REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-19573/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Novosel, odlučujući u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika GŠ zastupanog po branitelju GŠJ, odvjetniku iz [adresa] i drugookrivljene ĆŠ, radi djela prekršaja iz članka 10. točka 3. i kažnjivo po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24) i članka 4. stavak 1. kažnjivo po članku 16. stavak 1. točka 1. Zakona o prebivalištu (Narodne novine br. 144/2012, 158/2013, 115/2014, 114/2022), povodom optužnog prijedloga PUZ-a, V. Policijske postaje klasa: 211-07/25-5/34021 Ur.br.511-19-31-25-1 od 24.12.2025. temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon ispitivanja prvookrivljenika GŠ i drugookrivljene ĆŠ u žurnom prekršajnom postupku, u odsutnosti okrivljenih i predstavnika tužitelja temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. PZ-a, dana 13. travnja 2026. objavio je i

presudio

Prvookrivljeni GŠ, sin G i majke Ć, djev. prezime majke U,, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1968. g. u [adresa], državljanin RH, sa stanom u [adresa], VSS, po zanimanju privatni poduzetnik, BMP Recidens doo, s mjesečnim primanjima od 1.000 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, zastupan po branitelju Ljubi Pavasović Visković iz Zagreba, Jurišićeva 18

Drugookrivljena ĆŠ, kćer B i D, djev. prezime majke M, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1990. g. u Zagrebu, državljanka RH, s adresom stanovanja u [adresa], SSS, po zanimanju komercijalista, udata, majka jednog djeteta, prekršajno ne kažnjavana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,

I.) Temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona

oslobađaju se optužbe

da bi 23. prosinca 2025. oko 20.00 sati u Zagrebu, na adresi [adresa], u stanu, u prisutnosti njihove kćeri UŠ, rođene 2023. (stare 2 godine), počinili međusobno nasilje u obitelji na način da bi drugookrivljena ĆŠ, nakon što je suprug GŠ donio božićne poklone i pokazao ih, izgovorila povišenim tonom prvookrivljenom GŠ riječi: "Koji kurac donosiš smeće kući?!" te da je pokloni ne zanimaju i da ih pokaže sinu jer je vinar, na što da bi joj prvookrivljeni GŠ uputio riječi: "Jedi govna, bahata si i bezobrazna", nakon čega da bi mu drugookrivljena ĆŠ odgovorila: "Jedi Govna, pička ti materina!", a da bi joj prvookrivljeni odgovorio: "Puši kurac i jedi govna", te da bi 24. prosinca 2026. oko 8:30 sati, drugookrivljena ĆŠ, dok se nalazila u kupaonici, uputila prvookrivljenom GŠ riječi: "Što me gledaš, stoko odvratna?; Smeće olinjalo?!" te da bi mu prišla s podignutom stisnutom šakom desne ruke govoreći mu: "Pogodit ću te šakom!" i nastavila ga vrijeđati nakon čega da bi prvookrivljeni GŠ istog dana oko 10:00 sati drugookrivljenoj ĆŠ rekao:" Ako misliš i dalje povisivati ton, rasparat ću te! Kurvo!; Prostitutko!" što da bi kod oboje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

dakle, da bi kao supružnici počinili međusobno psihičko nasilje u obitelji koje da bi kod oboje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

čime da bi počinili prekršaj opisan u članku 10. točka 3. i kažnjivo po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

II.) Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona

oslobađaju se optužbe

da bi 24. prosinca 2025. u 10:00 sati u stanu na adresi u [adresa], provjerom putem IS MUP-a bilo utvrđeno da imaju prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa] na kojoj ne stanuju već da od travnja 2025. žive na adresi u [adresa], te da nisu u roku od 15 dana prijavili prebivalište, odnosno promjenu adrese stanovanja nadležnom tijelu, tj. policijskoj upravi Zagrebačkoj,

dakle, da ne bi u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta podnio prijavu prebivališta i boravišta

čime bi počinio prekršaj opisan u članku 4. stavak 1. kažnjivo po članku 16. stavak 1. točka 1. Zakona o prebivalištu

III.) Uslijed odluke pod točkom I.) prijedlog tužitelja za primjenom zaštitne mjere zabrane uznemiravanja je bespredmetan.

IV.) Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, V. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv prvookrivljenika GŠ i drugookrivljene ĆŠ, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Prvookrivljeni GŠ, u nazočnosti branitelja, u svojoj obrani je iskazao da je razumio što mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom, ne smatra se krivim za prekršaje, ne priznaje počinjenje istih, te ne želi davati svoju obranu već je zamolio da mu se omogući dostaviti pisanu obranu pri čemu je naveo da je situacija takva da je emotivno rastrojen i obranu želi dati naknadno. Dana 29.prosinca 2025. godine okrivljenik je putem branitelja dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo da će koristiti svoje pravo i neće iznositi obranu, te predložio da se oslobodi prekršajne odgovornosti.

3. Drugookrivljena ĆŠ u svojoj obrani je iskazala da je razumjela što joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom, ne smatra se krivom i ne priznaje počinjenje istih, te da se odriče prava na branitelja. U odnosu na navode optužbe iskazala je da ne želi davati svoju obranu, pa je zamolila da joj se omogući dostaviti naknadno pisanu obranu, da nije za nikakve svađe, a obzirom da su blagdani moli da joj se omogući iste provesti sa djetetom. Dana 6.veljače 2026. godine drugookrivljena ĆŠ je dostavila pisanu obranu u kojoj je navela da će koristiti svoje pravo i neće iznositi obranu.

4. Branitelj prvookrivljenika GŠ je naveo da je upoznat sa obiteljskom situacijom, te da će pripomoći da se održe stabilni odnosi, a kako okrivljenici žive u velikoj kući, nema opasnosti da bi se nešto dogodilo time da je predostrožnosti radi dogovoreno da će drugookrivljena ĆŠ sa djetetom privremeno biti kod svojih roditelja, dok se cijeli postupak ne okonča.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o uhićenju za prvookrivljenika GŠ i drugookrivljenu ĆŠ, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola serijski br. [serijski broj] i 02197171, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i prekršajna evidencija za prvookrivljenika GŠ i drugookrivljenu ĆŠ.

6. Na temelju obrane prvookrivljenika GŠ i drugookrivljene ĆŠ koji su poricali počinjenje prekršajnih djela, kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi prvookrivljenik GŠ i drugookrivljena ĆŠ počinili prekršaj nasilja u obitelji na međusobnu štetu. Naime, iako su okrivljenici dali svoje iskaze pred policijom, radi se o posrednim dokazima budući da sami policijski službenici koji su prikupili obavijesti od okrivljenika nisu bili neposredno nazočni događaju i nemaju neposrednih saznanja o istom, dok su okrivljenici u postupku pred sudom koristili svoje pravo obrane šutnjom. U tom smislu sud nije mogao provoditi načelo neposrednosti saslušanjem okrivljenika radi potpunog i točnog utvrđivanja činjeničnog stanja i slobodne ocjene dokaza. Budući da nikakvih drugih personalnih niti materijalnih dokaza nije bilo, sud nije mogao utvrditi činjenično stanje i jesu li okrivljenici nekim svojim određenim ponašanjem ostvarili obilježja djela prekršaja psihičkog nasilja u obitelji. U konkretnom slučaju radi se o situaciji gdje postoje samo dva suprotstavljena iskaza odnosno "riječi protiv riječi". Budući da je tužitelj ujedno kao pravnu kvalifikaciju djela stavio okrivljenicima počinjenje djela prekršaja međusobnog psihičkog nasilja u obitelji u nazočnosti djeteta, a dijete je, obzirom na dob od dvije godine, premalo za saslušanje, te uslijed nedostatka drugih dokaza, objektivnih i nepristranih personalnih dokaza ili pak materijalnih dokaza, sud nije u mogućnosti provjeriti, utvrditi odnosno razriješiti tko govori istinu dok se sam čin šutnje okrivljenika na koji imaju pravo, nikako ne smije tumačiti kao priznanje krivnje i počinjenja djela. Unatoč činjenici da se u spisu nalaze zapisnici o ispitivanju osumnjičenika koji su propisno sastavljeni, bez neposrednog saslušanja i procjene suda, kao i nemogućnosti svakog od okrivljenika da ispita drugog na okolnosti događaja i razjašnjenja situacije, sud ne može nedvojbeno utvrditi što se dogodilo, kada i tko je odgovoran i u kojoj eventualno mjeri slijedom čega je dužan primijeniti pravilo "in dubio pro reo", tj. u slučaju sumnje, povoljnije za okrivljenika i iste osloboditi optužbe. Valja istaknuti da se presuda suda nikako ne može temeljiti isključivo na iskazima koje su policijski službenici "čuli" od osoba koje kasnije na sudu šute, a u prilog ovakvog stava ukazuje i sudska praksa Europskog suda za ljudska prava te činjenica da bi se na taj način postupalo suprotno članku 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava. Slijedom svega navedenog, sud je uslijed nedostatka dokaza okrivljenike oslobodio optužbe u smislu članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona.

7. U odnosu na djelo prekršaja pod točkom II.) izreke, sud je također donio oslobađajuću odluku, ali po drugoj osnovi. Naime, tužitelj je u činjeničnom opisu naveo da okrivljenici nisu u roku od 15 dana prijavili nadležnom tijelu promjenu prebivališta iako je prilikom njihovog postupanja odnosno 24. prosinca 2025. utvrđeno da okrivljeni stanuju na drugačijoj adresi od one na kojoj su prijavljeni i to od travnja 2025. Međutim, ovaj sud je mišljenja da tužitelj u svom činjeničnom opisu djela nije naveo sva konstitutivna obilježja predmetnog djela.

8. Odredba čl. 16. t. 1. Zakona o prebivalištu propisuje kažnjavanje fizičke osobe koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište ili boravište ili radi iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta, dok materijalna odredba čl. 4. sv. 1. Zakon o prebivalištu propisuje da se prijava prebivališta i boravišta podnosi u roku od 15 (petnaest) dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta.

9. U konkretnom slučaju djelo je dovršeno u trenutku nastanka protupravnog stanja, odnosno protekom roka od 15 (petnaest) dana računajući od dana nastanjenja, a koji dan nije naveden u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, stoga u istom nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, tako da navedeni činjenični opis ne ispunjava zakonsko biće prekršaja iz čl. 16. t. 1. Zakona o prebivalištu . Navedeni stav iskazan je u odlukama Visokog prekršajnog suda RH npr.: Ppž-9694/2021 od 29. rujna 2021.godine; Ppž-1417/2022 od 16. studenog 2022.

10. Dakle, kod ovog djela radi se o prekršaju vezanom uz strogi zakonski rok kod kojeg je datum početka konstitutivni element prekršaja (datum početka je prvi sljedeći dan nakon isteka petnaestodnevnog roka za prijavu), te se ne radi o trajnom prekršaju kod kojeg je vrijeme početka vezano uz prestanak protupravnog stanja. Dakle, u činjeničnom opisu djela sadržanom u optužnom aktu nedostaje upravo taj konstitutivni element, a samo navođenje sintakse “…od travnja 2025….”, da bi okrivljenici stanovali na adresi bez preciziranja roka za prijavu i datuma s kojim je nastalo protupravno stanje, nije dovoljno za postojanje bića djela.

11. S obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

12. Stoga djelo za koje se okrivljenike optužuje i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj radi čega je, temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao pod točkom II.) izreke ove presude.

13. Temeljem članka 140. st. 2. PZ trošak prekršajnog postupka iz čl. 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona pao je na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Zagreb, 13. travnja 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist Ljiljana Novosel

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Prvookrivljenom GŠ iz [adresa]

2. Drugookrivljenoj ĆŠ iz [adresa]

3. Odvjetniku Ljubi Pavasović Visković iz Zagreba, Jurišićeva 18

4. Ovlaštenom tužitelju, V. Policijska postaja Zagreb

5. Spis.