Poslovni broj: P-4557/2023-10

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Maja Vukmir u pravnoj stvari tužitelja LĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ŠĐ, protiv tuženika ČĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], L 145b, 24130 Š zastupanog po punomoćniku RĐ, radi Stvarno - činidba, na ročištu za objavu i uručenje odluke, dana 15. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Dužna je tužena odmah, najdalje u roku tri dana prestati s izvođenjem građevinskih radova na zadnjoj etaži nekretnine označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2624 KO [katastarska općina] u vidu radova na podizanju – izgradnji novog kata, te je dužna u istom roku ukloniti zidove i ostale građevinske elemente – betonske stupove i sl., a koji su izgrađeni do dana podnošenja ove tužbe, u protivnom ovlašćuje se tužitelj poduzeti radove uklanjanja predmetnih dijelova građevine sve o trošku tužene."

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 750,00 Eur, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od donošenja presude suda I stupnja pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i neposredni posjednik nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2917 KO [katastarska općina], katastarske oznake 793/1 upisane u posjedovnom listu br.: 3008 KO [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini u naravi se nalazi izgrađen objekt – obiteljska kuća – stambena zgrada Anagrafske oznake [adresa], a kuća tužitelja da se u naravi nalazi smještena iznad nekretnine tužene. Dakle, predmetna lokacija je u naravi koso položen teren te se predmetni objekt tužitelja u nalazi smješten poviše ili iznad nekretnine – objekta tužene. Tužena je ZK vlasnica i neposredna posjednica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2624 KO [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini izgrađena je kuća, a da tužena u zadnje vrijeme na svojoj nekretnini poduzima određene građevinske zahvate i baš radove na izgradnji novog bespravnog kata na zadnjoj etaži kojom nelegalnom i nezakonitom izgradnjom stvara direktnu štetu tužitelju. Naime, predmetnom nelegalnom gradnjom tužitelj trpi štetu koja šteta je značajna i ogleda se u umanjenju vrijednosti nekretnine tužitelja. Ukoliko bi tužena izvela otpočete radove tada bi u potpunosti onemogućila pogled s nekretnine tužitelja na koji način se pričinjava direktna šteta. Radi svega navedenog, pozivom na odredbe čl. 100 i sl., Zakona o obveznim odnosima tužitelj ima opravdani interes tražiti da se naloži tuženoj da prestane s izvođenjem radova i ukloni zidove i ostale građevinske elemente – betonske stupove i sl.

2. Tužena se protivi tužbi ističući da navodi tužitelja uopće nisu točni, da tužena radi rekonstrukciju krova u skladu sa rješenjem o izvedenom stanju i Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

3. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu i saslušani svjedoci.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zabranom tužiteljici da izvodi građevinske radove na zadnjoj etaži objekta u svom vlasništvu, zbog umanjenja vrijednosti nekretnine koja šteta je nastala uslijed nadogradnje te etaže, na nekretnini u vlasništvu tužene.

6. Tužitelj se u tužbi poziva na čl. 100. Zakona o obveznim odnosima, ali očito se radi o grešci u pisanju, te se mislilo na čl. 100. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji govori o susjedskim pravima (dalje ZVDSP).

6.1. Članak 100 ZVDSP-a propisuje doslovno:

"Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom.

(2) Kad odredbe ovoga Zakona naređuju vlasniku neko trpljenje, propuštanje ili činjenje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva, tada su ovlašteni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviđen drugi put zaštite. Jednako kao i vlasnik ovlašteni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenoga iz njegova.

(3) Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti.

(4) Trpljenje, propuštanje i činjenje koje se može zahtijevati od vlasnika neke nekretnine može se umjesto od njega zahtijevati od onoga koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenoga iz njegova.

(5) Ono što je određeno za susjedska prava vlasnika zemljišta vrijedi na odgovarajući način i za vlasnike ostalih nekretnina, uključujući i suvlasnike na čijim je suvlasničkim dijelovima uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina."

7. Tužitelj je vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dokazao izvatkom iz zemljišne knjige, dok je tužena isto tako uknjižena kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Tužitelj je u svrhu dokaza svojih navoda predložio saslušanja stranka, očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, te saslušanje svjedoka čija je imena i adrese trebao dostaviti u roku od 8 dana od održavanja pripremnog ročišta 22.01.2026. god. Na istom ročištu je po zaključenju prethodnog postupka naloženu tužitelju na ime troškova očevida na licu mjesta i vještačenja po vještaku građevinske struke uplatiti predujam u roku od 30 dana.

8.1. Tužitelj nije postupio po nalogu suda, niti je dostavio imena svjedoka niti ej platio predujam za očevid i vještačenja.

9. Saslušani su svjedoci predloženi od strane tužene.

9.1. Svjedok HĐ naveo je da je po struci zidar i radio je na građevinskim radovima na objektu tužene i to na grubim radovima. Ti radovi sastojali su se u uklanjanju starog kosog krova i postavljanju novog krova na već postojeći objekt. Radilo se prema projektu i građevinskoj dozvoli. Za vrijeme radova tužitelj ih je ometao i vrijeđao. Svjedok da je i sam neposredni susjed. u kuži tužitelja nije bio nakon što je na objektu tužene radio krov. Napravljen je samo krov,. ne i stambeno potkrovlje, ali dane zna za koliko je krov podignut u odnosu na prijašnje stanje.

9.2. DĐ naveo je da je kao vlasnik firme i moji zaposlenici radili na objektu tužiteljice koji je bio legalni objekt sa rješenjem o izvedenom stanju koje zamjenjuje u tom slučaju uporabnu dozvolu. Mi smo bili angažirani od strane tužiteljice da napravimo projekt rekonstrukcije i sanacije krova. Naime, postojeći krov nije bio napravljen prema pravilima struke, bio je koliko se sjećam od salonita i valovitih limenih ploča i preblagog nagiba. Napravljen je arhitektonski projekt mapa 1 i projekt konstrukcije mapa 2. Prilikom sanacije i rekonstrukcije krovišta bili su jedino susjedi međašnici, i koliko nitko se nije bunio. Za ovakve radove ne ishođuje se građ. dozvolu po pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama. Na pitanje suda je li sljeme krova novog bilo povišeno u odnosu na stari krov, odgovara jest, jer je povišen i nagib, što je uostalom logično, ali za visinu objekta nije bitno sljeme krova jer se visina gleda od nivelacione točke na zemlji, odnosno najniže kvote konačno zaravnatog i uređenog terena neposredno uz predmetnu građevinu pa do gornjeg ruba završnog armiranog betonskog vijenca, a odakle počinje nagib krova. Sljeme krova je naravno na višoj razini od završnog armiranog betonskog vijenca. Na pitanje suda je li mu poznato je li rekonstrukcijom ovog krova na ovaj način zaklonjen pogled iz kuće tužitelja koja se nalazi iza kuće na kojoj su izvođeni radovi, odgovara da ne zna o kojem se susjedu radi i koji je njegov objekt pa ne mogu točno reći. Visina sljemena sadašnjeg krova u odnosu na sljeme ranijeg krova, podignuta je za cca 80-100cm.

10. Iz iskaza svjedoka proizlazi da se ne radi o gradnji treće etaže na objektu tužene već o rekonstrukciji krova, s tim daje uistinu visina sadašnjeg krova u odnosu na raniji podignuta za 80-100 cm.

11. Odredbom iz čl.221 a ZPP-a propisano da će, ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP–a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. U smislu odredbe čl. 8. ZPP koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

12. Prema odredbi članka 219. stavka 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti sve činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Konkretno tužitelj je bio dužan dokazati da mu je građevinskim radovima na objektu tužene zaklonjen vidik iz njegovog objekta, a onda i da time njegova nekretnina gubi na vrijednosti čime mu nastaje šteta (pretpostavka je da se nekretnina iznajmljuje jer je poznato da je Rogoznica atraktivno mjesto uz more, ali ni u tom pravcu tužitelj nije pružio dokaze), a za isto je bilo nužno provesti očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku za graditeljstvo, kako bi se prvenstveno utvrdilo o kojim se građevinskim radovima radi i e li istim zaklonjen vidik iz kuće tužitelja, dakle i do koje visine ide krov (ili se ipak radi o čitavoj novoj etaži) objekta tužene. Kako tužitelj nije uplatio predujam za očevid i vještačenja, sud je odustao od izvođenja ovog dokaza, kao i od saslušanja svjedoka obzirom tužitelj nije predložio iste točnije nije u ostavljenom roku, pa ni nakon njega dostavio imena i adrese svjedoka.

13. Na kraju sam tužbeni zahtjev je nejasna i neprecizan jer nije jasno definirano s kakvim je radovima dužna prestati tužena i što točno ukloniti, a isto nije niti moglo biti utvrđeno i precizirano bez očevida i nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke.

14. Sve to su razlozi zbog kojih je valjalo odbiti tužbeni zahtjev.

15. Za dodati je da prema odredbi članka 30. ZVDSP-a vlasnik ima pravo da svojom stvari čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima, pri čemu nije od značaja je li za poduzete radnje potrebno dopuštenje ili ne.

15.1. Odredbom članka 31. ZVDSP-a su utvrđena opća utvrđenja, a jedno od ograničenja na koje tužitelj posredno ukazuje je šikanozno postupanje tuženika: " Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru, pa je općenito prilikom izvršavanja svoga prava dužan postupati obzirno prema općim i tuđim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito:

– vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta…"

15.2. Međutim, gradnja kuće na svom zemljištu ne može se smatrati šikanoznim postupanjem tužene, radnjom koja ima za cilj da se drugom šteti ili da ga se smeta, jer tužitelj na te okolnosti nije ponudio, niti predložio nijedan dokaz.

16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

17.1. Tuženoj su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za sastav tužbe i zastupanje na ročištima od 22.01.2026. i 23.03.2026. po 100 bodova, ukupno 300 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura daje 600,00 eura, uvećano za 25% na ime PDV-a ukupno iznosi 750,00 eura, pa je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Splitu, 15. travnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika