Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-7/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Štapek, odvjetnik u Karlovcu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-2/2021-26 od 23. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-2/2021-26 od 23. listopada 2025. u točkama I., III. i IV. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženice Republike Hrvatske za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici da nadoknadi tužiteljici neimovinsku štetu u iznosu 43.798,53 eura sa zateznim kamatama tekućim od 28. siječnja 2020. do isplate (točka I. izreke presude), odbijen je prestali dio zahtjeva za naknadom neimovinske štete u iznosu 1.201,47 eura s pripadajućim zateznim kamatama (točka II. izreke presude), naloženo je tuženici da nadoknadi tužiteljici imovinsku štetu u iznosu 1.498,37 eura sa zateznim kamatama koje na iznos od 675,56 eura teku od 13. kolovoza 2019. do isplate i na iznos od 822,82 eura teku od 11. rujna 2019. do isplate (točka III. izreke presude) i naloženo je tuženici da nadoknadi tužiteljici troškove postupka u iznosu 8.517,67 eura sa zateznim kamatama tekućim od 23. listopada 2025. do isplate (točka IV. izreke presude)

2. Tuženica je podnijela žalbu protiv točaka I, III. i IV. izreke prvostupanjske presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti presudu u pobijanom dijelu u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukinuti pobijani dio presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu 1.250,00 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženice nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete koja joj je nastala zbog smrti supruga OĐ koji je 31. srpnja 2019. počinio samoubojstvo u zatvorskoj ćeliji u Zatvoru u Karlovcu.

7. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

8. Tako je prvostupanjski sud utvrdio:

- da se pokojni OĐ nalazio na izdržavanju kazne zatvora od 23. srpnja 2019. s predviđenim istekom 5. kolovoza 2019. na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Karlovcu, Prekršajni odjel broj Pp-J-709/2019 od 3. srpnja 2019. radi počinjenja prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana u koju mu je uračunato vrijeme uhićenja u trajanju od dva dana zatvora nakon čega mu je ostalo za izdržati 13 dana kazne zatvora,

- da je samoubojstvo OĐ počinio 31. srpnja 2019. u vremenu od 01,00 sati do 01,35 sati u zatvorskoj ćeliji broj 8. u prostoriji WC-a na način da se produžnim električnim kabelom (koji je bio u sobi radi priključka za TV i ventilator) objesio za vodovodni ventil vodokotlića i to tako da je ustao iz kreveta i otišao u prostoriju toaleta gdje je jedan kraj produžnog kabela vezao za ventil dovoda vode do vodokotlića koji se nalazio na visini 226 cm od poda, a drugi kraj kabla sebi oko vrata te od opuštanja tijela izvršio samoubojstvo,

- da su se produžni kablovi nalazili u zatvorskim sobama zbog manjka utičnica, odnosno da su u sobama bile jedna ili dvije utičnice što nije bilo dovoljno za sve sadržaje (TV, radio, ventilator) zbog čega je bio potreban produžni kabel,

- da je pokojni OĐ više puta boravio u Zatvoru Karlovac od 2007. godine i to zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dva puta) i Zakona o zaštiti nasilja u obitelji (šest puta) a da je zadnji puta prije spornog događaja boravio u istražnom zatvoru u vremenskom periodu od 6. rujna 2018. do 3. listopada 2018.,

- da je pokojni OĐ bio ovisnik o alkoholu s poremećajem ličnosti zbog čega je bio u psihijatrijskom tretmanu i da je i prije štetnog događaja pokušao samoubojstvo vješanjem što je bilo konstatirano u Otpusnom pismu iz 2018.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je zaključio da je tuženica odgovorna za štetu i da se ta odgovornost sastoji u neadekvatnoj zdravstvenoj skrbi pokojnog supruga tužiteljice za vrijeme njegovog boravka u zatvoru, neuočavanju njegove suicidalnosti i propusta u nadzoru.

10. Iznesena činjenična utvrđenja i zaključke prihvaća i ovaj sud te isti nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženice kojima u biti ponavlja navode iz prvostupanjskog postupka i daje svoju ocjenu činjeničnih utvrđenja i izvedenih dokaza, suprotno pravilnim utvrđenjima prvostupanjskog suda.

11. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je odgovornost tuženice objektivna koja se temelji na načelu uzročnosti (causa), a ne na načelu krivnje (culpe) što znači da se odgovornost tuženice pretpostavlja i temelji se na primjeni članka 14. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 66/19.) kojim je propisano da štetu koja fizičkoj ili pravnoj osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave nadoknađuje Republika Hrvatska.

12. Na žalbene navode tuženice da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze i donio pogrešan zaključak da je u postupanju tuženice postojao nezakonit, odnosno nepravilan rad jer da pok. OĐ nije bio problematičnog ponašanja, nije pokazivao suicidne namjere niti se ponašao suicidno, valja odgovoriti da je pok. OĐ imao dijagnozu ovisnosti o alkoholu s poremećajem ličnost, da je već ranije je pokušao samoubojstvo vješanjem i bio je u psihijatrijskom tretmanu, a što je sve bilo evidentirano u njegovoj liječničkoj dokumentaciji što znači da su stručne službe Zatvora u Karlovcu znale za ovakvo psihofizičko stanje pok. OĐ te su u skladu s time trebale zaključiti da kod njega postoji rizik od suicida i poduzeti sve mjere za koje se može opravdano očekivati da mogu spriječiti takav rizik.

13. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je u smislu članka 65. i 104. Zakona o izvršavanju kazne zatvora ("Narodne novine", broj 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11., 125/11., 56/13., 150/13., 98/19. – dalje: ZIKZ) trebalo poduzeti potrebne i povećane mjere u smislu posebnog medicinskog tj. psihijatrijskog tretmana i stručne pomoći koja se pruža osobama s psihičkim problemima i ovisnicima, a sve u srhu da se zdravstveno odnosno psihičko stanje OĐ za vrijeme boravka u zatvoru ne pogorša, kao i poduzeti povećane mjere nadzora nad zatvorenikom u pravcu češćeg obilaska zatvorenika za vrijeme spavanja, a što je sve od strane državnog tijela u konkretnom slučaju izostalo.

14. U odnosu na žalbene navode tuženice da je noćni nadzor provodila zakonito i pravilno, valja odgovoriti da je prvostupanjski sud na temelju iskaza svjedoka FĐ, CĐ i UĐ utvrdio da je postojala obveza nadziranja zatvorenika za vrijeme spavanja, a koje nadziranje vrši dežurni na odjelu na način da obilazi zatvorske sobe (ćelije) svakih sat vremena ali i češće ako je potrebno, da se tada prilikom nadziranja zatvorenika ne ulazi u zatvorsku sobu odnosno ćeliju već se obilazak i nadzor vrši na način da se upali svjetlo u sobi i da se izvana kroz vrata na "špijunku" pogleda u ćeliju je li sve u redu, prebroje se zatvorenici.

15. Prvostupanjski sud nije utvrdio propuste u nadzoru u smislu obilaska zatvorskih soba za vrijeme spavanja prema članku 15. Pravilnika o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima ("Narodne novine", broj 48/09.), već je utvrdio propuste nadzora u pravcu dostupnosti sredstva prikladnog za počinjenje suicida zaključivši da u zatvorskim sobama (ćelijama) nije bilo mjesta držanju produžnih kablova bez obzira na okolnost što zatvorske sobe nisu imale dovoljno utičnica za sve sadržaje (TV, radio, ventilator), jer se radi o sredstvu prikladnom za počinjenje suicida te da je tuženica na drugi prikladni način trebala rješavati i osigurati adekvatne uvjete smještaja, npr. ukloniti produžni kabel u vrijeme spavanja kada se u gase svjetla, isključuje struja i svi aparati stavljaju izvan funkcije.

16. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je dao jasne, potpune i odlučne razloge utemeljene na ocjeni provedenih dokaza zbog čega zaključuje da je na strani tuženice bilo propusta koje su dovele do nepravilnog rada u smislu članka 14. Zakona o sustavu državne uprave te da u konkretnom slučaju postoji njezina odgovornost za štetu, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženice.

17. Nadalje, neosnovano tuženica osporava dosuđenu neimovinsku štetu u iznosu 43.798,53 eura budući je takva odluka zasnovana na pravilnoj primjeni članka 1101. stavak 1. ZOO/05 i pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenoga 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%, pri čemu valja istaknuti da visinu neimovinske štete nije od utjecaja što je pok. OĐ boravio u zatvoru radi prekršaja iz Zakona o zaštiti nasilja od obitelji i nasilja prema njoj i djeci, jer tužiteljica ima pravo na ovaj vid štete na temelju same činjenice da je supruga pok. OĐ sve u smislu članka 1101. stavak 1. ZOO/05.

18. Nisu osnovani niti žalbeni navodi kojima tuženica osporava odluku o troškovima postupka budući je o istima odlučeno pravilnom primjenom članka 154. stavak 5. ZPP-a pri čemu se ističe da drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP-a), a budući tužitelj određeno ne pobija prvostupanjsku odluku o visini troškova postupka, to glede visine odluka o troškovima nije ispitivana.

19. Slijedom navedenoga, a na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a, u cijelosti je kao neosnovana odbijena žalba tuženice te je potvrđena prvostupanjska presuda.

20. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na članku 166. stavak 1. ZPP-a te je odbijen zahtjev tuženice za naknadom troškova sastava žalbe jer njezina žalba nije osnovana.

21. Točka II. izreke presude nije ispitivana jer nije pobijana žalbom tuženice (članak 365. stavak 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 15. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak