REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

R1-65/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja TM INVEST GmbH, 5300 Hallwang, Grabachweg 8, Austrija, OIB: 49293792790 kojega zastupa Irena Pikija, odvjetnica iz OD Mihalić&Pikija d.o.o. protiv protivnika osiguranja ORA MARITIMA d.o.o., Pula, Mletačka ulica - Via Venezia 12, OIB: 74040507359, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 14. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja TM INVEST GmbH, 5300 Hallwang, Grabachweg 8, Austrija, OIB: 49293792790 u iznosu od 200.000,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.01.2025. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i iznosa od 3.747,95 eura na ime obračunatih ugovornih kamata, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31.03.2026. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa se određuje sljedeća

p r i v r e m e n a  m j e r a

I.I. Zabranjuje se protivniku osiguranja ORA MARITIMA d.o.o. otuđiti ili opteretiti nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to:

- k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Krnički porat, šuma, površine 10.000 m2,

- k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Krnički porat, šuma, površine 9.161 m2, sveukupne površine 19.161 m2, uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja u zemljišnoj knjizi.

I.II. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka i nastupa uvjeta za ovrhu, a najdulje do drukčije odluke suda.

I.III. Žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja u dijelu koji glasi:

„Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja TM INVEST GmbH, 5300 Hallwang, Grabachweg 8, Austrija, OIB: 49293792790 iznos od 200.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.01.2025. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i iznosa od 3.747,95 EUR na ime obračunatih ugovornih kamata, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31.03.2026. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine

o d r e đ u j e  s e  p r i v r e m e n a  m j e r a

II.I. Nalaže se ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. koja vodi račun protivnika osiguranja da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa broj [broj bankovnog računa] isplatu novčanog iznosa za koji je određena ova privremena mjera.

II.II. Nalaže se banci kod koje će protivnik osiguranja eventualno naknadno otvoriti račun da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena ova privremena mjera.

II.III. Nalaže se Financijskoj agenciji provedba naloga iz točke I. i II. ovog rješenja, danom kad joj privremena mjera bude dostavljena.

II.IV. Iznos novčanih sredstava tuženika-protivnika osiguranja za koji je određena privremena mjera ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine.

II.V. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah, te ostaje na snazi do pravomoćnosti presude donesene u ovom parničnom postupku i nastupanja uvjeta za ovrhu.

II.VI. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah, te ostaje na snazi do pravomoćnosti presude donesene u ovom parničnom postupku i nastupanja uvjeta za ovrhu.

II.VII. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.“

III. Nalaže se protivniku osiguranja ORA MARITIMA d.o.o., Pula, Mletačka ulica - Via Venezia 12, OIB: 74040507359, da predlagatelju osiguranja TM INVEST GmbH, 5300 Hallwang, Grabachweg 8, Austrija, OIB: 49293792790 nadoknadi trošak postupka u iznosu od 2.047,16 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja da mu protivnik osiguranja naknadi trošak postupka u preostalom iznosu od 2.047,16 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je tužbu 31. ožujka 2026. protiv protivnika osiguranja radi isplate iznosa od 200.000,00 EUR na ime glavnice zajma, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 1. siječnja 2025. do isplate, te iznosa od 3.747,95 EUR na ime obračunatih ugovornih kamata, sa zakonskim zateznim kamatama od 31. ožujka 2026. do isplate. Istodobno je predložio određivanje privremene mjere zabranom isplate po računima protivnika osiguranja te zabranom otuđenja i opterećenja njegove nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz tužbe proizlazi da stranke svoju tražbinu temelje na Ugovoru o kratkoročnoj pozajmici od 28. siječnja 2023., kojim je ugovorena pozajmica od 200.000,00 EUR uz kamatu od 1% godišnje i rok vraćanja najkasnije do 31. prosinca 2024.

1.1. U tužbi obrazlaže da su tužitelj i tuženik sklopili dana 28.01.2023. godine Ugovor o kratkoročnoj pozajmici temeljem kojeg je tužitelj pozajmio tuženiku novčani iznos od 200.000,00 EUR pri čemu se tuženik obvezao isti iznos vratiti najkasnije do 31.12.2024. godine („a svakako odmah po ispunjenju svih novčanih obveza tužitelja iz Sporazuma o prodaji poslovnog udjela u trg. društvu Ora Maritima d.o.o., koji je tužitelj sklopio 10.01.2023. godine sa društvom Candy Shells d.o.o.“ – koja sintagma se odnosila na buduće poslovne projekte koji nisu realizirani). Kako je razvidno iz Ugovora o zajmu na mjestu potpisnika zajmoprimca otisnut je (vjerojatno omaškom) pečat društva Candy Shells d.o.o., no Ugovor je za zajmoprimca potpisao SOF koji je zakonski zastupnik tuženika, kao i trgovačkog društva Candy Shells d.o.o. koje također ima sjedište na istoj adresi kao tuženik. Ugovorni iznos isplaćen je na žiro račun tuženika kao zajmoprimca. 2. Odredbom čl. 3. Ugovora o kratkoročnoj pozajmici, stranke su ugovorile na primljena novčana sredstava i kamatu u iznosu od 1% godišnje. Sredstva su sukladno odredbi čl. 2. Ugovora, bila namijenjena u Projekt Porto (za izradu projektne dokumentacije i ostalih pripremnih radnji u projektu izgradnje luksuznih vila). 3. Suprotno odredbama Ugovora o zajmu, te unatoč višekratnim pozivima tužitelja na ispunjenje obveze, tuženik do dana podnošenja tužbe nije izvršio svoju obvezu. Dokaz da obveza nije podmirena proizlazi između ostalog i iz financijskih podataka koji se dostavljaju uz Prijedlog za osiguranje u nastavku teksta (vidjeti Financijski izvještaj za 2024. godinu kao i Bilješke uz financijske izvještaje - str. 13 bilješka 22b). Slijedom svega navedenom tužitelj predlaže donošenje presude slijedećeg sadržaja:

„I. Nalaže se tuženiku ORA MARITIMA d.o.o., Pula, Mletačka ulica - Via Venezia 12, OIB: 74040507359 da s osnova ugovora o zajmu od 28.01.2023. godine isplati tužitelju TM INVEST GmbH, 5300 Hallwang, Grabachweg 8, Austrija, OIB: 49293792790

− iznos od 200.000,00 EUR na ime glavnice zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.01.2025. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana

− te iznos od 3.747,95 EUR na ime obračunatih ugovornih kamata, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31.03.2026. godine pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.“

2. Raspravljanje o prijedlogu za donošenje privremene mjere razdvojeno je u predmet posl. br. R1-65/2026, dok se o tužbi raspravlja u predmetu ovog suda posl. br. P-60/2026.

3. Sud u konkretnom slučaju nije dostavljao prijedlog na odgovor, cijeneći načelo hitnosti postupka osiguranja (arg. iz članka 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/22, 6/24, u daljnjem tekstu - OZ). U postupku osiguranja kontradiktornost je reducirana, pa je ocjena ovoga suda da je imajući u vidu svu potrebnu i relevantnu dokumentaciju koja je priložena uz prijedlog za osiguranje pravilnom ocjenom i analizom raspoložive dokumentacije mogao donijeti rješenje kojim prihvaća prijedlog za određivanje privremene mjere.

5. Radi donošenja odluke, sud je izvršio uvid u isprave priložene uz tužbu u predmetu posl. br. P-60/2026.

6. Prema odredbi članka 344. stavka 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Prema članku 345. stavku 1. OZ-a, radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana otuđenja ili opterećenja nekretnine uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu te nalog banci da uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena mjera.

7. Iz Ugovora o kratkoročnoj pozajmici proizlazi pravni temelj tražbine, visina glavnice, ugovorena kamata i dospijeće obveze. Iz podneska od 9. travnja 2026. i priložene potvrde o uplati proizlazi da je ugovoreni iznos zajma stvarno isplaćen na račun tuženika. Iz izračuna ugovornih kamata proizlazi visina sporedne tražbine od 3.747,95 EUR.

8. Iz izvatka iz sudskog registra za protivnika osiguranja proizlaze njegovi identifikacijski podaci te osobe ovlaštene za zastupanje, uključujući LOF, koji je prema navodima tužbe potpisao ugovor za zajmoprimca. Iz ovjerenog prijevoda izvatka iz austrijskog registra proizlazi identitet predlagatelja osiguranja kao pravne osobe.

9. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik predmetnih nekretnina (k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Krnički porat, šuma, površine 10.000 m2, te k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Krnički porat, šuma, površine 9.161 m2), te da su 22. prosinca 2025. provedene zabilježba prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja i zabilježba prvenstvenog reda radi namjeravanog osnivanja založnog prava.

10. Iz financijskog izvještaja za 2024. godinu i Bilješki uz financijske izvještaje proizlazi da protivnik osiguranja iskazuje dugotrajnu imovinu od 1.331.431,42 EUR, kratkotrajnu imovinu od 146.380,09 EUR, novac u banci i blagajni od 14.807,09 EUR, gubitak za 2024. od 37.833,33 EUR te dugoročnu obvezu po zajmu od 200.000,00 EUR. Iz odluke o pokriću gubitka proizlazi da je gubitak 2024. iskorištenjem zadržane dobiti pokriven, što dodatno potvrđuje da je društvo poslovalo s gubitkom.

11. Sud navedene isprave cijeni vjerodostojnima te nalazi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema protivniku osiguranja, i to ugovorne novčane tražbine.

12. Naime, iz sadržaja Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od 28. siječnja 2023. proizlazi da je između stranaka sklopljen pravni posao kojim se predlagatelj osiguranja obvezao predati protivniku osiguranja 200.000,00 EUR, a protivnik osiguranja vratiti isti iznos po proteku ugovorenog vremena, uz ugovorenu kamatu od 1% godišnje. Sama tužba navodi da je predmet ugovora iznos od 200.000,00 EUR, da je rok povrata ugovoren najkasnije do 31. prosinca 2024. te da su sredstva bila namijenjena projektu Porto.

13. Prema članku 499. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, dalje u tekstu: ZOO), ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Nadalje, prema članku 500. stavku 1. ZOO-a zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, dok prema stavku 2. istoga članka u trgovačkim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene.

14. Slijedom toga, sud ocjenjuje da je tražbina na koju se predlagatelj osiguranja poziva po svojoj pravnoj naravi tražbina iz ugovora o zajmu, dakle ugovorna tražbina, i to tražbina na vraćanje glavnice te ugovornih kamata.

15. Vjerojatnost te tražbine proizlazi iz više međusobno suglasnih isprava. Iz same tužbe i priloženog ugovora proizlaze pravni temelj, visina i dospijeće tražbine. Naknadnim podneskom od 9. travnja 2026. tužitelj je dostavio dokaz o isplati zajma na žiro račun tuženika i obračun ugovornih kamata. Posebno je važno da iz Bilješki uz financijske izvještaje protivnika osiguranja za 2024. godinu, bilješka 22b, proizlazi da je sam protivnik osiguranja u svojim poslovnim knjigama evidentirao dugoročnu obvezu po osnovi primljenih zajmova, depozita i sličnog u iznosu od 200.000,00 EUR. Time je vjerojatnim učinjeno da je protivnik osiguranja primio predmetna novčana sredstva i da ih nije vratio.

16. U odnosu na ugovorne kamate, iz ugovora proizlazi da je među strankama ugovorena kamata od 1% godišnje, a iz dostavljenog obračuna da tužitelj po toj osnovi potražuje 3.747,95 EUR. Stoga sud nalazi vjerojatnim i postojanje tražbine na ime ugovornih kamata.

17. Nadalje, prema članku 173. stavku 1. ZOO-a dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen ugovorom, a prema č lanku 183. stavku 1. ZOO-a dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. Prema članku 29. stavku 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

18. Kako je u konkretnom slučaju rok vraćanja zajma bio ugovoren najkasnije do 31. prosinca 2024., sud nalazi vjerojatnim da je protivnik osiguranja, ne ispunivši obvezu do toga dana, pao u zakašnjenje 1. siječnja 2025., pa predlagatelj osiguranja ima pravo na zakonske zatezne kamate na glavnicu od toga dana do isplate. U pogledu obračunatih ugovornih kamata od 3.747,95 EUR, na razini standarda vjerojatnosti prihvatljivo je i traženje zateznih kamata od 31. ožujka 2026., kako je zahtjev postavljen u tužbi, kada je zahtjev za isplatu obračunatih kamata podnesen.

19. Budući da se prema dosadašnjem stanju spisa radi o odnosu između trgovačkih društava, pri čemu je zajam dan u vezi s poslovnim projektom, vjerojatnim se ukazuje da se na zatezne kamate primjenjuje režim iz članka 29. stavka 2. ZOO-a za odnose iz trgovačkih ugovora. Sud stoga u izreci određuje da zatezne kamate teku po stopi koja se za svako polugodište određuje u skladu s člankom 29. stavkom 2. ZOO-a.

20. Slijedom svega navedenog, sud nalazi da je prva pretpostavka iz članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona, odnosno vjerojatnost postojanja tražbine, ispunjena.

21. Sud nalazi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom i subjektivnu opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svojom imovinom raspolagati na način koji ugrožava buduće namirenje.

22. Ta opasnost u konkretnom slučaju ne proizlazi samo iz činjenice da protivnik osiguranja posluje s gubitkom i sa slabijom likvidnošću, nego prije svega iz konkretnih već poduzetih radnji u odnosu na njegovu materijalnu imovinu. Naime, iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da su na predmetnoj nekretnini upisane zabilježba prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine i zabilježba prvenstvenog reda radi namjeravanog osnivanja založnog prava. Sud ocjenjuje da takvo postupanje objektivno upućuje na namjeravano raspolaganje nekretninom i time čini vjerojatnom bojazan da bi bez sudske zabrane naplata tražbine mogla biti otežana.

23. Ta je opasnost dodatno pojačana financijskim stanjem protivnika osiguranja. Iz dostavljenih financijskih izvještaja proizlazi da protivnik osiguranja u 2024. godini nije ostvario poslovne prihode, nego samo vrlo ograničene financijske prihode u ukupnom iznosu od 3.563,93 EUR, uz gubitak od 37.833,33 EUR. Kratkotrajna imovina iznosi 146.380,09 EUR, a novac u banci i blagajni svega 14.807,09 EUR. Nasuprot tome, predmetna nekretnina čini bit imovinske vrijednosti društva jer je zemljište u poslovnim knjigama iskazano u iznosu od 1.331.431,42 EUR.

24. Prema tome, sud nalazi da je i druga pretpostavka iz članka 344. stavka 1. OZ-a učinjena vjerojatnom. Dodatno, opasnost koja je u konkretnom slučaju učinjena vjerojatnom odnosi se upravo na raspolaganje nekretninom, budući da su u zemljišnoj knjizi već upisani prvenstveni redovi radi njezina budućeg otuđenja i osnivanja založnog prava. Zabrana otuđenja i opterećenja uz zabilježbu u zemljišnoj knjizi zato je neposredno usmjerena na onemogućavanje upravo onih pravnih radnji iz kojih proizlazi ugroza naplate. OZ tu mjeru izrijekom dopušta. Tom se mjerom protivniku osiguranja ne oduzima vlasništvo, ne ograničava se faktično korištenje nekretnine, niti se nekretnina povjerava trećoj osobi. Protivniku osiguranja se privremeno zabranjuje raspolaganje nekretninom do pravomoćnog okončanja postupka i nastupa uvjeta za ovrhu. U okolnostima konkretnog slučaja riječ je o mjeri koja štetu za protivnika osiguranja svodi na najmanju moguću mjeru, a istodobno učinkovito štiti interes predlagatelja osiguranja.

25. Dakle, u odnosu na predloženu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine iz članka 345. stavka 1. točke 3. OZ-a, sud nalazi da je ta mjera prikladna, nužna i razmjerna svrsi osiguranja.

26. U odnosu na prijedlog da se banci i Financijskoj agenciji naloži uskrata isplate novčanih sredstava s računa protivnika osiguranja, sud nalazi da taj dio prijedloga nije osnovan.

27. Iako članak 345. stavak 1. točka 5. OZ-a dopušta i takvu mjeru, sud ocjenjuje da u ovom predmetu nisu dostatno konkretizirane okolnosti iz kojih bi proizlazilo da protivnik osiguranja upravo preko svojih računa poduzima ili priprema radnje kojima bi spriječio ili znatno otežao naplatu. Sama činjenica slabije likvidnosti i poslovanja s gubitkom nije dostatna za kumulativno određivanje i ove mjere uz već određenu mjeru na nekretnini. Iz financijskih izvještaja proizlazi da protivnik osiguranja na dan izvještavanja raspolaže novcem u banci i blagajni od 14.807,09 EUR te da ima zaposlene i tekuće obveze. U takvim okolnostima zabrana isplate po računima mogla bi predstavljati mjeru težu od one koja je nužna za ostvarenje svrhe osiguranja, osobito kad je već određena prikladna mjera na nekretnini kao ključnoj vrijednoj imovini protivnika osiguranja. Zbog toga je prijedlog u tom dijelu valjalo odbiti.

28. Kako su u odnosu na nekretninu učinjeni vjerojatnima i postojanje tražbine i opasnost iz članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona, prijedlog je u tom dijelu osnovan, pa je određena privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu u zemljišnoj knjizi. U preostalom dijelu, glede zabrane isplate po računima, prijedlog nije dovoljno konkretiziran i obrazložen s aspekta nužnosti i razmjernosti, pa je odbijen.

29. Vrijednost predmeta spora iznosi 200.000,00 EUR. Predlagatelj osiguranja je zatražio naknadu troškova postupka koji se sastoje u sastavljanju prijedloga za izdavanje privremene mjere u iznosu od 3.010,00 EUR. Predlagatelju osiguranja priznaje se trošak sastava prijedloga za osiguranje sukladno članku 14. stavka 4. OZ-a u svezi Tbr. 11. toč. 1. te Tbr. 7. toč. 1. Tbr. 11. u svezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025; dalje u tekstu: Tarifa) u iznosu od 3.010,00 EUR, odnosno s pripadajućim PDV-om 3.762,50 EUR. Osim toga, predlagatelju osnovom iste odredbe OZ-a pripada pravo i na troškove pristojbe u iznosu od 331,81 EUR za prijedlog i rješenje, odnosno polovica pristojbe propisane odredbom članka 7. stavka 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/2019) u svezi Tar. br. 1. toč. 1. i 2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 53/2019, 92/2021), obzirom da rizik pravovremenog plaćanja pristojbe ne može snositi protivna strana koja na navedeni rizik nema utjecaja. Međutim, budući da je predlagatelj osiguranja uspio u polovici svoga prijedloga, primjenom članka 154. stavka 2. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 21. stavkom 1. i člankom 14. stavkom 4. OZ-a valjalo mu je priznati razmjerni dio troška, i to 1.505,00 EUR, odnosno 1.881,25 EUR s PDV-om + troškovi pristojbe u iznosu od 165,91 EUR, dakle sveukupno iznos od 2.047,16 EUR. Zatezne kamate na troškove postupka određene su u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a za „ostale odnose“. Slijedom navedenog odlučeno je kao u toč. III. i IV. izreke rješenja.

U Pazinu 14. travnja 2026.

SUTKINJA

Andrea Jelenić Pitoski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Predlagatelj osiguranja, po pun.,

- Protivniku osiguranja.