REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

Poslovni broj Ovr-378/2026-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

Z A K LJ U Č A K

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika – specijalista Ivana Prančića, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., OIB 57509775367, Radnička cesta 41, 10000 Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika OL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Rozita Vidan, odvjetnica u Splitu, dana 14. travnja 2026.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), protiv ovrhovoditelja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Mirjana Popovac donijela dana 18. rujna 2012. pod poslovnim brojem Ovrv-8559/2012.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

II. Odbacuje se prijedlog ovršenika, podnesen temeljem članka 210. Ovršnog zakona, za donošenje rješenja kojim će se proglasiti nedopuštenim pljenidba i prijenos sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije na temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Mirjana Popovac donijela dana 18. rujna 2012. pod poslovnim brojem Ovrv-8559/2012.

III. Nalaže se ovršeniku da u roku od 8 dana naknadi ovrhovoditelju trošak ovog postupka u iznosu od 62,50 EUR, dok se za više zatražen iznos od toga, tj. za iznos od 662,50 EUR, zahtjev ovrhovoditelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda zaprimljen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, zatim žalba ovršenika te prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Mirjana Popovac donijela dana 18. rujna 2012. pod poslovnim brojem Ovrv-8559/2012.

1.2. Ovršenik navodi da je ovrhovoditelj predao Financijskoj agenciji, dana 29. siječnja 2026., zahtjev za naplatu zajedno s ovršnom ispravom – rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Mirjana Popovac donijela dana 18. rujna 2012. pod poslovnim brojem Ovrv-8559/2012.

1.3. Ovršenik navodi da pretpostavlja da je raniji ovrhovoditelj ZAGREBAČKA BANKA d.d. prodao dug sada označenom ovrhovoditelju B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb, iako da vjerodostojna isprava u vidu dokaza o tome da ne prileži ispravama koje je FINA dala ovršeniku na uvid, odnosno koje je ovrhovoditelj predao FINA-i.

1.4. Ovršenik ističe prigovor zastare, odnosno navodi da se zbog zastare ukupno potraživanje ne može naplatiti. Ovršenik navodi da je predmetna ovršna isprava postala pravomoćna i ovršna dana 18. ožujka 2014., a zahtjev za izravnu naplatu da je podnesen dana 29. siječnja 2026. godine, nakon proteka više od 10 godina – odnosno nakon proteka 12 godina, iz čega da je razvidno da je nastupila zastara predmetnog potraživanja. Slijedom navedenog, ovršenik da ističe prigovor zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, iz kojeg razloga da i podnosi predmetnu žalbu, a sve sukladno odredbi članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona.

1.5. Pored navedenoga, ovršenik smatra da novi ovrhovoditelj B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb nije dokazao da je ovlašten stupiti na mjesto ovrhovoditelja ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb.

1.6. Stoga ovršenik predlaže da sud prihvati njegovu žalbu i obustavi u potpunosti provedbu, pljenidbu i prijenos novčanih sredstava koja su zaplijenjena na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Mirjana Popovac donijela dana 18. rujna 2012. pod poslovnim brojem Ovrv- 8559/2012, a kojom da se ovršenika tereti za iznos od 4.930,12 EUR. Nadalje, pozivom na odredbu članka 210. OZ-a ovršenik predlaže sudu donošenje rješenja kojim se pljenidba i prijenos proglašavaju nedopuštenim, a pozivom na odredbu članka 65. OZ-a predlaže da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

2. Zaključkom od 06. ožujka 2026. sud je pozvao ovrhovoditelja da se u roku od 3 dana očituje na predmetni prijedlog ovršenika.

3. U očitovanju na prijedlog ovršenika, ovrhovoditelj navodi da je dana 29. siječnja 2026. podnio na izravnu naplatu rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Mirjana Popovac donijela dana 18. rujna 2012. pod poslovnim brojem Ovrv-8559/2012. Ovrhovoditelj navodi da osporava sve navode ovršenika te ističe da su isti u cijelosti neosnovani i paušalni, te usmjereni na odugovlačenje postupka i izbjegavanje obveza koje ovršenik da ima prema ovrhovoditelju.

3.1. Ovrhovoditelj ističe da nije sporno da je predmetno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno dana 18. ožujka 2014., ali navodi da tražbina nije zastarjela jer da je ovrhovoditelj (i prethodni i novi) prekidao zastaru više puta, pri čemu se ističe da je prethodni vjerovnik rješenje o ovrsi dostavio na Financijskoj agenciji na provedbu dana 12. svibnja 2014. godine.

3.2. Nadalje, ovrhovoditelj navodi da je kod naslovnog suda, dana 29. rujna 2023., podnio prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini te da je dana 16. travnja 2024. sud donio rješenje o osiguranju pod poslovnim brojem Ovr-2077/2023, koje da je postalo pravomoćno dana 30. rujna 2024. godine. Ovrhovoditelj navodi da je ovršenik je i u tom postupku mogao istaknuti sve prigovore koje sada ističe, ali da to nije učinio.

3.3. U odnosu na ustup tražbine, ovrhovoditelj ističe da je na zahtjevu za naplatu navedeno da je tražbina iz ovršne isprave prenesena Ugovorom o ustupu i prijenosu prava iz ovršnih isprava, od 06. srpnja 2018., koji da je deponiran u Centru za prisilnu naplatu i predstečajne nagodbe FINA-e u Zagrebu dana 11. rujna 2018., a ovršenik da je mogao zatražiti uvid u taj ugovor.

3.4. U odnosu na navode ovršenika kojim traži odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovrhovoditelj ističe da je prijedlog za odgodu neosnovan jer da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje razloga za odgodu u smislu odredaba članka 65. Ovršnog zakona. Sukladno stavu koji da je sudska praksa zauzela u odnosu na pojam nenadoknadive i teško nadoknadive štete, istima da se prije svega imaju podrazumijevati ireparabilne štete koje se u slučaju restitucijskih parnica ne bi mogle nadoknaditi od ovrhovoditelja. Ovrhovoditelj napominje da u konkretnoj situaciji nastanak ireparabilne štete za ovršenika nikako da ne može biti slučaj, budući da se radi o ovrhovoditelju koji nesumnjivo raspolaže dovoljnim sredstvima te da bi u slučaju eventualnog nastanka štete ovršeniku uslijed provedbe ovrhe bio u mogućnosti istu u cijelosti reparirati.

3.5. Na koncu, ovrhovoditelj još jednom navodi da se protivi prijedlogu ovršenika kojim traži da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim te prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa. Ovrhovoditelj predlaže žalbu i prijedlog za obustavu ovrhe odbaciti, podredno odbiti. Nadalje, ovrhovoditelj predlaže i da sud odbije prijedlog za odgodu ovrhe i prijedlog za proglašenje prijenosa nedopuštenim, te da ovršenika uputi u parnicu.

4. U slučaju izvansudske ovrhe na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, primjenjuju se odredbe članka 284. OZ-a.

4.1. Odredbom članka 284. stavka 5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

5. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

6. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.

7. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

8. Nadalje, odredbom članka 55. stavka 1. i 2. OZ-a pripisano je kao slijedi: (1) Ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka. (2) Ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

9. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je osporio postojanje žalbenih razloga koje ovršenik ističe, a ovršenik osnovanost tih razloga nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 55. stavak 2. OZ-a), uslijed čega je trebalo primjenom odredbe članka 55. stavka 1. OZ-a odlučiti kao u izreci predmetnog zaključka.

10. Nadalje, ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe.

11. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može odgoditi ovrhu ako su za to ispunjene pretpostavke predviđene stavkom 1. tog članka, i to: ako postoji zakonski razlog za odgodu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

12. U konkretnom slučaju ovršenik svoj zahtjev za odgodu ovrhe temelji na tvrdnji da će pretrpjeti nenadoknadivu štetu u slučaju da sud ne prihvati taj zahtjev, pri čemu ovršenik nije dostavio konkretne dokaze za svoju tvrdnju. U prvom redu treba navesti da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenik ni unatoč odgodi ne bi mogao raspolagati). Nadalje, skreće se pozornost i na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-259/2018-2 do 21. lipnja 2018. u kojoj se, između ostalog, navodi i kako slijedi: Prema mišljenju ovog žalbenog suda, kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplatiti svoju tražbinu od ovrhovoditelja. U konkretnom slučaju, ovršenik nije dokazao niti je dokazivao da se u slučaju uspjeha u parnici na koju je upućen ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja u postupku protuovrhe. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbom članka 65. OZ-a, uslijed čega je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe te je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

13. Nadalje, odredbom članka 209. stavka 1. OZ-a propisano je kako slijedi: (1) Ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

14. Odredbom članka 210. stavka 1. OZ-a propisano je kako slijedi: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

15. Dakle, iz gore citiranih odredbi proizlazi, po ocjeni ovog suda, da se one ne primjenjuju u slučaju izvansudske ovrhe na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, već se u tom slučaju primjenjuju odredbe članka 284. OZ-a. Zato je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 14. stavka 4. OZ-a. Ovrhovoditelju, zastupanom po punomoćniku - odvjetniku, pripada na ime troška iznos od 25 bodova za sastav podneska od 12. ožujka 2026., temeljem Tbr. 11. toč. 10. Tarife o nagrada i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023, od 17. studenoga 2023., dalje: Tarife), odnosno 50,00 eura (1bod=2,00 eura, temeljem Tbr. 54. Tarife), koji iznos potom treba uvećati za 25 % PDV-a (12,50 EUR), nakon čega trošak ovrhovoditelja iznosi 62,50 EUR, koliko mu je dosuđeno u točki III. izreke ovog rješenja, dok je za više zatražen iznos od toga, tj. za iznos od 662,50 EUR, zahtjev ovrhovoditelja odbijen kao neosnovan.

U Splitu 14. travnja 2026.

S U D A C:

Marica Lović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog prijepisa ovog rješenja, a podnosi se nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

- punomoćniku ovrhovoditelja

- punomoćniku ovršenika

- u spis