REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-116/2025-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužiteljice JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, OIB: 46377257342, Ulica Mije Kišpatića 12, zastupanog po punomoćniku po zaposlenju CĐ, Su-997/23, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, 14. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 6.000,00 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.03.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.04.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.05.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.06.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.07.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.08.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.09.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.10.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.11.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.12.2024.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.01.2025.godine,

-na iznos od 100,00 eura od dana 16.02.2025.godine, pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.".

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika u Odsjeku za čišćenje prostora i brigu o rublju na radnom mjestu SPREMAČICA. Tužiteljica je kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. pa do mjeseca veljače 2025. radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao spremačica u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju pa joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužiteljica je djelatnica tuženika i to nezdravstveni radnik na radnom mjestu IV. vrste te kao nezdravstveni radnik radi kao spremačica u odjelu intenzivne i postintenzivne njege i skrbi te minimalno 2/3 radnog vremena radi sa infektima i s otrovima te je izložena s visokim rizikom zarazama i parazitskim bolestima. Tužiteljica radi u posebnim uvjetima zbog izloženosti zarazama i štetnim tvarima obzirom da čišćenjem bolničkih prostora i opreme (pranje bolničkih kreveta nakon zahvata ili incidenta, pranje infektivnih bokseva, pranje podova, zidova, prozora, sanitarnog čvora, namještaja, briga o smeću i otpadu i slični poslovi ), dolazi u doticaj sa kemikalijama i biološkim agensima ( bakterije, virusi, gljivice i slični organizmi). Napominje se da tužiteljica prilikom održavanja čistoće usprkos korištenju zaštitne opreme iskusi ubodni incident ili ogrebotinu. Naime, bolnički kreveti i namještaj su često prekriveni krvlju infektivnog pacijenta, a u prostorijama često zaostanu oštri predmeti kao primjerice igle, a u smeću ima mnogo oštrih medicinskih otpadnih predmeta. Tužiteljica je u obavljanju svojih radnih zadataka u kontaktu sa infektima i otrovima pa okolnost što ista ne dolazi u izravan kontakt sa samim pacijentima nije odlučna jer to čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ne propisuje kao uvjet za ostvarenje uvećanja plaće. Tuženik je bio u obvezi izraditi procjenu opasnosti odnosno reviziju procjene opasnosti sukladno odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu kojom je propisana obveza poslodavca, a u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je u tome smislu poslodavac dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti. Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode je izradio elaborat od tvrtke VIZOR d.o.o. s osnovnom djelatnošću pružanje usluga mjerenja, ispitivanja i izrada elaborata iz zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Iz navedenog elaborata proizlazi da je radno mjesto spremačice prilikom obavljanja opisa poslova izloženo zaraznim i parazitskim oboljenjima zbog doticaja sa biološkim agensima i kemikalijama te je potrebno pridržavanje tehničkih i organizacijskih mjera zaštite i korištenje zaštitnih sredstava i preporučena su cijepljenja. Sukladno članku 55. st. 2. (raniji čl. 57.) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019) pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 17 % ima zdravstveni i nezdravstveni radnik za rad s infektima i rad s otrovima (2/3 radnog vremena). Kako je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kao spremačica s infektima i s otrovima minimalno 2/3 radnog vremena, to joj pripada pravo na dodatak od 17% temeljem klasifikacije radnog mjesta IV. vrste. Tuženik je tužiteljici priznao dodatak s osnova posebnih uvjeta rada od 11 % kao nezdravstvenom radniku, a što je nimalo ne razlikuje od radnika koji rade na odjelima niskog rizika od oboljenja. Ovdje se poziva i na Zaključak broj: 22 sa 4. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 24. siječnja 2014. godine prema kojem pomoćni nezdravstveni radnik u laboratoriju koji radi s infektima ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 14% ako sukladno sklopljenom ugovoru o radu na takvim poslovima radi 2/3 radnog vremena. Kako tužiteljica pripada kategoriji nezdravstvenih radnika koji 2/3 radnog vremena radi s infektima i otrovima ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koja radi na radnim mjestima i poslovima navedenim u članku 55. KU navedenih u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak - radna mjesta I. vrste točka 1. podtočka 16. i točka 4. te radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, točke 1., 5. i 8., to sukladno članku 55. stavku 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostvaruje i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na dodatak na plaću iz članka 58. ovoga Ugovora. Tužiteljica ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU koji propisuje da iznimno od članka 57. ovoga Ugovora, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće. Tuženik tužiteljici ne priznaje navedena prava iz članka 55. st. 2. i 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, međutim, tužiteljica ima pravo na uvećanje dodatka od 17% za još 4% ( 21 % ) od osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada. Ovom tužbom tužitelj potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji mu nije priznat i obračunat u postotku koji joj pripada odnosno predlaže da joj se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 11% obračuna dodatak od 17% temeljem članka 55. stavka 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i da joj prizna i obračuna uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada ( 17 % ) i to za 4% od osnovne plaće ( ukupno 21% ) temeljem članka 55. stavak 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dakle, radi izbjegavanja velikih troškova financijskog vještačenja, tužiteljica predlaže da tuženik dostavi i izvrši mjesečni izračun povećane bruto plaće na ime pripadajućeg dodatka i uvećanja tog dodatka temeljem članka 55. st. 2. i 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Budući da je tuženik tužitelju po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužitelju je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga, tuženik je tužitelju u utuženom razdoblju manje obračunao i iznose naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Slijedom navedenog, tužitelj ovom tužbom potražuje isplatu nezakonito umanjene plaće i naknade plaće za utuženi period u visini razlike između priznatog dodatka na plaću od 11% po osnovi posebnih uvjeta rada i stvarno pripadajućeg dodatka od 17% i uvećanja tog dodatka od 4%. Na mjesečne iznose razlike plaće tužitelju teku zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do dana isplate u visini kamatne stope propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Tužitelj je kao datume dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa naznačio 16-ti u mjesecu za protekli mjesec što je u skladu sa odredbom čl. 84. st. 3. Zakona o radu/09 i čl. 92. st. 3. Zakona o radu/14. Nakon što se pribavi od tuženika relevantna dokumentacija te nakon provođenja financijskog vještačenja, tužitelj će detaljnije precizirati tužbeni zahtjev. Potražuje ukupan iznos od 6.000,00 EUR sa pripadajućim sa pripadajućim zateznim kamatama, kao u izreci presude, te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od prvostupanjske odluke do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe prigovor zastare na sva potraživanja koja su u zastari u skladu sa Zakonom o radu. Predmetnom tužbom tužiteljica potražuje isplatu razlike plaće i naknade plaće za razdoblje od 12/2019 do 1/2025 temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da radi na radnom mjestu spremačice na poslovima s infektima i otrovima i to 2/3 radnog vremena, slijedom čega joj umjesto utvrđenog i isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada od 14% (tužiteljica pogrešno navodi 11%), pripada dodatak u visini od 17% te 4 % (21% ukupno) sve sukladno odredbama čl. 55. st.2. i st.3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KUZZO). Tuženik ističe da se navodi tužiteljice iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni iz sljedećih razloga. Tužiteljica je kod tuženika zaposlena na radnom mjestu Spremačica. U utuženom razdoblju tužiteljica je temeljem naloga poslodavca poslove svog radnog mjesta obavljala na različitim mjestima rada tj. radilištima. Prilogom II. Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb utvrđena su radna mjesta s nazivom, opisom poslova, odgovornosti i uvjetima. Broj radnog mjesta tužiteljice prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb je 2305 uz sljedeći: Opis poslova: - održava čistoću prostora, - podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova, - održava čistoću prostora oko zgrade i ulaza u zgradu, - obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog. Spremačica na klinici/kliničkom zavodu obavlja i: - održava čistoću bolničkog prostora i bolničkog okoliša. Sistematizacijom su sva radna mjesta spremačica (lokacija Rebro) objedinjene u jednu organizacijsku jedinicu „Služba zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova“, te Odjel koji je tijekom vremena mijenjao naziv te po trenutnoj sistematizaciji nosi naziv „Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD“. Prilikom upućivanja za svako pojedino mjesto rada radnicima se Rješenje o plaći kojim se pored ostalog utvrđuje i odgovarajući postotak dodatka za posebne uvjete rada sukladno uvjetima rada konkretnog radilišta i kriterijima propisanim odredbama KUZZO-a. Čl.55.st.1. KUZZO-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st.2. KUZZO-a propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima koji obavljaju poslove radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. I IV. vrste i to toč.10 - ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste – 14 %. U utuženom razdoblju tužiteljici je pravilno utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 14% sukladno čl. 55. st. 2. toč. 10. KUZZO-a obzirom da na upućenim radilištima tužiteljica nije radila s biološkim ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebice ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji uvjeti se moraju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 55. st. 2. - radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, toč. 5. KUZZO-a za utvrđenje i isplatu dodatka za posebne uvjete rada u traženoj visini od 17%, posljedično tomu tužiteljice ne ostvaruje niti pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 4% iz čl. 55.st.3. KUZZO-a Tuženik upućuje i na Odluku o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika u javnim službama ostvarenih temeljem granskih kolektivnih ugovora kojim je izričito propisano isključenje primjene prava (dodataka za posebne uvjete rada) iz čl.55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20. i 3/23.) i to od 01.03.2024. godine pa nadalje. Obzirom na sve gore navedeno, tuženik se u cijelosti protivi navodima tužiteljice, iste smatra netočnim i neosnovanima te ističe da je tužiteljici plaća (svi elementi plaće) pravilno utvrđeno te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći na koje tužiteljica nije imala prigovora niti je ulagala zahtjeve za zaštitu prava. Također, tužiteljica se nije tuženiku prije podnošenja tužbe obratila u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj nije utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17%+4% niti je ulagala ikakve prigovore slijedom čega tuženik iznosi prigovor prekluzije prava na sudsku zaštitu. Dodatno se navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljici davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog gore navedenima rješenjima, a koja rješenja tužiteljica unatoč uputi o pravnom lijeku nije pobijala i koja su postala konačna. Slijedom svega gore navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu tuženiku prouzročenog parničnog troška.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Naloge o upućivanju na mjesto rada od 11. ožujka 2021. i od 9. veljače 2023. (str. 8 i 10 spisa), Ugovore o radu od 6. lipnja 2019. i od 9. siječnja 2023. (str. 9 i 11 spisa), izvode iz elaborata tvrtke VIZOR d.o.o. vezano za procjenu rizika obavljanja poslova kod tuženika (str. 12-19 spisa), zaključke s 4. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 24. siječnja 2014. (str. 20-26 spisa), Pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC-a Zagreb s prilogom I Pravilniku (str. 33-160, 662-789 spisa), Prilog II Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb (str. 161-597 spisa), Rješenja tuženika od 30. siječnja 2023., 10. ožujka 2023. i 11. ožujka 2023. (str. 600, 602 i 603 spisa), Procjenu rizika tvrtke VIZOR d.o.o. iz srpnja 2017. (str. 611-656 spisa), opis radnog mjesta tužiteljice (str. 657 spisa), Izvadak iz KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str. 658-661 spisa), Popis kemikalija kojima su izložene spremačice u radu kod tuženika (str. 825 spisa), Očitovanje o profesionalnim bolestima radnika zaposlenih na radnom mjestu spremačica (str. 826 spisa), Podatak o ukupnom broju slučajeva/pacijenata po godinama utuženog razdoblja, kao i Podatak o ukupnom broju slučajeva/pacijenata s dijagnozom zarazne bolesti po godinama utuženog razdoblja – ORL – Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave (str. 827-828 spisa), provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Jeleni Macan (str. 804-807 spisa), koja je izradila i dopunu nalaza i mišljenja (str. 837-839 spisa), obavljen je očevid odnosno obilazak radnog mjesta tužiteljice uz prisustvovanje vještaka dr. Jelene Macan 26. studenog 2025. (str. 829-830 spisa), saslušane su svjedokinje IĐ (str. 791 spisa) i BĐ (str. 792 spisa), saslušana je tužiteljica (list 792-793 spisa), te je saslušana i stalna sudska vještakinja dr. Jelena Macan (str. 852-853 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji joj nije priznat i obračunat u postotku od 17%, temeljem čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 29/18, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/2. i 68/23 – dalje: KU), kao i isplata uvećanja dodatka s osnova posebnih uvjeta rada (17 %) za 4% od osnovne plaće (ukupno 21%), temeljem čl. 55. st. 3. KU.

6. Sporno je da li je tužiteljica u utuženom razdoblju u okviru poslova svog radnog mjesta spremačice 2/3 svog radnog vremena radila sa infektima i sa otrovima.

7. Čl. 7. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 - dalje: ZR) propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

8. Čl. 45. st. 1. KU-a propisno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (st.2.). Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće (st. 3.).

9. Čl. 55. st. 1. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st. 2. toč. 4. KU-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) koji radi sa infektima i otrovima dodatkom 17%.

10. Čl. 55. st. 3. KU-a propisano je da nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, između ostalog, i radna mjesta II., III. i IV. vrste, točke 1.,5. i 8. ovoga članka ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnovna posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. Ugovora.

11. Čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18- dalje: ZZR-) propisano je da je poslodavac obvezan, a uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada i druge rizike koji su prisutni, radi sprečavanja ili smanjenja rizika. Sukladno čl. 18. st. 2. ZZR-a poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi sa radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18. st. 3. ZZR-a).

12. Čl. 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada ("Narodne novine", broj: 5/84) propisano je da su poslovi sa posebnim uvjetima rada, između ostalog, i poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima te biološkim agensima prema točki 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima su poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima raznih bolesti i zaraza, te posebno poslovi u operativnim traktovima, odjelima za zarazne bolesti, dijagnostičkim laboratorijima, praonicama zaraženog rublja, poslovi čišćenja (toč. 18).

13. Prije svega, a u odnosu na prigovor nedopuštenosti tužbe s obzirom na činjenicu da tužiteljica prethodno prije podnošenja tužbe nije podnijela zahtjev za zaštitu prava, valja reći da se u ovom slučaju radi o novčanom potraživanju tužiteljice iz radnog odnosa slijedom čega, sukladno čl. 133. st.3 ZR-a, podnošenje zahtjeva za zaštitu prava nije procesna pretpostavka za podnošenje tužbe sudu radi čega je tuženikov prigovor nedopuštenosti tužbe sud utvrdio kao neosnovan.

14. Nadalje, iz Ugovora o radu od 6. lipnja 2019. i Ugovora o radu od 9. siječnja 2023. proizlazi da je tužiteljica kod tuženika zaposlena na radnom mjestu spremačice, broj radnog mjesta 2305 u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjela za zajedničke poslove, Odsjeka za čišćenje prostora i brigu o rublju, s time da je odjel mijenjao ime tako da sada glasi Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD. Iz dostavljenih naloga proizlazi da je upućena na mjesto rada Kliniku za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata.

15. Uvidom u Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. utvrđeno je da je radno mjesto spremačice, šifra radnog mjesta 2305, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju, sukladno čl.3. toč. 16. i 18. podtočka 56. Pravilnika o posebnim uvjetima rada, posao s povećanim rizikom (posebni uvjeti rada). Pod opis poslova spada održavanje čistoće prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održavanje čistoće prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavljanje i drugih poslova po nalogu neposrednog pretpostavljenog. Navedeni poslovi obavljaju se u zatvorenom prostoru, odnosno u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima poslodavca 90% vremena, dok u otvorenom prostoru, odnosno dvorišnom krugu poslodavca 10% vremena.

16. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da kod tuženika radi 4 godine i dva mjeseca kao spremačica te da je od samih početaka u operacijskim salama. Radi 12 sati u smjeni. Prilikom čišćenja koristi najčešće Incidin, aktivni kisik Okxygen, a koristi često i alkohol. Njezin uobičajeni dan sastoji se u tome da kad dođe za sebe i ostalo medicinsko osoblje pripremi mantile i ostalu zaštitnu opremu te odlazi čistiti prašinu, mijenjati dezinficijense i sapune, odnosno pripremati prostor za dolazak pacijenata. Za vrijeme dok su pacijenti u sali čisti hodnike i ostale površine od prašine, pere prozore, a nakon što pacijent izađe iz sale ulazi u operacijsku salu te kupi otpad i čisti prostoriju. Navodi da prebriše stalke, kao i sve ostale površine, te lampe. Kad kaže da kupi otpad, pojašnjava da prilikom rada u operacijskim salama medicinsko osoblje prilikom operacije zna bacati na pod rukavice, tufere koji su često natopljeni krvlju i ostalim izlučevinama te ih skuplja i baca u za to predviđena mjesta u otpad. U svom svakodnevnom radu, odnosno dnevno zna biti i do 25 operacija koje su smještene u različitim operacijskim salama po katovima. Neke dane sama obavlja taj posao, a neke dana pridružuje joj se i kolegica. Pojašnjava da su na tom odjelu 21 spremačica, a najčešće zna raditi s kolegicom UĐ, FĐ, te ĐĐ. Navodi da po njezinoj procjeni nekih 8 sati provede u kontaktu s infektima, štetnim tvarima, izlučevinama pacijenata. Glede zaštitne oprema svakodnevno koristi rukavice, masku, kapu te zaštitnu obuću, kaljaču. Pojašnjava da je kaljača u suštini zaštitna vrećica s gumicom, a koja je obvezna prilikom ulaska u operacijsku salu. Na upit pun. tužiteljice o datumu kada je počela raditi kod tuženika tužiteljica navodi da je počela raditi 15. ožujka 2021. i dan danas radi. Navodi da je zaštitna oprema ne štiti prilikom ubodnih incidenata. Navodi da se prije nekih 3 godine ubola na iglu prilikom čišćenja u operacijskoj sali. Pojašnjava da igla nije bila u predviđenoj kutiji, nego je bila samo ubačena u vreću. Postoji mogućnost da dolazi u kontakt s izlučevinama zaražene osobe, a da to u datom trenutku nije bilo poznato jer nalazi dolaze kasnije. Skuplja otpad koji se inače nalazi u odvojenim mjestima ovisno o vrsti otpada, ali da po njezinom iskustvu, kao što je već navela, otpad se zna nalaziti i po podu koji ona kupi iza medicinskih djelatnika. Također navodi da kupi i jednokratni materijal koji ostaje iza pacijenata, kao što su to jednokratne plahte i to kada se taj materijal nalazi na podu. Navodi da joj ponekad treba i sat i pol vremena da očisti jednu salu s obzirom na stanje te sale kada zna biti jako puno krvi i po zidovima.

17. Na okolnost koliko radnog vremena i kojim kemikalijama i biološkim agensima, infektima i otrovima je izložena tužiteljica na radnom mjestu spremačice sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Jeleni Macan koja je, u svom nalazu i mišljenju od 8. rujna 2025., navela da je tužiteljica JĐ zaposlena na neodređeno puno radno vrijeme pri tuženiku od 15. ožujka 2021., tj. oko 4,5 godine na radnom mjestu spremačice (broj radnog mjesta 2305) na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata. Prema navodima tužiteljice, od početka rada pri tuženiku radi na poslovima čišćenja i dezinfekcije operacijskih sala. Za dezinfekciju koristi sredstva Incidin ili Oxygenon, te alkohol. Osim uobičajenih poslova čišćenja prašine, prozora, podova, mijenjanja dezinficijensa i sapuna, nakon završenih operativnih zahvata čisti operacijske sale. To uključuje čišćenje radnih površina i lampi, sakupljanje otpada sa više mjesta na kojima se odlažu različite vrste otpada, ali i sa poda, na primjer odbačene zaštitne rukavice, gaze natopljene krvlju i drugim izlučevinama. Na čišćenje operacijskih sala troši oko 8 sati radnog vremena koji traje 12 sati (smjenski rad). Pri radu redovito koristi zaštitne rukavice, masku, kapu, obuću. Tužiteljica opisuje ubodni incident koji joj se dogodio pri čišćenju operacijske sale, ubola se na iglu koja je bila ubačena u vreću za otpad, umjesto u za to predviđen kontejner. Prema priloženoj procjeni rizika iz 2017. za radno mjesto spremačice u Odsjeku za čišćenje prostora i brigu o rublju (radno mjesto 103, šifra 2305) radi se o radnom mjestu koje uključuje poslove s posebnim uvjetima rada sukladno čl.3 Pravilnika o posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84), točka 16- poslovi koji u pretežitom dijelu punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 15kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela, i točka 18(56)- poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima. Rad se odvija u 90% radnog vremena u zatvorenim radnim prostorima poslodavca, a 10% na otvorenom u dvorišnom krugu poslodavca. Analiza rizika ovog radnog mjesta utvrdila je razinu velikog rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima sadržanim u zaraznom materijalu, dok su rizici za ostale opasnosti, štetnosti i napore utvrđene na razini malog i srednjeg rizika, uz napomenu da je izračun opterećenja prilikom ručnog prenošenja tereta na samoj granici velikog rizika. Na ovom radnom mjestu postoji izloženost biološkim agensima skupine 2 (koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi i mogli bi biti opasni za radnike te nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu a obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje) i 3 (koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike, mogu predstavljati rizik za širenje u okolinu te u pravilu je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje) prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu (Narodne novine 129/2020). Za biološke agense skupine 3 navedena je moguća izloženost uzročnicima tuberkuloze, hepatitisa B i C, zapadno- nilske groznice i sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS) putem kože i sluznica. Navedena je mogućnost ozljede oštrim predmetom kontaminiranim tjelesnim tekućinama ili izlučevinama bolesnika. Izloženost kemijskim štetnostima u vidu koroziva i nadražljivaca je 4 ocijenjena sa kategorijom srednjeg rizika, a popis kemikalija s kojima se na ovom radnom mjestu rukuje nije priložen. Procjena rizika sadrži i niz tehničkih, organizacijskih i osobnih mjera zaštite na radu koje se preporučuju za smanjenje rizika na ovom radnom mjestu, uključujući cijepljenje radnika protiv hepatitisa A i B, tetanusa, difterije, rubeole, hripavca i gripe. Popis zaštitne opreme za radno mjesto spremačice uključuje zaštitnu odjeću i obuću, jednokratne rukavice, gumenu pregaču. Prema navedenom može se zaključiti da radno mjesto tužiteljice uključuje posao sa povećanim zdravstvenim rizikom, tj. poslove s posebnim uvjetima rada, zbog izloženosti statodinamičkim tjelesnim naporima u vidu rukovanja teretima i biološkim agensima koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike, uz u pravilu postojeću djelotvornu profilaksu ili liječenje. Navedenim rizicima je izložena pretežiti dio radnog vremena. Prema navodima tužiteljice (procjena rizika ne sadrži popis kemikalija za ovo radno mjesto), od kemikalija je izložena dezinficijensima na bazi kvarternih amonijevih spojeva (Incidin), aktivnog kisika (Oxygenon) ili etanola. Kvarterni amonijevi spojevi i sredstvo na bazi aktivnog kisika imaju u uvjetima profesionalne izloženosti poznato korozivno djelovanje na kožu, koje u potpunosti sprečava redovita uporaba osobnih zaštitnih sredstava, isto kao i nadražujuće djelovanje etanola na kožu. Detaljniju procjenu izloženosti kemijskim i biološkim štetnostima na radnom mjestu tužiteljice biti će moguće dati nakon očevida, tj. obilaska njenog radnog mjesta uz uvid u popis kemikalija kojima je izložena pri radu, te pri tuženiku registrirane ubodne incidente i profesionalne bolesti kod spremačica. Očevidom će se moći jasnije odrediti trajanje i način izloženosti kemijskim i biološkim štetnostima tijekom radne smjene i eventualni doprinos primijenjenih preporučenih mjera zaštite na radu smanjenju rizika radnog mjesta.

17.1. Nakon provedenog očevida vještakinja je u dopuni nalaza i mišljenja od 29. prosinca 2025. navela da je prikupila podatke pri očevidu radnog mjesta tužiteljice na poslovima spremačice u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata. Tužiteljica radi u dnevnim i noćnim smjenama trajanja 12h. Čisti i dezinficira operacijske sale nakon završenih operacija, kao i ostale radne prostore operacijskog trakta. Prilikom rada koristi zaštitnu opremu u vidu mantila, rukavica, kape, maske, obuće. Pri očevidu se dolazi do ulaska u prostor operacijskog bloka u kojem vrijedi poseban oblik oblačenja sa zelenim kutama, maskama te posebnom obućom, a navedeni način oblačenja vrijedi i za tužiteljicu. Podaci iz dokumentacije dostavljene od strane tuženika su: popis kemikalija kojima su izloženi radnici zaposleni na radnom mjestu “spremačica”. Sastav kemikalija je razmotren temeljem uvida u njihove sigurnosno-tehničke listove, a popis sadržava: Maxx Indur 2- sredstvo za pranje podova na bazi alkohola, pH 9-10; Labudol NM- sredstvo za čišćenje i dezinfekciju na bazi kvarternih amonijevih spojeva, pH 6-8; Labro Blic- sredstvo za čišćenje kamenca na bazi limunske kiseline, pH 3; Labpro Staklo- sredstvo za pranje stakla na bazi etanola (<5%); Eco Line- deterđent za ručno pranje posuđa; Labpro Cream- abzazivno sredstvo za čišćenje na bazi soli sulfonske kiseline i kalcij karbonata, pH 12; Akval- tekući sapun s dezinfekcijskim učinkom, pH 4-6; Incidin pro- sredstvo za čišćenje i dezinfekciju na bazi kvarternih amonijevih spojeva, pH 10,5-11,5; Chemisept Vir- antiseptik za ruke na bazi 75% etanola; Deso Scrub- antiseptik za ruke sa sadržajem klorheksidina; pH 6,5-7,5; Labpro Sanitar- sredstvo za čišćenje kamenca i dezinfekciju sanitarija na bazi fosforne i sulfonske kiseline, glutaraldehida, pH 2,5. Tuženik je također dostavio očitovanje o profesionalnim bolestima i ubodnim incidentima radnika zaposlenih na radnom mjestu “spremačica” iz kojih je vještak utvrdio da u utuženom razdoblju (1. prosinca 2019. -31. siječnja 2025.) na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata nije bilo prijavljenih ubodnih incidenata niti profesionalnih bolesti radnika zaposlenih na radnom mjestu spremačice. Dostavljen je i podatak o ukupnom broju slučajeva/pacijenata po godinama razdoblja 1. siječnja 2020.-31. prosinca 2023. iz kojih proizlazi da u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata godišnji broj slučajeva/pacijenata kreće se u rasponu 34.825-50.077., a dostavljen je i podatak o ukupnom broju slučajeva/pacijenata s dijagnozom zarazne bolesti po godinama u razdoblju 1. siječnja 2020.-31. prosinca 2023. u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata: ukupni broj slučajeva pacijenata sa dijagnozom zarazne bolesti kreće se u rasponu 61-98 slučajeva godišnje; dominiraju slučajevi virusnih bradavica u rasponu 11-46 slučajeva godišnje, potom parotitisa (3-23 slučajeva godišnje), sepse (do 8 slučajeva godišnje), herpes virusne infekcije (do 6 slučaja godišnje), sporadični slučajevi tuberkuloze (do 3 slučaja godišnje), tularemije (3 slučaja 2023.g.), borelioze (do 2 slučaja godišnje), AIDS-a (dva slučaja 2021. i jedan slučaj 2022.g.), virusnog hepatitisa (1 slučaj 2020.g.).

17.2. Na temelju gore navedenog vještakinja dr. Jelena Macan je mišljenja da tužiteljica JĐ od početka rada pri tuženiku radi na poslovima čišćenja i dezinfekcije operacijskih sala i drugih radnih prostora operacijskog trakta Klinike. Osim uobičajenih poslova čišćenja prašine, prozora, podova, mijenjanja dezinficijensa i sapuna, nakon završenih operativnih zahvata čisti operacijske sale. To uključuje čišćenje radnih površina i lampi, sakupljanje otpada sa više mjesta na kojima se odlažu različite vrste otpada, ali i sa poda, na primjer odbačene zaštitne rukavice, gaze natopljene krvlju i drugim izlučevinama. Tužiteljica navodi da na čišćenje operacijskih sala troši oko 8 sati radnog vremena koji traje 12 sati (smjenski rad). Pri radu redovito koristi mantil, zaštitne rukavice, masku, kapu, obuću. Tužiteljica opisuje ubodni incident koji joj se dogodio pri čišćenju operacijske sale, ubola se na iglu koja je bila ubačena u vreću za otpad, umjesto u za to predviđen kontejner. Ovaj ubodni incident nije evidentiran od strane poslodavca. Prema priloženoj procjeni rizika iz 2017.g. za radno mjesto spremačice u Odsjeku za čišćenje prostora i brigu o rublju (radno mjesto 103, šifra 2305) radi se o radnom mjestu koje uključuje poslove s posebnim uvjetima rada sukladno čl.3 Pravilnika o posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84), točka 16- poslovi koji u pretežitom dijelu punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 15kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela, i točka 18(56)- poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima. Rad se odvija u 90% radnog vremena u zatvorenim radnim prostorima poslodavca, a 10% na otvorenom u dvorišnom krugu poslodavca. Analiza rizika ovog radnog mjesta utvrdila je razinu velikog rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima sadržanim u zaraznom materijalu, dok su rizici za ostale opasnosti, štetnosti i napore utvrđene na razini malog i srednjeg rizika, uz napomenu da je izračun opterećenja prilikom ručnog prenošenja tereta na samoj granici velikog rizika. Na ovom radnom mjestu postoji izloženost biološkim agensima skupine 2 (koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi i mogli bi biti opasni za radnike te nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu a obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje) i 3 (koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike, mogu predstavljati rizik za širenje u okolinu te u pravilu je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje) prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu (Narodne novine 129/2020). Za biološke agense skupine 3 navedena je moguća izloženost uzročnicima tuberkuloze, hepatitisa B i C, zapadno-nilske groznice i sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS) putem kože i sluznica. Navedena je mogućnost ozljede oštrim predmetom kontaminiranim tjelesnim tekućinama ili izlučevinama bolesnika. Izloženost kemijskim štetnostima u vidu koroziva i nadražljivaca je ocijenjena sa kategorijom srednjeg rizika, a popis kemikalija s kojima se na ovom radnom mjestu rukuje nije priložen. Procjena rizika sadrži i niz tehničkih, organizacijskih i osobnih mjera zaštite na radu koje se preporučuju za smanjenje rizika na ovom radnom mjestu, uključujući cijepljenje radnika protiv hepatitisa A i B, tetanusa, difterije, rubeole, hripavca i gripe. Popis zaštitne opreme za radno mjesto spremačice uključuje zaštitnu odjeću i obuću, jednokratne rukavice, gumenu pregaču. Priloženi popis kemikalija s kojima tužiteljica radi sadrže sredstva za čišćenje uobičajena u kućanstvima (sredstva za pranje podova, stakla, sanitarija, posuđa) i sredstva za dezinfekciju radnih površina i ruku na bazi kvarternih amonijevih spojeva, etanola i klorheksidina. Radi se o kemikalijama sa poznatim nadražujućim učinkom na kožu i sluznice, među kojima je potrebno izdvojiti dezinficijens za radne površine na bazi kvarternih amonijevih spojeva (Incidin pro) i sredstvo za čišćenje sanitarija i kamenca (Labpro Sanitar) koji na kožu i sluznice mogu djelovati korozivno. Navedene štetne učinke u potpunosti sprečava redovito korištenje osobnih zaštitnih sredstava (zaštitne rukavice), a dodatno radni proces kod spremačica ne uključuje prelijevanje niti razrjeđivanje kemikalija, već koriste razrijeđene kemikalije primjenom dozatora. Priloženi podaci o broju slučajeva s dijagnozom zarazne bolesti se u razdoblju 2020. -2023.g. za Kliniku za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata kreću u rasponu 61-98 slučajeva godišnje i u većini slučajeva se odnose na slučajeve virusnih bradavica i parotitisa, dok su zaraze biološkim agensima skupine 3 (tuberkuloza, virusni hepatitis, AIDS) zabilježene samo sporadično (do 3 slučaja godišnje). Ubodni incidenti na igle i sl. se kod tuženika događaju i o tome se vodi registar, a u utuženom razdoblju kod spremačica u Kliniku za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata ubodni incidenti nisu zabilježeni, kao niti profesionalne bolesti. Prema navedenom može se zaključiti da radno mjesto tužiteljice uključuje posao sa povećanim zdravstvenim rizikom, tj. poslove s posebnim uvjetima rada, zbog izloženosti statodinamičkim tjelesnim naporima (rukovanje teretima) i biološkim agensima koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike, uz u pravilu postojeću djelotvornu profilaksu ili liječenje. Pri radu je svakodnevno izložena kemikalijama u vidu sredstava za čišćenje i dezinfekciju koja u uvjetima profesionalne izloženosti mogu imati nadražujuće i korozivno djelovanje na kožu, a ove štetne učinke u potpunosti sprečava redovita uporaba osobnih zaštitnih sredstava. Izloženost biološkim štetnim agensima kod spremačica je moguća povremeno i indirektno pri skupljanju potencijalno infektivnog otpada i čišćenju krvi i izlučevina bolesnika. Pri tome se najčešće radi o biološkim agensima skupine 2 kod kojih će redovita upotreba osobnih zaštitnih sredstava spriječiti zarazu. Izloženost biološkim agensima skupine 3, naročito agensima koji se prenose krvlju (virusni hepatitisi, AIDS) je izrazito rijetka. Radnici se ovim agensima mogu zaraziti ukoliko se ubodu na iglu ili drugi oštar predmet kontaminiran krvlju zaraženog bolesnika, ali priloženi podaci ukazuju da su ovi incidenti također izrazito rijetki na poslovima spremačice. Sumarno, tužiteljica je na svom radnom mjestu spremačice svakodnevno izložena kemikalijama u vidu sredstava za čišćenje i dezinfekciju radnih površina, prostora i ruku čije štetno djelovanje u potpunosti sprečava redovito korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Tužiteljica je povremeno na radnom mjestu indirektno izložena štetnim biološkim agensima skupine 2 i 3 čije štetno djelovanje značajno sprečava redovito korištenje osobnih zaštitnih sredstava, s time da je izloženost agensima skupine 3 vrlo rijetko zabilježena, kao i ubodni incidenti na poslovima spremačice. Zaključuje da je tužiteljica pri obavljanju poslova spremačice na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata uz redovitu primjenu propisanih zaštitnih sredstava izložena kemijskim štetnostima (otrovima) i biološkim štetnostima (infektima) manje od 2/3 radnog vremena.

17.3. S obzirom da je tužiteljica imala prigovore na nalaz i mišljenje vještakinja je saslušana na ročištu održanom 10. ožujka 2026. na kojem je navela da je pročitala primjedbe iz podneska tužiteljice od 2. veljače 2026. Navodi da je prilikom izrade nalaza i mišljenja postupala sukladno pravilima struke, a posebice na temelju Pravilnika o izradi procjene rizika kao temeljnog dokumenta u zaštiti na radu. U bitnom navodi da se prilikom ocjene ne gleda samo štetnost koja postoji na radnom mjestu nego način izloženosti što onda upućuje na mogući štetni zdravstveni učinak. U odnosu na ostale navode tužitelja smatra da tužiteljica tumači Kolektivni ugovor, a u što kao vještak s obzirom da se radi o pravnim pitanjima ne može ulaziti. Na poseban upit pun. tužitelja koliko sati u radnom vremenu tužiteljica efektivno radi s infektima neovisno o zaštitnim sredstvima koje koristi u radu i vjerojatnosti nastupa štetnih posljedica vještakinja odgovora da je navedeno nemoguće reći na navedeni način zato što je svaki dan drugačije. Na daljnji upit pun. tužitelja da li npr. infekt može biti na pločicama u kupaonici koje tužiteljica kao spremačica čisti vještakinja navodi da ne može jer se radi o bakteriji, ali nisu sve bakterije štetne. Tužiteljica može biti u dodiru sa štetnom bakterijom ukoliko je takav pacijent bio u kupaonici ali je to rijetko, a kako je to procijenila u konkretnom slučaju na temelju dostavljenih podataka o broju zaraženih pacijenata u utuženom razdoblju. Na poseban upit pun. tužitelja u kojem je točno trenutku tijekom svojeg radnog vremena tužiteljica u potpunosti sigurna od incidenata odnosno zaraze vještakinja navodi da na temelju konkretnih podataka na tužiteljičinom radnom mjestu u prosjeku prođe 60 do 90 zaraženih pacijenata godišnje i ti trenuci kontakta s takvim pacijentima je zapravo mogućnost izloženosti štetnim utjecajima tužiteljice kao spremačice. Vještakinja nadalje ističe da tužiteljica kao spremačica radi na odjelu ORL u kojem je izloženost štetnim utjecajima manja nego na nekim drugim odjelima. Na poseban upit pun. tužitelja da li po mišljenju vještakinje su u dostavljenoj dokumentaciji navedene sve bakterije pa i benigne bolničke bakterije vještakinja navodi da je dobila službene podatke odnosno dokumentaciju u kojoj su navedene kako teške bakterije tako i benigne bakterije te navodi da nema razloga sumnjati u dostavljenu dokumentaciju tuženika. Na daljnji upit pun. tužitelja da li bi vještak zaštite na radu mogao dodatno pojasniti ili pomoći vještaku vještakinja navodi da ne bi. Vještak zaštite na radu bi mogao eventualno biti od koristi ukoliko se sumnja na nepropisno provođenje mjera zaštite na radu što u konkretnom premetu nije slučaj. Na poseban upit suda pun. tuženika da li je dostavljena sva dokumentacija vezana za predmet ovog spora tuženik navodi da je dostavljena. Na poseban upit pun. tuženika da li sredstva za čišćenje ulaze u kategoriju otrova vještakinja navodi da spadaju u otrove samo ako se progutaju, ali samo rukovanje ne na radnom mjestu, a procjenom rizika također nisu ocjenjeni kao veliki rizik.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje dr. Jelene Macan od 8. rujna 2025. i dopunu nalaza i mišljenja od 29. prosinca 2025. budući da su sačinjeni stručno, jasno, detaljno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke, a na temelju relevantne dokumentacije, pri čemu je vještakinja uzela u obzir i iskaz tužiteljice. Vještakinja je ročištu održanom 10. ožujka 2026. u cijelosti otklonila prigovore tužiteljice radi čega je sud odlučio ne prihvatiti prijedlog tužiteljice za provođenjem vještačenja po vještaku zaštite na radu.

19. Sud je ocijenio istinitim iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je opisivala opis poslova svog radnog mjesta, međutim, iskaz tužiteljice u dijelu koji se odnosi na rad sa otrovima i infektima te vremenu izloženosti istima sud nije posebno cijenio budući tužiteljica nema potrebna stručna znanja za procjenu navedenih činjenica te isto predstavlja njen osobni dojam. Sud nije ocijenio istinitim dio iskaza tužiteljice o ubodnom incidentu obzirom o navedenom u cjelokupnoj dokumentaciji koja prileži spisu nema nikakvih podataka.

20. Iskaz svjedokinja IĐ i BĐ sud nije posebno cijenio obzirom navedene svjedokinje ne rade na istom mjestu rada kao tužiteljica radi čega nemaju saznanja o relevantnim činjenicama u ovom postupku.

21. Također valja reći i da je sud, imajući na umu utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Jelene Macan te njegove dopune, ocijenio nepotrebnim saslušavati ostale predložene svjedoke i to AĐ, ČĐ, JĐS, VĐ i ŽĐ, a obzirom je vještakinja na očevidu vidjela radno mjesto tužiteljice, utvrdila način rada i sredstva koja tužiteljica koristi u radu, a na temelju podataka dostavljenih od strane tuženika, koje tužiteljica svojim navodima nije dovela u sumnju, i to: popisa kemikalija kojima su izloženi radnici zaposleni na radnom mjestu “spremačica”, očitovanja o profesionalnim bolestima i ubodnim incidentima radnika zaposlenih na radnom mjestu “spremačica” u utuženom razdoblju, podataka o ukupnom broju slučajeva/pacijenata i podataka o ukupnom broju slučajeva/pacijenata s dijagnozom zarazne bolesti Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, pri čemu je uzela u obzir i dostavljenu Procjenu rizika, te je vještakinja stručno ocijenila da je vremensko razdoblje u kojem je tužiteljica izložena kemijskim štetnostima (otrovima) i biološkim štetnostima (infektima) manje od 2/3 radnog vremena.

22. Iz svega navedenog sud je utvrdio da tužiteljica nije dokazala je u utuženom razdoblju radeći na radnom mjestu spremačice bila više od 2/3 radnog vremena izložena kemijskim i biološkim štetnostima, što je uvjet za priznavanje prava na zatraženi dodatak, radi čega je sud tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim, isti odbio i odlučio kao u izreci presude.

23. Valja istaknuti i da je s obzirom na navedena utvrđenja, a imajući na umu načelo ekonomičnosti postupka, sud odlučio ne provoditi dokaz financijskim vještačenjem radi utvrđivanja visine potraživanja tužiteljice, kao što nije bilo potrebno, obzirom je tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim, obrazlagati ostale prigovore tuženika.

24. Budući je tužiteljica u cijelosti izgubila spor, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbijen je i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 14. travnja 2026.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku