Poslovni broj: Pn-2865/2023-18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Gordanu Škari, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gordan Škare i Ivana Škare iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. OIB 26187994862, Zagreb, Miramarska 22, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 15. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., da isplati tužiteljici, DJ, iznos od 55.000,00 KN / 7.299,75 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 15.03.2023. godine do dana isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te da joj naknadi parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana".

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 31.10.2022. između 13,00 i 14,00 sati, nastradala u poslovnici/trgovini KONZUM PLUS d.o.o. u [adresa], na način da se poskliznula na mokrim i neočišćenim pločicama, u svezi čega nije bilo postavljeno nikakvo upozorenje niti oznaka, a to uslijed razlivenog/razgaženog/razasutog grožđa te da je posljedično zadobila teške tjelesne ozljede radi čega joj je povrijeđeno pravo osobnosti uslijed povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, da se po punomoćniku obratila izravno spomenutom trgovačkom društvu jer njegova odgovornost nedvojbeno proizlazi iz činjenice da je propustio održavati predmetni prostor na način da isti bude siguran za korištenje odnosno jer je isti propustio na adekvatan i očekivani način istaknuti odgovarajuća upozorenja , da je po iskazanom punomoćniku zatražila dostavu odgovarajuće potvrde o nastanku gore opisanog događaja, snimku nadzorne kamere iz navedene poslovnice/trgovine od dana 31.10.2022. za period od 13,00 – 14,00 sati, koja bilježi aktivnosti na samom ulazu-izlazu te na odjelu voća, kao i imena i prezimena radnica/zaposlenica koje su toga dana, u tom periodu, bile raspoređene na rad u toj poslovnici/trgovini, te u konačnici policu osiguranja od odgovornosti prema trećima, da je spomenuto trgovačko društvo odbilo dostaviti gore naznačene podatke/dokumentaciju, iako je (neizravno) potvrđeno da istima raspolaže te je dostavilo samo podatke o osiguratelju – ovdje tuženiku, a to temeljem police osiguranja br. [broj police osiguranja], iz koje proizlazi pasivna legitimacija tuženika u ovoj pravnoj stvari, da je po iskazanom punomoćniku podnijela odštetni zahtjev ovdje tuženiku, koji je tuženik zaprimio dana 15.03.2023. i potom neutemeljeno otklonio, u svezi čega je po iskazanom punomoćniku podnijela i prigovor, koji je tuženik također neutemeljeno otklonio. Nadalje navodi da je u predmetnoj nezgodi tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih je morala primati liječničku pomoć , da je u trenutku i nakon ozljeđivanja doživjela šok, pretrpjela intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja te za vrijeme liječenja da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega, da je radi predmetnog ozljeđivanja trpjela, te da i nadalje trpi znatne tegobe koje su od utjecaja na njezin svakodnevni život i aktivnosti , da stoga traži da joj tuženik naknadi štetu:

- za povredu prava osobnosti (za pretrpljene duševne boli radi smanjene životne aktivnosti, za duševne boli radi povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, za duševne boli radi naruženja, te za pretrpljene tjelesne boli i strah) iznos od 6.299,75 EUR;

- za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.000,00 EUR, odnosno, ukupno s osnova naknade neimovinske štete i imovinske štete u vidu troškova tuđe pomoći i njege iznos od 7.299,75 EUR. Slijedom navedenoga predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 55.000,00 kn/7.299,75 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 15.03.2023. do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje se da je KONZUM PLUS d.o.o. na dan 31.10.2022. bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena javna odgovornost prema trećima, osporava činjenicu nastanka štetnog događaja na način na koji je opisan u tužbi, uzročnu vezu između štetnog događaja opisanog u tužbi i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji te slijedom navedenog, odgovornost te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe da tužiteljica u tužbi navodi kako se u poslovnici osiguranika tuženika poskliznula na mokrim i neočišćenim pločicama te da je uslijed navedenog pada zadobila tjelesne ozljede, no da ista nije nakon štetnog događaja prijavila osiguraniku tuženika svoj pad, da također nitko od djelatnika osiguranika tuženika kao niti kupaca nije vidio pad tužiteljice niti ima bilo kakva saznanja o štetnom događaju , da izjave svjedoka koje tužiteljica dostavlja uz tužbu nisu izjave neposrednih svjedoka štetnog događaja, već su izjave sastavljane po kazivanju same tužiteljice, koja je materijalno zainteresirana za uspjeh u sporu. Nadalje navodi da u cijelosti osporava, kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužitelja po pojedinim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate, kao i odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer nije moguće utvrditi mjesto pada tužiteljice, odnosno dinamiku štetnog događaja , pa samim tim niti odgovornost osiguranika tuženika, ističe da se kod tuđe pomoći i njege radi o nerepariranoj imovinskoj šteti pa se zakonske zatezne kamate na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja , da isto tako, osporava tijek zakonskih zateznih kamata na račune za troškove liječenja, budući da kamate na iste ne mogu teći od dana izdavanja računa, već od dana kada je tuženik pao u zakašnjenje. Zaključno, predlaže odbiti tužbeni zahtjevi u cijelosti, te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u izjave svjedoka (list 5-9 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 10-24 spisa), policu osiguranja (list 25-27 spisa), dopis kojim tužiteljica od tuženika traži snimku nadzorne kamere (list 28 -31 spis), mail korespondenciju (list 32-38, 47-51 spisa), dopis-zahtjev osiguraniku tuženika (list 39-42 spisa), odgovor osiguranika tuženika na dopis (list 43-46 spisa), saslušani su: tužiteljica (list 65 spisa), svjedoci: GJ (list 65-66 spisa), DJZ (list 71-72 spisa), PJ (list 79-80 spisa), SJ (list 80 spisa), BJ (list 80 spisa) i KJ (list 80-81 spisa).

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

5. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, dok je sporan nastanak štetnog događaja, uzročna veza između štetnog događaja opisanog u tužbi i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, odgovornost, osnova i visina tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

6. Uvidom u Povijest bolesti Kliničke bolnice Sveti duh, Objedinjeni hitni bolnički prijam – kirurška služba od 31.10.2022. (list 10 spisa) utvrđeno je da je pod rubrikom ''Anamneza'' navedeno: ''Danas popodne pala u razini i ozlijedila lijevo rame. Udarila glavom lijevo zigomatično. Nije gubila svijest, negira mučninu, povraćanje, vrtoglavicu i glavobolje. Negira druge traume". Nadalje, uvidom u povijest bolesti Kliničke bolnice Sveti duh, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju od 27.12.2022. (list 14 spisa) utvrđeno je da se po prvi put u medicinskoj dokumentaciji pod rubrikom ''Anamneza'' navodi: "Dolazi nakon što se 31.10.22. u dućanu poskliznula na bobicu grožđa, pala na lijevu stranu, udarila glavom, zacrnilo joj se pred očima, ali svijest nije gubila…".

7. Uvidom u dopis Konzuma plus d.o.o. od 19. ožujka 2025. (list 69 spisa) utvrđeno je da istim Konzum plus d.o.o. obavještava sud da više ne posjeduje snimku nadzorne kamere od 31. listopada 2022. između 13,00 i 14,00 sati u prodavaonici na adresi [adresa], obzirom da predmetni sustav video nadzora radi na način da pohranjuje snimke kraće vrijeme nakon čega se automatski brišu, odnosno presnimavaju novim snimkama, a ukoliko se u prodavaonici dogodi događaj koji se smatra sigurnosnim incidentom ili postoji bilo koji opravdani razlog i zahtjev za trajnim pohranjivanjem snimke da je to moguće učiniti ukoliko se zatraži odmah ili u kraćem vremenu nakon događaja.

7.1. Nadalje, da snimka nadzorne kamere nije zatražena odmah ili u kraćem vremenu nakon događaja proizlazi i iz mail korespondencije koju je punomoćnik tužiteljice vodio sa Sunčicom Pleše, stručnim suradnikom iz Područja pravnih i imovinskih poslova, Službe za korporativno upravljanje i osiguranje imovine kod osiguranika tuženika, konkretno iz maila upućenog punomoćniku tužitelja dana 06. veljače 2023. (list 36 spisa) kojim ga ista obavještava da nitko u prodavaonici nema saznanja o navedenom događaju, da pad ni je prijavljen, pa nije niti traženo skidanje snimke za navedeni datum. Ovdje treba napomenuti da se punomoćnik tužiteljice prvi put obratio osiguraniku tuženika za dostavu snimke nadzorne kamere na dan štetnog događaja dana 24. siječnja 2023. (list 28-30 spisa), dakle puna dva i pol mjeseca po nastanku predmetnog štetnog događaja.

8. Tužiteljica u svom iskazu navodi da se predmetni štetni događaj dogodio 31.10.2022., da je taj dan kao i svaki drugi dan išla u dućan Konzum koji se nalazi u [adresa], na samom placu, a blizu njezinoga mjesta stanovanja, otišla je na odjel voća i povrća i tamo se pokliznula na rasuto grožđe koje je već bilo i ugaženo i pala je, da se nakon toga nije mogla dignuti, osjetila je kako joj je pukla ruka, a u tom času priskočio joj je jedan mladić koji joj je pomogao i pitao je je li dobro, da je ona u tom padu udarila i glavom tako da su joj na hitnoj snimali i glavu, da ju je taj mladić pitao da li da zove hitnu, a ona je u tom trenutku bila šokirana, ležala je i nije se mogla ni dignuti, niti pokrenuti i netko ju je otraga podignuo, da je ono čime je ona ostala šokirana je činjenica da su u tom trenutku na blagajni radile 2 -3 blagajnice i iste je nisu niti pogledale niti su je bilo što pitale. Nadalje navodi kad ju je nepoznati gospodin podignuo, preuzeo ju je i ona mu je rekla da želi ići doma i on joj je rekao da će je on odvesti doma, a kako su prolazili parkom sreli su njezinu susjedu NJ koja ju je pitala što joj se dogodilo, a ona joj je rekla da je pala, a nakon toga je s NJ otišla u ambulantu gdje joj je zamjena od njezine doktorice imobilizirala ruku i rekla joj da mora na hitnu, da je nakon toga nazvala GJ, njezinoga rođaka da je odveze na Sv. Duh, da joj je poslije toga i u danima koji su uslijedili gđa NJ jako puno pomagala, vodila ju je na kontrole i brinula se o njoj godinu dana, da joj je nakon svega ovoga jako žao što nije tog dečka koji joj je pomogao u Konzumu pitala ime i prezime i broj telefona, a navedeno nije učinila jer je zaista bila u stanju šoka, da je bilo oko pola jedan - dva sata popodne kad je išla u dućan, da nije naknadno mogla saznati nekakve podatke o osobama koje su radile u Konzumu u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja, da u samom dućanu nije primijetila da imaju nadzorne kamere, ali su iste postavljene na ulazu i izlazu u dućan.

9. Svjedok GJ, daljnji rođak tužiteljice, u svom iskazu navodi da u cijelosti ostaje kod njegove pisane izjave koju je sastavio za potrebe ovoga postupka i da zapravo potvrđuje da nije neposredni očevidac predmetnog štetnog događaja.

9.1. Uvidom u izjavu svjedoka GJ (list 8 spisa) utvrđeno je da istom svjedok potvrđuje da ga je dana 31.10.2022. nazvala tužiteljica i rekla da se nalazi doma i da je taj dan bila u Konzumu gdje je pala jer se poskliznula na mokar pod (spominjala je grožđe na podu na odjelu voća i povrća) i da je sve strašno boli i da ga je molila da je odvede u bolnicu jer ne može sama ići, da je to bilo popodne, otprilike oko 15,00 sati kada ga je nazvala, da je došao po nju i autom je odveo do bolnice Sveti duh, da je tamo morala čekati, pa mu je rekla da slobodno ode i da će se sama vratiti taksijem.

10. Svjedok DJZ, susjeda tužiteljice, u svom iskazu navodi da je na dan štetnog događaja išla na plac i tom prilikom je ugledala ovdje tužiteljicu koju je vodio jedan mlađi dečko, ona ju je pitala kuda ide na što joj je mladi dečko odgovorio što se dogodilo, da je tužiteljica pala, na što je ona odgovorila da ode na hitnu, ali ona to nije htjela, da su je nakon toga, a bilo je negdje oko 13,00 sati, možda 13,30, odveli u Dom zdravlja i tu ju je ostavila da čeka doktoricu, i tu ju je primila doktorica iz druge smjene i poslala ju je na hitnu, na koju ju je odvezao GJ, da joj je tužiteljica rekla što se sve dogodilo kad se vratila sa Svetoga duha, da je slomila ruku, da je natukla ključnu kost, cijela ruka joj je bila plava, da joj je ona u postupku oporavka u svemu pomagala što joj je trebalo, vodila je na terapije, kuhala joj, pomagala pri tuširanju, sve što joj je trebalo, da može reći da od tada tužiteljica više nije ista osoba jer je dojma da se od tog događaja sve što je loše u zdravstvenom smislu kod iste pokrenulo, da su joj rekli da je tužiteljica pala u Konzumu, kod voća, kao i da u cijelosti ostaje kod svoje izjave koja prileži listu 5-6 spisa, a koja je priložena uz tužbu.

10.1. Uvidom u izjavu svjedokinje DJZ (list 5-6 spisa) utvrđeno je da je ista istovjetna sa iskazom danim pred sudom.

11. Svjedok PJ u svom iskazu navodi je na dan štetnog događaja bila u smjeni, slagala je voće, a ako se radi o gospođi za koju pretpostavlja da se radi, da može navesti da nitko nije vidio da je pala, na izlasku iz dućana rekla je da je pala, a ona je stajala nedaleko, nikome ništa nije rekla, a da li je pala ili nije pala da ona to ne može reći, da tako svatko može reći da je pao, da je ona taj dan radila u popodnevnoj smjeni i obično radi po cijelom dućanu, a kad dolazi voće, zbog manjka dje latnika, da svi idu na ispomoć, da je taj dan radila na odjelu voća, a tužiteljica je na izlasku iz dućana rekla da je pala , da ona njoj nije pokazala mjesto pada, niti joj je pokazala da tu i tu imaju grožđe na podu i slično, ona je samo na izlasku iz dućana rekla da je pala na voću, da je, koliko se sjeća, tom prilikom tužiteljica bila sama.

12. Svjedok SJ u svom iskazu navodi da se ne sjeća niti predmetnog štetnog događaja, a niti tužiteljice, da se ne sjeća nikakvog pada, znalo je ljudima pozliti, ali da je pao ne.

13. Svjedok BJ u svom iskazu navodi da se nastanka predmetnog događaja ne sjeća, da inače radi na odjelu delikatesa, pa nema niti pogled na taj dio dućana gdje se nalazi voće, da se ne sjeća da je netko od njezinih kolega spominjao da je netko u dućanu pao, da u dućanu postoji kamera, a koliko se dugo čuvaju snimke nije joj poznato.

14. Svjedok KJ u svom iskazu navodi da se ne sjeća predmetnog štetnog događaja, da se ne sjeća je li bilo govora u poslovnici da bi netko pao, da joj PJ nije tako nešto rekla.

15. Imajući u vidu naprijed izvedene dokaze na okolnost spornog nastanka predmetnog štetnog događaja ovaj sud je utvrdio da do nastanka štetnog događaja nije došlo na način kako to tužiteljica prikazuje u tužbi i u svom iskazu. Naime, sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i saslušanih svjedoka DJZ i GJ u dijelu u kojem navode da je ista pala i da je zadobila ozljede pobliže navedene u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice obzirom da navedeno proizlazi i iz same medicinske dokumentacije koja prileži spisu.

15.1. Sud nije poklonio vjeru iskazu tužiteljice da je do pada došlo na način da se ista poskliznula na mokrim i neočišćenim pločicama, a uslijed razlivenog/razgaženog/razasutog grožđa. Navedeno iz razloga što je navedeno u suprotnosti sa navodima koje je tužiteljica dala djelatnicima hitne pomoći prilikom dolaska u Kliničku bolnicu Sveti duh, Objedinjeni hitni bolnički prijam – kiruršku službu na dan nastanka predmetnog štetnog događaja i koji su temeljem kazivanja tužiteljice o načinu nastanka predmetnog štetnog događaja u Povijesti bolesti od 31.10.2022. (list 10 spisa) pod rubrikom ''Anamneza'' naveli: ''Danas popodne pala u razini i ozlijedila lijevo rame. Udarila glavom lijevo zigomatično. Nije gubila svijest, negira mučninu, povraćanje, vrtoglavicu i glavobolje. Negira druge traume". Važno je napomenuti da liječnik kao uzrok ozljede bilježi ono što mu pacijent kaže, što se u konkretnom slučaju ne može zanemariti, jer u većini slučajeva pacijent u prvom trenutku kaže istinu, a tužiteljica, prema mišljenju ovoga suda, nije imala razloga sakrivati činjenicu da se poskliznula na mokrim i neočišćenim pločicama zbog razgaženog grožđa, što bi, da se tako dogodilo, onda bilo i navedeno u anamnezi. Navedeno proizlazi i iz činjenice što je navedeni podatak po prvi put naveden u povijesti bolesti Kliničke bolnice Sveti duh, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju od 27.12.2022. (list 14 spisa) gdje se pod rubrikom ''Anamneza'' navodi: "Dolazi nakon što se 31.10.22. u dućanu poskliznula na bobicu grožđa, pala na lijevu stranu, udarila glavom, zacrnilo joj se pred očima, ali svijest nije gubila…". Kako je navedena povijest bolesti sačinjena 27.12.2022. gotovo puna dva mjeseca po ozljeđivanju, te kad se ima u vidu činjenica da se podaci o nastanku ozljeđivanja uzimaju od pacijenta prilikom prvog zaprimanja u zdravstvenu ustanovu i upisuju u anamnezu, a kasnije se najčešće izostavljaju ili u najboljem slučaju prepisuju, prema mišljenju ovoga suda nije ni životno ni logično da dva mjeseca po ozljeđivanju tužiteljica navedenu činjenicu navodi kao razlog ozljeđivanja, a da to nije navela prilikom prvog zaprimanja u medicinsku ustanovu.

15.2. Tužiteljica se u svom iskazu poziva na činjenicu da joj je pomogao mladić koji ju je podigao nakon pada i da ju je preuzeo i da mu je ona rekla da želi ići doma, te joj je on rekao da će je on odvesti doma, a svjedok DJZ u svom iskazu navodi da je tužiteljicu vodio jedan mlađi dečko, da je na njezin upit tužiteljici kuda ide mladi dečko odgovorio što se dogodilo, da je tužiteljica pala, da je nagovarala tužiteljicu da ode na hitnu, ali ona to nije htjela, da su je nakon toga između 13,00 i 13,30 sati odveli u Dom zdravlja. Iz naprijed navedenih izjava proizlazi da je, ukoliko se štetni događaj i dogodio na način kako to tužiteljica navodi u tužbi i svom iskazu, ista imala dovoljno vremena da sazna i pita nepoznatog mladića njegove osobne podatke ili broj telefona od istog, a kako bi mogao potvrditi njezine navode o načinu nastanka predmetnog štetnog događaja i ozljeđivanja. Navedeno iz razloga što je, po radnjama koje su tužiteljica i svjedokinja D navele da je nepoznati mladić obavio za tužiteljicu, isti barem 10-15 minuta proveo s njima u društvu i nije otišao s lica mjesta odmah po nastanku štetnog događaja, pa da su ga zbog toga propustile pitati osobne podatke. Isto tako, ukoliko bi sud i uvažio činjenicu da je tužiteljica po nastanku štetnog događaja bila u stanju šoka, navedeno se ne bi moglo primijeniti na svjedokinju D jer ista nije bila, niti je imala razloga biti u stanju šoka i mogla je pitati nepoznatog mladića osobne podatke . Zbog navedenog, a i zbog činjenice da je svjedokinja PJ u svom iskazu izjavila da je tužiteljica prilikom izlaska iz dućana bila sama, sud nije poklonio vjeru iskazima tužiteljice i svjedokinje D u tom dijelu.

15.3. Nadalje, sud je imao u vidu i činjenicu da je tužiteljica bila upoznata s činjenicom da na ulazu i izlazu iz dućana postoje nadzorne kamere, čime je ista imala mogućnost u kraćem vremenu nakon događaja, odnosno na vrijeme, zatražiti snimke predmetnog štetnog događaja ili barem dokazati činjenicu da je s njom iz dućana izašao nepoznati mladić, čime bi vjerojatnost nastanka predmetnog štetnog događaja učinila realnom. Kako je tužiteljica navedenu mogućnost iskoristila tek 24. siječnja 2023., kada se putem punomoćnika obratila osiguraniku tuženika (list 28-30 spisa), kada je bilo prekasno, ista niti na taj način nije uspjela dokazati da se štetni događaj dogodio na način kako je to navedeno u tužbi i iskazu tužiteljice.

15.4. Iz iskaza svjedokinje PJ, djelatnice osiguranika tuženika, proizlazi da je ona taj dan bila u smjeni, da je radila na odjelu voća i povrća, da nije vidjela tužiteljicu da je pala, da je tužiteljica na izlasku iz dućana samo rekla da je pala na voću i da je tom prilikom bila sama, iz kojeg iskaza također ne proizlazi nastanak štetnog događaja na način kako ga tužiteljica opisuje u tužbi i svom iskazu.

15.5. Iskaze svjedoka SJ, BJ i KJ, djelatnica osiguranika tuženika, koje su na dan nastanka predmetnog štetnog događaja radile u smjeni kod osiguranika tuženika, sud nije posebno vrednovao obzirom da se iste ne sjećaju niti imaju ikakva saznanja o predmetnom štetnom događaju. Isto tako sud nije posebno vrednovao niti iskaze svjedoka GJ i DJZ u pogledu nastanka predmetnog štetnog događaja obzirom da isti o navedenom nemaju neposrednih saznanja, isti o navedenom svoja saznanja crpe iz pričanja same tužiteljice.

16. Odgovornost za štetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzrokovanu štetu drugoj strani, a ta druga strana je ovlaštena zahtijevati popravak nastale štete. Osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu (štetnik i oštećeni); štetna radnja štetnika; šteta; uzročna veza između štetne radnje ili propuštanja i nastale štete te protupravnost. Da bi neka osoba ostvarila svoje pravo na naknadu štete moraju ti uvjeti biti kumulativno ispunjeni. Tužiteljica do zaključenja glavne rasprave nije dokazala niti nastanak štetnog događaja niti štetnu radnju tuženika.

17. Da bi tužiteljica imala pravo na naknadu štete zbog predmetnog štetnog događaja ista mora dokazati da se štetni događaj dogodio upravo na način kako je to navedeno u tužbi kao i ostale pretpostavke odgovornosti za štetu, a što tužitelj ica tijekom postupka nije uspjela dokazati. Sama činjenica da je tužiteljica bila u dućanu osiguranika tuženika i da se, ako se prihvati navod iz tužbe, tamo poskliznula i pala, nije i ne može biti dokaz osnovanosti i visine zahtjeva za naknadu štete. Naime, pravila o teretu dokazivanja obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Da u konkretnoj situaciji dolazi do primjene navedenog pravila o teretu dokazivanja dodatno potvrđuju i činjenice da tužiteljica nije navela ime osobe koje je svjedočila predmetnom štetnom događaju, a za koju navodi da joj je pomogla tom prilikom i neposredno nakon toga, da nije na vrijeme zatražila snimke nadzorne kamere iako je znala da su iste postavljene na ulazu i izlazu dućana čime bi mogla potvrditi svoje navode o nastanku predmetnog štetnog događaja, slijedom čega je njezin zahtjev za naknadu štete odbijen kao nedokazan i stoga neosnovan, u smislu odredbe čl. 221a. ZPP-a.

17.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

18. Obzirom da tužiteljica nije dokazala nastanak štetnog događaja, pa samim time niti osnovanost tužbenog zahtjeva, sud nije izvodio druge predložene dokaze jer ni izvođenje istih ne bi dovelo do drugačije odluke suda.

U Zagrebu, dana 15. travnja 2026.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku