Poslovni broj: Pp-2091/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Prekršajni odjel

Stjepana Radića 81

Šibenik

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani-Mariji Paić Baković, uz sudjelovanje Valentine Ćaleta-Car, kao zapisničara, rješavajući u postupku protiv okrivljenog KĐ zbog prekršaja iz članka 5. st. 1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine broj 6/11 i 66/19, Zakon o sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, KLASA:334- 01/24-03/169, URBROJ:443-02-03-08-24-7 nakon održanog ročišta glavne rasprave održanog dana 14. travnja 2026. u nazočnosti okrivljenika, a u nenazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, na ročištu objave istog dana,

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni KĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i Ž, rođen **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], 8. Dalmatinske udarne brigade 55, državljanin RH, geodetski tehničar, zaposlen, s mjesečnim primanijima od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac dvoje mlt. djece, srednjeg do lošeg imovnog stanja, ranije prekršajno neosuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije,

k r i v  j e

I. što je obavljao neregistriranu ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja i to u srpnju i kolovozu 2022. godine u objektu u Šibeniku, Ulica 8.dalmatinske udarne brigade 55, odnosno obavljao neregistriranu ugostiteljsku djelatnost smještaja bez da je djelatnost registrirao kod nadležnog tijela ili obavljanje te djelatnosti prijavio poreznim tijelima,

čime je počinio prekršaj iz čl. 5. st. 1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po čl. 10. st. 3. istog Zakona. pa se okrivljenom na temelju naprijed navedene odredbe, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje Prekršajni zakon),

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiri stotine) eura

III. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude, u korist računa prihoda državnog proračuna broj: 1001005-1863000160.

IV. Ako okrivljenik prema odredbi članka 183. st. 2. Prekršajnog zakona, u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).

V. Na temelju članka 10. stavka 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti od okrivljenika se oduzima protupravno stečena imovinska korist ostvarena prekršajem u iznosu od 800,00 (osam stotina) eura, a koji iznos je dužan okrivljenik uplatiti u korist Državnog proračuna, u istom roku kao i novčanu kaznu.

VI. Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona dužan je okrivljenik s naslova paušala naknadi paušalni iznos troškova prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.a) istoga Zakona, u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu je dana 2. srpnja 2024. podnio optužni prijedlog protiv okrivljenog KĐ zbog prekršaja iz čl. 5. st. 1. podstavak. 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti pobliže opisanog u izreci presude.

2. Okrivljeni je u svojoj obrani naveo da je točno sve točno što mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Kazao je da on ima mali stan na Vidicima u ulici 8. dalm. Udarne brigade kbr. 55 i točno je da je isti oglasio u srpnju i kolovozu 2021. te 2022. godine i da je u tom razdoblju obavljao neregistriranu djelatnost iznajmljivanja smještaja. Naime, taj stan sam oglasio preko platforme Booking i iz neznanja prije iznajmljivanja istog nisam ishodio potrebno rješenje nadležnog ureda državne uprave. Iz neznanja da nije ni platio porez za Booking već da je to učinio naknadno. Tako da ga je taj inspektor kontaktirao 3 godine nakon, odnosno u vrijeme kada se već prestao uopće baviti iznajmljivanjem navedenog stana u turističke svrhe. Oni da su se time bavili 2021. i 2022. godine, a sada da su u tom stanu podstanari. Za te najmoprimce uredno plaća porez. Kazao je da misli da je ostvarena imovinska korist uistinu 800,00 eura. Iskazao je kajanje i žaljenje zbog počinjenog prekršaja i zamolio sud da mu ublaži kaznu. Uistinu da nije bilo namjere, a zarada da nije bila velika.

3. U postupku su dokazi pregledom i čitanjem: obavijesti o počinjenom prekršaju, zapisnika Službe nadzora obavljanja neregistrirane ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu KLASA: 334-01/24-03/169, URBROJ: 443-02-03-08-24-5 te potvrde o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika od 14. travnja 2026. godine.

4. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanju neregistrirane djelatnosti propisano je da se u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju sljedeće aktivnosti: kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

4.1. Prema članku 10. stavku 3. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga Zakona kaznit fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

5. Okrivljeni je prekršajno djelo u cijelosti priznao, pa u skladu s čl. 171.a Prekršajnog zakona, kojim je propisano da u slučaju okrivljenikova očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužbe nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, pa stoga sud slijedom navedenog nije provodio daljnje dokaze.

6. Stoga iz rezultata dokaznog postupka kao i obrane okrivljenog koji je priznao proizlazi da su se u ponašanju okrivljene ostvarila sva bitna obilježja prekršajnog djela iz čl. 5. st.1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

7. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 10. stavak 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanju neregistrirane djelatnosti od okrivljenika je oduzeta imovinska korist pribavljena počinjenim prekršajem i to u iznosu od 800,00 (osam stotina) eura, budući da je isti počinio prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti obavljanju neregistrirane djelatnosti, a koju imovinsku korist je okrivljenik ostvario počinjenim prekršajem, a kako je to nedvojbeno utvrđeno nakon provedenog postupka.

8. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona, te je kao olakotnu u odnosu na okrivljenika cijenio činjenicu da je isti do sad prekršajno neosuđivana (razvidno iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije) što ukazuje na to da je riječ o osobi koja nije inače sklona činjenju prekršaja, činjenicu da je u vrijeme počinjenja samog prekršajnog djela vladala pandemija COVID-19 kada je bilo neizvjesno obavljanje bilo kakve turističke djelatnosti, te je cijenio okrivljenikovo priznanje djela, kao i izraženo kajanje i žaljenje dok otegotnih okolnosti ovaj sud nije našao, pa je okrivljenom primjenom čl. 37. Prekršajnog zakon izrekao kaznu u iznosu nižem, od zakonom propisanog minimuma, smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije.

9. Odluka o paušalnom iznosu troškova ovog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna te kako okrivljenik ima redovna mjesečna primanja (plaću od oko 1.200,00 eura), to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 30,00 (trideset) eura, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenog.

U Šibeniku, 14. travnja 2026. godine

Sutkinja

Ana-Marija Paić Baković,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 8 (osam) dana, računajući od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. U spis