REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Split, Gundulićeva 27
Poslovni broj Ovr-426/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Z A K LJ U Č A K
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ivana Prančića, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatskog Telekoma d.d., OIB 81793146560, Radnička cesta 21, 10000 Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenice ŽD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dana 14. travnja 2026.
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenica da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), protiv ovrhovoditelja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Lada Škaričić-Sinčić donijela dana 02. kolovoza 2012. pod poslovnim brojem Ovrv-35259/12.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.
Obrazloženje
1. Kod ovog je suda zaprimljen prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog ovršenice za odgodu izravne naplate pokrenute kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Lada Škaričić-Sinčić donijela dana 02. kolovoza 2012. pod poslovnim brojem Ovrv- 35259/12.
2. Ovršenica ističe prigovor zastare potraživanja, kao i zastaru prava na pokretanje postupka temeljem predmetne ovršne isprave, navodeći da je od dana pravomoćnosti predmetnog rješenja o ovrsi pa do podnošenja novog prijedloga proteklo više od 10 godina, čak 14, zbog čega da je nastupila zastara tražbine određene rješenjem.
3. Zaključkom od 06. ožujka 2026. sud je pozvao ovrhovoditelja da se u roku od 3 dana očituje na predmetni prijedlog ovršenice.
4. Ovrhovoditelj se nije očitovao na predmetni prijedlog ovršenice.
5. U slučaju izvansudske ovrhe na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, primjenjuju se odredbe članka 284. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.).
5.1. Odredbom članka 284. stavka 5. Oz-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
6. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
7. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.
8. Nadalje, odredbom članka 55. stavka 1. i 2. OZ-a pripisano je kao slijedi: (1) Ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka. (2) Ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.
9. U konkretnom slučaj, po ocjeni ovog suda, postojanje sporne činjenice ovršenica nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 55. stavak 2. OZ-a), uslijed čega je trebalo primjenom odredbe članka 55. stavka 1. OZ-a odlučiti kao u izreci predmetnog zaključka. Pri tome, napominje se da ovršenica tvrdi da je od pravomoćnosti predmetne ovršne isprave do podnošenja predmetnog zahtjeva za izravnu naplatu proteklo četrnaest godina, dok iz priloženog zahtjeva za izravnu naplatu proizlazi da se "izvornik osnove nalazi u Financijskoj agenciji, isknjižen po čl.12. ZPONS-a", iz čega bi proizlazilo da je ovrhovoditelj ranije podn(os)io zahtjev za izravnu naplatu tražbine iz predmetne ovršne isprave i time prekidao tijek zastare.
10. Nadalje, ovršenica je podnijela i prijedlog za odgodu ovrhe.
11. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene stavkom 1. tog članka, i to: ako postoji zakonski razlog za odgodu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.
12. U konkretnom slučaju ovršenica svoj zahtjev za odgodu ovrhe temelji na tvrdnji da je u nepovoljnom materijalnom stanju, pri čemu ovršenica za svoju tvrdnju nije priložila konkretne dokaze. Nadalje, navesti i da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenica ni unatoč odgodi ne bi mogla raspolagati). Na koncu, skreće se pozornost i na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-259/2018-2 do 21. lipnja 2018. u kojoj se, između ostalog, navodi i kako slijedi: Prema mišljenju ovog žalbenog suda, kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplatiti svoju tražbinu od ovrhovoditelja . U konkretnom slučaju, ovršenica niti ne tvrdi da se u slučaju uspjeha u parnici na koju je upućena ne bi mogla naplatiti od ovrhovoditelja u postupku protuovrhe. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbom članka 65. OZ-a, uslijed čega je odbijen prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Splitu 14. travnja 2026.
S U D A C:
Marica Lović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog prijepisa ovog rješenja, a podnosi se nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.
DNA:
- punomoćniku ovrhovoditelja
- ovršenici
- u spis
