REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe: RYANAIR LTD, zbog prekršaja iz čl.46.st.1.t.2. Zakona o nadzoru državne granice (NN br. 83/13, 27/16, 114/22, 151/22, 13/26), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Prekršajnog naloga izdanog od strane ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, broj: KLASA: 211-07/25-3/10710 URBROJ: 511-19-48-25-1, od 01.08.2025.g., nakon provedene glavne javne rasprave održane kod ovog Suda dana 14.04.2026.g., u nazočnosti predstavnice ovlaštenog tužitelja, bez nazočnosti predstavnika okrivljene pravne osobe, a u nazočnosti branitelja, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljena pravna osoba RYANAIR LTD (DAC), sa sjedištem na adresi [adresa], Irska,

k r i v a j e

što 7. srpnja 2025. u 21:22 sati u mjestu Velika Gorica, Zračna Luka Franjo Tuđman, zrakoplovna kompanija ''Ryanair'', tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb (zračni), odnosno Postaji aerodromske policije nije dostavila potpune i točne podatke (API lista) - broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika i prvo mjesto ukrcaja za let FR-2190 koji je navedenog dana iz Londona, Velika Britanija sletio u Zračnu luku Franjo Tuđman u 21,22 sati, a na kojoj API listi nedostaje sljedeća putnica:

- ĆAN, rođena **.**.1965. godine, nositeljica važeće putne isprave Republike Hrvatske serijskog broja: [serijski broj], sa rokom važenja od 23.08.2016. godine do 23.08.2026. godine,

čime je počinila prekršajno djelo iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice, kažnjivo po članku 46.st.1.t.2. istog zakona,

pa joj se temeljem navedenog propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.910,00 (dvije tisuće devetsto deset) EURA.

II/

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona, upozorava se okrivljena pravna osoba da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

III/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, kao ovlašteni tužitelj, dana 01.06.2025.g., pod navedenim brojem, temeljem odredaba Prekršajnog zakona, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovane pravne osobe, protiv Prekršajnog naloga koji joj je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je dana 08.07.2025.g. izdao Prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/25-3/10710 URBROJ: 511-19-48-25-1, kojim je imenovanu okrivljenu pravnu osobu za navedeni prekršaj oglasio krivom i kaznio ju novčanom kaznom u iznosu od 5.300,00 eura, te ju obvezao na plaćanje troška u iznosu od 66,36 eura, ali je ista pravodobno podnijela prigovor zbog poricanja terećenog prekršaja, zbog čega je Prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud, temeljem odredaba Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.

3.

Predstavnica ovlaštenog tužitelja iskazala je kako u cijelosti ostaje kod svih navoda Prekršajnog naloga.

4.

Branitelj okrivljene pravne osobe u sudski spis je predao pisanu obranu te je izjavio kako ostaje u cijelosti kod navoda pisane obrane okrivljene pravne osobe.

5.

U dostavljenoj pisanoj obrani imenovana pravna osoba kao okrivljenik navodi, između ostalog i u bitnom, kako je prekršajnim nalogom okrivljenik proglašen krivim jer navodno tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu dostavio listu putnika (API listu) s netočnim podacima o putnicima. Točnije, Prekršajni nalog navodi da se podaci o putniku: ĆAN (dalje u tekstu ''Putnica") uopće nisu nalazili u dostavljenoj listi. Sukladno Prekršajnom nalogu, okrivljenik je time počinio prekršaj iz čl. 24. st.1. Zakona o nadzoru državne granice kažnjiv po čl.46.st.1. navedenog zakona. Čl.24. st.1. Zakona o nadzoru državne granice propisuje da je prijevoznik u zračnom prometu s trećim zemljama dužan, odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku dostaviti potpune i točne podatke o putnicima. Dakle, nužno je da se radi o putnicima, odnosno osobama koje su zaista putovale i koje namjeravaju ući na područje Republike Hrvatske. Za razliku od toga, Ć u konkretnom slučaju nije putovala letom FR-2190. Naime, prema Okrivljenikovim evidencijama putnica se uopće nije ni pojavila na ukrcaju na let. Čl.24. st.1. Zakona o nadzoru državne granice propisuje da se nadležnom tijelu API lista mora dostaviti za putnike određenog leta. lmajući u vidu kako putnica zapravo nije putovala letom FR-2190, nije ni bilo potrebe navesti ju u listi putnika, odnosno API listi. Slijedom navedenog, lista putnika je bila potpuna i točna, pa samim time nije počinjen prekršaj iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice. Podredno, čak i da putnica je putovala prekršaj i dalje nije počinjen. Okrivljenik naglašava da čak i da je putnica putovala letom FR-2190, omaška u sastavljanju liste putnika za navedeni let se ne bi treba smatrati povredom Zakona o nadzoru državne granice, jer uslijed navedene omaške ne bi došlo do narušavanja adekvatnog nadzora državne granice niti ostvarivanja svrhe radi koje se provodi. Glavna svrha Direktive Vijeća 2004/82/EZ od- 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima (u daljnjem tekstu: ''Direktiva"), a radi čije je implementacije propisana obvezà iz čl.24, Zakona o nadzoru državne granice je poboljšanje kontrole na granici i sprječavanje ilegalne imigracije (čl.1. Direktive). Ovlašteni tužitelj nije dostavio nikakve dokaze okrivljeniku pa se Okrivljenik oslanja isključivo na navode u Prekršajnom nalogu. Tako je iz teksta Prekršajnog naloga (koji je izdan 1 dan nakon leta kojim je Ć navodno putovala) vidljivo da Ć ima važeću putnu ispravu. Kada se uzme u obzir navedeno, jasno je da svrha propisane obveze dostavljanja podataka o putnicima ne bi bila ni u kojoj mjeri kompromitirana Okrivljenikovom nenamjernom omaškom prilikom sastavljanja liste putnika za let kojim je Ć navodno putovala. Drugim riječima, čak i da je putovala letom FR-2190, putnica bi svakako prilikom prelaska državne granice bila provjerena i imala bi važeću putnu ispravu (što je utvrđeno i u samom Prekršajnom nalogu), a što ujedno znači da bi nadzor državne granice nad njom bio valjano proveden. S obzirom na veliki broj putnika koji svakodnevno putuju avionima okrivljenika i znatnu količinu podataka koju je potrebno dostaviti tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice, očekivano je i neizbježno da će doći do manjih odstupanja od optimalnom provođenja svih formalnosti koje zračni prijevoznici prilikom prijevoza putnika moraju ispuniti. Okrivljenik smatra da tretiranje nenamjerne omaške u navođenju jednog putnika na listi putnika kao prekršaja i kažnjavanje istog, nije u skladu s ciljem nadzora prelaska državne granice, a niti s općom svrhom izricanja prekršajnopravnih sankcija. Vezano uz to, okrivljenik skreće pažnju sudu na činjenicu da ni za jednog adresata zakonskim propisa, uključujući sudove odnosno suce, nije propisano kažnjavanje zbog omaške u pisanju. Primjerice, Zakon o parničnom postupku omogućuje sucima ispravljanje pogrešaka u imenima, brojevima i drugim pogreškama (omaškama) u pisanju i računanju ''u svako doba''. Takva mogućnost je razumljiva jer je neizbježno da se prilikom produkcije velike količine pisanog teksta jave omaške. Okrivljenik smatra da bi ista tolerancija trebala biti primjenjena i na pružatelje usluga, posebice na prijevoznike u zračnom prometu, čiji rad uključuje brzu obradu i dostavljanje velike količine podataka u kratkim rokovima. Kada bi prekršaj bio počinjen, trebao bi se smatrati beznačajnim. U slučaju da Sud navode Okrivljenika navedene u točki A) i .B) ovog podneska ne ocijeni kao osnovane, Okrivljenik podredno ističe da je u konkretnom slučaju Prekršajni nalog izdan u odnosu na postupanje okrivljenika koje se u najgoru ruku može smatrati tek beznačajnim prekršajem. Čl.24.a Prekršajnog zakona propisuje da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Glavna svrha Direktive, radi čije je implementacije propisana obveza iz čl.24. Zakona o nadzoru državne granice je poboljšanje kontrole na granici i sprječavanje ilegalne imigracije. Čak i da je Ć putovala, opisana svrha ne bi bila narušena činjenicom da je došlo do omaške prilikom sastavljanja liste putnika. To stoga što bi Putnica u svakom slučaju bila provjerena prilikom prelaska državne granice i imala bi važeću putovnicu (kao što je navedeno u Prekršajnom nalogu) što znači da bi u odnosu na nju bio uspješno proveden nadzor državne granice i eliminiran rizik od ilegalne imigracije. Kada se istaknuto uzme u obzir, okrivljenik smatra da nije moguće tvrditi da bi u konkretnom slučaju svrha Direktive bila kompromitirana (odnosno, obveze propisane čl.24. Zakona o nadzoru državne granice) sve i da sud nađe da je putnica putovala letom FR-2190. Stoga, čak i ako se sud ne složi sa stavovima okrivljenika okrivljenik smatra da bi sud i dalje trebao zaključiti da u konkretnom slučaju nema prekršaja. Imajući u vidu naročite olakotne okolnosti ovog slučaja okrivljenik smatra da je kazna izrečena prekršajnim nalogom u svakom slučaju previsoka. Stoga, ako sud odluči izreći okrivljeniku novčanu kaznu, Okrivljenik predlaže da uzme u obzir olakotne okolnosti te da kaznu ublaži do najnižeg zakonom propisanog iznosa. Zaključno na sve navedeno, okrivljenik predlaže sudu da ga oslobodi od optužbe. Podredno, ako sud odluči izreći kaznu predlaže da se kazna ublaži na zakonom propisani minimum ili da, umjesto izricanja kazne, bude izrečena samo opomena.

6.

Predstavnica ovlaštenog tužitelja nakon čitanja pisane obrane iskazala je kako u odnosu na točku A i B pisane obrane okrivljenika ističe kako je prekršaj počinjen i to dana 7. srpnja 2025. budući da zrakoplovna kompanija RYANAIR na letu broj FR 2190 iz Londona koja je u Zračnu luku Franju Tuđman sletio u 21,22 sati nije dostavila potpune i točne podatke o svim putnicima na navedenom letu. Naime, u API listi se ne nalaze podaci o putnici ĆAN rođena **.**.1965., nositeljica važeće putne isprave RH serijskog broja [serijski broj]. Da se osoba ne nalazi na API listi potvrđeno je od tvrtke INSING2 koja se bavi učitavanjem podataka dostavljenih od strane zrakoplovnog prijevoznika u Nacionalni inf. sustav za upravljanje državnom granicom, a što je vidljivo iz izvješća policijske službenice kao i e-mail korespondencije između tvrtke INSING2 i PAP Pleso. Također ističe kako je iz API liste dostavljene sudu očigledno da se osoba ĆAN čija je preslika putne isprave također dostavljena sudu, ne nalazi na API listi. U odnosu na točku C pisane obrane okrivljenika smatra da se ne radi o beznačajnom prekršaju budući je svrha dostave podataka API listom letova koje dolaze iz trećih zemalja sprječavanje nezakonitih migracija i sigurnost Republike Hrvatske.

7.

Branitelj okrivljene pravne osobe iskazao je kako u cijelosti ostaje kod svih navoda iz pisane obrane.

8.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso, KLASA: 211-07/25-3/10710, URBROJ: 511-19-48-25-1 izdan 8. srpnja 2025., prigovor podnesen 31. srpnja 2025., preslika e-mail prepiske (list 6-7 spisa), izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso sastavljeno 7. srpnja 2025., preslika putne isprave za serijski broj [serijski broj], preslika putne karte na ime ĆAN, ispis liste putnika za let FR2190 od 7. srpnja 2025. u 20:35 sati.

9.

U završnom govoru predstavnica ovlaštenog tužitelja je iskazala kako u cijelosti ostaje kod optužbe.

U završnom govoru branitelj okrivljene pravne osobe je iskazao kako ostaje u cijelosti kod navoda iz pisane obrane i predlaže donošenje oslobađajuće odluke.

II/

1.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom pisane obrane okrivljene pravne osobe, a temeljem izvedenih materijalnih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljena pravna osoba predmetne zgode postupila suprotno odredbi iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice, djelujući na način opisan u izreci presude, pa da je tako okrivljena zrakoplovna kompanija počinila prekršaj kažnjiv po čl.46.st.1.t.2. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio pisanu obranu okrivljene pravne osobe kojom u bitnom poriče počinjenje prekršaja koji joj je stavljen na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali istu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane neuvjerljivi i svrsishodni, te da je okrivljena pravna osoba svojom obranom neosnovano nastojala uvjeriti Sud kako nije počinila prekršaj za koji se tereti.

Sudac je mišljenja da je okrivljena pravna osoba o činjeničnom opisu radnje prekršaja iz Optužnog prijedloga, svoju obranu oblikovala jasno, razumljivo, pa i životno, ali zapravo promišljeno, s ciljem kako bi stvorila dojam da svojim ponašanjem, odnosno propustom nije postupila suprotno Zakonskoj odredbi, dok je sudac temeljem izvedenih materijalnih dokaza sa sigurnošću i nesporno utvrdio da je okrivljena pravna osoba uistinu počinila terećeni prekršaj.

Sudac je zaključio da je okrivljena pravna osoba svoju pisanu obranu u odnosu na terećeni prekršaj, a kojeg ona ne priznaje, oblikovala u namjeri kako bi otklonila odgovornost za vlastiti propust, te da je pritom negirala, prikrivala i/ili opravdavala svoje protupravno postupanje i umanjivala ili relativizirala značaj svog doprinosa nedostavljanju potpunih i točnih podataka o putnicima na propisani način, a sve to u cilju vlastite koristi i s namjerom kako bi se zaštitila od prekršajne odgovornosti, oslobodila od krivnje i izbjegla kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

3.

Sudac je uvidom u Izvješće (list 7 spisa) sastavljeno od strane policijskih službenika ovlaštenog tužitelja, zatim u e-mail prepisku (list 6 spisa) između policijskih službenika PAP Pleso i osobe ovlaštene za unos API lista na adresi , a potom uvidom i pregledom Liste putnika za predmetni let (list 9-12 spisa) koje dokaze je tužitelj dostavio uz optužni akt, evidentno i nesporno potvrdio činjenice i okolnosti navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u Prekršajnom nalogu ovlaštenog tužitelja, a utvrđene i drugim provedenim materijalnim dokazima.

4.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

5.

Sudac nije izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze, iz razloga izbjegavanja odugovlačenja prekršajnog postupka i izbjegavanja nepotrebnih radnji i troškova, a vodeći se načelom ekonomičnosti postupka i svrhovitosti.

Sudac je zaključio kako je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja novih dokaza.

Sudac ima čvrsti stav i uvjerenje da se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi i ne bi doprinijelo boljem pojašnjenju već utvrđenih činjenica odlučnih za prijavljeni počinjeni prekršaj te ne bi moglo dovesti do drugačije odluke o krivnji i kažnjavanju okrivljene pravne osobe.

III/

1.

Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste s pisanom obranom okrivljene pravne osobe, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljena pravna osoba kao avioprijevoznik predmetne zgode ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji joj je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

2.

Zakon o nadzoru državne granice u čl.24. propisuje, između ostalog, da je prijevoznik u zračnom prometu s trećim zemljama dužan, odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku dostaviti potpune i točne podatke o putnicima, a to su: broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, naziv graničnog prijelaza na kojem će ući u Republiku Hrvatsku, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika, prvo mjesto ukrcaja.

Isti Zakon u čl.46. propisuje, između ostalog, da će se novčanom kaznom u iznosu od 2910,00 do 5300,00 eura, kaznit za prekršaj pravna osoba koja u svojstvu zračnog prijevoznika dostavi netočne ili nepotpune podatke ili ne dostavi podatke o putnicima.

3.

Zakon o nadzoru državne granice propisuje objektivnu odgovornost i kažnjavanje zračnog prijevoznika, ako postupi suprotno zakonskim odredbama, a budući je sudac nesporno utvrdio da je predmetne zgode za označeni let, okrivljena pravna osoba kao prijevoznik, pravovremeno dostavila API listu, ali nije dostavila potpune i točne podatke o svim putnicima jer su nedostajali podaci za jednu imenovanu putnicu, zaključio je da je okrivljena pravna osoba ispunila biće prekršajnog djela koje joj je stavljeno na teret, te da se ne može osloboditi odgovornosti neosnovanim isticanjem kako imenovana putnica u konkretnom slučaju nije putovala letom FR-2190 jer se uopće nije ni pojavila na ukrcaju na let, zatim naglašavanjem okolnosti kako da je putnica čak i putovala istim letom omaška u sastavljanju liste putnika za navedeni let se ne bi trebala smatrati povredom zakona jer uslijed navedene omaške ne bi došlo do narušavanja adekvatnog nadzora državne granice, niti isticanjem da se postupanje okrivljene pravne osobe u najgoru ruku može smatrati tek beznačajnim prekršajem.

4.

Sudac je mišljenja da je okrivljena pravna osoba odgovorna za zakonito poslovanje i postupanje na propisani način u svim segmentima, pa je tako, između ostalog, dužna i nadzirati, kontrolirati i voditi računa da kao prijevoznik u zračnom prometu odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku, dostavi potpune i točne podatke o putnicima, sukladno zakonskim odredbama, a što je okrivljena pravna osoba predmetne zgode propustila učiniti.

Okrivljena pravna osoba je i u predmetnom slučaju bila dužna voditi računa da se prilikom dostave podataka o putnicima, poštuju svi pozitivni propisi, a eventualno postojanje određenih poteškoća oko provođenja i poštivanja tih propisa, te vršenja kontrole, po uvjerenju suca, niti na koji način ne dovodi do otklanjanja prekršajne odgovornosti okrivljene pravne osobe, niti je to moguće isticanjem eventualnih smetnji, poteškoća ili otegotnih okolnosti.

5.

Sudac je zaključio kako je za nesporno utvrđenje počinjenja prekršaja za koji se okrivljena pravna osoba tereti, odlučna objektivna činjenica da predmetne zgode kao prijevoznik u zračnom prometu, nije pravovremeno i na propisani način dostavila tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku, potpune i točne podatke o putnicima na letu.

Slijedom navedenog, sudac je stekao uvjerenje kako su okolnosti koje je okrivljena pravna osoba iznijela u svojoj pisanoj obrani, samo pokušaji da se pravna osoba zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne ili umanji kaznu za prekršaj koji joj se stavlja na teret, ali da te okolnosti nikako ne mogu dovesti do oslobađanja okrivljene pravne osobe od prekršajne odgovornosti i krivnje za počinjeni prekršaj.

6.

Sudac je zaključio kako okolnosti koje je okrivljena pravna osoba navela u svojoj pisanoj obrani, mogu eventualno biti samo olakotne okolnosti o kojima može ovisiti težina primijenjene kazne, to jest visina izrečene novčane kazne, odnosno mogućnost umanjenja propisane novčane kazne, a nikako ne mogu dovesti do oslobađanja okrivljene pravne osobe od odgovornosti i krivnje za prekršaj.

7.

Stoga je sudac nakon provedene glavne rasprave, povodom pisane obrane okrivljene pravne osobe, a temeljem provedenog cjelokupnog dokaznog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenu pravnu osobu proglasio krivom, pa ju je kaznio novčanom kaznom u visini koja je Zakonom propisana kao najmanja za počinjeni prekršaj, a za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljene pravne osobe.

8.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao posebno olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljene pravne osobe našao opravdavajuće razloge što okrivljena pravna osoba kao počinitelj prekršaja nije prouzročila štetne posljedice koje bi trebalo otklanjati ili umanjivati, odnosno nije prouzročila štetu koju bi trebalo naknaditi, pa da se svrha kažnjavanja može postići i najblažom kaznom, a koja je zakonom propisana u određenom rasponu iznosa za počinjeni prekršaj.

Naročito otegotnih okolnosti sudac nije našao na strani okrivljene pravne osobe.

9.

Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenog prekršajnog djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da je u predmetnom slučaju kazna izrečena u najmanjem propisanom iznosu primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenog zračnog prijevoznika, odnosno da nije preniska niti previsoka, već da je dostatna svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

10.

Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljena pravna osoba da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

11.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 14. travnja 2026.g.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti, v.r.

Damir Tepeš, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].