovenije, naravno uz sve ostale pretpostavke da postoji vremenska povezanost odnosno kontinuitet te je produljena ili nastavljena namjera prilikom počinjenja istog ili istovrsnog kaznenog djela koje je počinjeno na bitno isti način, što je u konkretnom slučaju ispunjeno budući da je optuženi presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pravomoćno osuđen za učin kaznenog djela krađe (krađa parfema) što u bitnome odgovara i opisu iz činjeničnog dijela optužnice koje je predmet ovog kaznenog postupka.

4.2. Slijedom svih iznesenih navoda, branitelj optuženika je predložio spram dakle, gore citiranih podnesaka, te navoda na raspravi održanoj 21. siječnja 2026., kao i na raspravi održanoj 27. ožujka 2026. da se odbije optužba jer da je optuženi za ovo kazneno djelo već proglašen krivim presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., pravomoćne 5. studenog 2021., a na temelju koje presude trenutno izdržava kaznu zatvora.

5. Po mišljenju ovog suda, cijeneći gore navedene navode branitelja optuženika na raspravi održanoj 21. siječnja 2026., kao i na raspravi održanoj 27. ožujka 2026., a pri tome cijeneći kako je već ranije navedeno i podneske branitelja od 8. siječnja 2026. (listovi 89 do 110 spisa), 22. siječnja 2026. (listovi 122 do 134 spisa) i 25. veljače 2026. (listovi 135 do 158 spisa), a posebno imajući u vidu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., pravomoćne 5. studenog 2021., a kada se uzme u obzir da se citirana pravomoćna presuda za produljeno kazneno djelo odnosi na sve radnje koje ulaze u sastav produljenog kaznenog djela, bez obzira da li su one bile predmetom pravomoćno okončanog kaznenog postupka, u situaciji kasnijeg suđenja za kazneno djelo koje ulazi u sastav produljenog kaznenog djela, za koje je već donesena pravomoćna odluka, dakle kao u ovom konkretnom slučaju postoji okolnost koja isključuje kazneni progon jer je optuženik za isto djelo već pravomoćno osuđen i to u ovom slučaju presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/202036 od 14. rujna 2021., pravomoćne 5. studenog 2021. temeljem koje se trenutno i nalazi na izdržavanju zatvorske kazne.

5.1. Isto tako, imajući u vidu presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-225/2019- 39 od 2. prosinca 2022., potvrđenu presudom Županijskog suda u Šibeniku broj Kž- 71/2023-4 od 18. prosinca 2025. razvidno je da je u navedenoj presudi protiv optuženog odbijena optužba da bi u vremenskom intervalu od 5. travnja 2019. do 7. travnja 2019. na području Velike Gorice u nakani neovlaštenog stjecanja predmeta ulazio u više trgovina iz kojih je uzeo i za sebe zadržao razne prodajne artikle.

6. Dakle, kada se analizira činjenični opis kaznenog djela koji se optuženom stavlja na teret u ovom kaznenom postupku gdje ga se tereti da je kazneno djelo iz članka 228. stavka 1. KZ/11. počinio 27. studenog 2019., oko 13,35 sati, u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja kčbr. 5., razvidno je da ga se tereti da ga je počinio u periodu koji je vrlo blizu perioda od 6. prosinca 2018. do 15. prosinca 2019. te kada se navedeno dovede u svezu sa činjeničnim opisom kaznenog djela u gore citiranoj presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021., a kojom presudom je optuženi već pravomoćno proglašen krivim, to proizlazi da je nesporno da je upravo ovaj optuženi RĆ s namjerom počinio više istih kaznenih djela gdje je način počinjenja djela istovjetan, a optuženikovo djelovanje je kontinuirano i to u zemljopisno uskom području udaljenosti.

7. Navedeno, a imajući u vidu presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj III Kr- 12/2024-3 od 14. svibnja 2024., a koja presuda predstavlja recentnu praksu Republike Hrvatske, a u kojoj presudi analizirano kao odlučno i utvrđeno kao odlučno koje su to činjenice ključne za utvrditi da bi se imalo smatrati da je određeno djelo koje je predmet optužbe već pravomoćno presuđeno i to s obzirom na činjenicu da bi se u konkretnoj situaciji radilo o produljenom kaznenom djelu, ovaj sud je navedeno cijenio i prilikom donošenja odluke u ovom kaznenom predmetu.

7.1. Dakle, analizirajući sve navedeno, a kada se uzme u obzir obrazloženje citirane presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske i to da propisani uvjet da bi kazneno djelo da bi bilo pravno označeno kao produljeno mora biti počinjeno s namjerom treba istaknuti da se postojanje takozvane jedinstvene (skupne, sveobuhvatne) namjere počinitelja koja se trebala odnositi ne samo na prvu od radnji, nego i na sve kasnije radnje tog djela (odnosno, zahtjev da je počinitelj već u vrijeme počinjenja prve od tih radnji morao imati formiranu odluku o nastavljanju takvih aktivnosti), prihvaćeno je te utvrđeno u starijoj sudskoj praksi. Stoga je bitno za naglasiti da novija sudska praksa prihvaća kao dostatnu za primjenu konstrukcije produljenog kaznenog djela takozvanu produljenu ili nastavljenu namjeru, odnosno stvaranje, nakon počinjenja jedne od radnji koja ulazi u sastav produljenog djela, nove odluke počinitelja da ponovi takvu radnju. Dakle, razvidno je da recentna sudska praksa je zauzela stav da treba gledati u konkretnom slučaju da li je riječ o više namjera koje se sukcesivno stvaraju na način da se svaka novostvorena namjera nastavlja na staru, odnosno o ponavljanju odluka o djelu njegovim ostvarenjem "korak po korak", a što je već i utvrđeno u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i to broj I Kž-88/2013 od 20. ožujka 2013., i broj I Kž-888/2011-4 od 4. lipnja 2013., te III Kr-94/2020-5 od 1. rujna 2021.

8. Prema odredbi članka 52. stavka 1. KZ/11. produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, a što je po mišljenju ovog suda slučaj upravo u ovom konkretnom slučaju. Naime, optuženi je presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021. proglašen krivim zbog počinjenja jednog produljenog kaznenog djela protiv imovine, krađe iz članka 228. stavka 1. u svezi sa člankom 52. KZ/11. Isto tako, presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-225/2019-39 od 2. prosinca 2022., potvrđene presudom Županijskog suda u Šibeniku broj Kž-71/2023-4 od 18. prosinca 2025. potvrđena je presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici kojom je protiv optuženog RĆ odbijena optužba s obrazloženjem u bitnome da s obzirom na blizinu Zagreba i Velike Gorice, a spram načina utuženog kaznenog djela za koje djelo se optuženi teretio je utvrđeno da je u konkretnom slučaju optuženi pravomoćno osuđen za produljeno kazneno djelo presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021. Tom presudom, a sve s obzirom na činjenicu da je razmak između počinjenja predmetnog kaznenog djela i kaznenog djela koji je bio predmet postupka pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici vrlo mali, zaključeno je spram svih okolnosti kako je postojala vremenska povezanost, a koja okolnost je potvrđena na temelju i sudske prakse i to da je namjera optuženika za činjenjem kaznenih djela u konkretnom slučaju bila produljena, a kasnije i nastavljena.

8.1. Ako se uzme u obzir činjenica, da je u gore navedenom kaznenom predmetu optuženiku bilo stavljeno na teret kazneno djelo iz članka 228. stavka 1. u svezi članka 52. KZ/11., navedeno kazneno djelo iz ovog postupka po načinu počinjenja koji proizlazi iz činjeničnog opisa optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KO-DO-1673/2020, zaprimljene kod ovog suda 18. lipnja 2020., potvrđene rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Karlovcu broj Kov-210/2020-23 od 4. veljače 2021. i po mišljenju ovog suda, kao i u gore citiranom predmetu koji se vodio kod Općinskog suda u Velikoj Gorici se radi o presuđenoj stvari koja je obuhvaćeno pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu. Dakle, po mišljenju ovog suda, u konkretnoj situaciji radi se o presuđenoj stvari.

8.2. Slijedom svega iznesenog, proizlazi da je i u ovom konkretnom slučaju kazneno djelo protiv imovine, krađe, samo jedna produljena radnja, odnosno nastavljena produljena radnja, jer je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021. ovaj isti optuženi proglašen krivim za produljeno kazneno djelo i to za vremenski interval od 6. prosinca 2018. do 15. prosinca 2019. Isto tako, proizlazi da je nakon pravomoćnosti osuđujuće presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, na temelju presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-225/2019-39 od 2. prosinca 2022., potvrđene presudom Županijskog suda u Šibeniku broj Kž-71/2023-4 od 18. prosinca 2025. upravo protiv istog ovog optuženika RĆ donesena odbijajuća presuda.

8.3. Iz obrazloženja te presude u bitnome proizlazi da se radi o presuđenoj stvari jer da je navedeno djelo obuhvaćeno pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu. S obzirom na sve izneseno, po mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju koji je bio predmet ovog kaznenog postupka optuženikovo djelovanje pri počinjenju i ovog kaznenog djela koje je počinjeno u Karlovcu, dakle na zemljopisno uskom području i spram Zagreba i Velike Gorice je okarakterizirano kao optuženikovo djelovanje koje je bilo kontinuirano kroz određeno vremensko razdoblje, a slijedom čega je podredno utvrđeno kako postoji i prostorna i vremenska povezanost, a isto tako da je kod optuženika postojala produljena, odnosno nastavljena namjera, koje okolnosti u svojoj ukupnosti spram njegovog djelovanja čini jedinstvenu cjelinu. Stoga, kazneno djelo koje je predmet ovog kaznenog postupka, neovisno, dakle što se radi o situaciji kasnijeg suđenja, čini jednu radnju za koju je optuženi RĆ pravomoćno osuđen upravo na temelju gore citirane presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021., slijedom čega se radi o presuđenoj stvari.

9. Stoga, kako je i ranije već navedeno i argumentirano obrazloženo u slučaju kasnijeg suđenja (tj. u ovom predmetu) za kaznena djela koja ulaze u sastav produljenog kaznenog djela za koje je već donesena pravomoćna odluka (presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021.) postoji okolnost koja isključuje kazneni progon jer je optuženi RĆ za isto djelo već pravomoćno osuđen.

10. S obzirom na sve izneseno, sud je odbio optužbu protiv optuženika jer se radi o stvari za koju je RĆ već pravomoćno presuđen u okvirima produljenog kaznenog djela iz navedene presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K- 797/2020-36 od 14. rujna 2021., koja presuda je postala pravomoćna 5. studenog 2021., (listovi 92 do 98 spisa).

11. S obzirom na naprijed navedeno, sud je temeljem članka 452. točke 5. ZKP/08. donio presudu kojom se odbija optužba.

12. Budući da je donesena odbijajuća presuda, to je u smislu odredbe članka 149. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 5. ZKP/08., kao i nužni izdaci optuženika, kao i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, a s obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude.

13. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Karlovac, 15. travnja 2026.

Sutkinja

Magdalena Bačić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude. Žalba se predaje u 5 (pet) primjeraka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ODO u Karlovcu na broj KO-DO-1673/2020

2. oštećenik Bipa d.o.o., Vodovodna 20/a, Zagreb

3. optuženi RĆ, Kaznionica u Lepoglavi

4. branitelj Matija Duk, odvjetnik u Zagrebu