REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska br. 31
Poslovni broj: P-375/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Đuri Drušku, u pravnoj stvari tužiteljice TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Irena Kršul, odvjetnica u Vukovaru, Županijska 19, protiv tuženika MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Vjekoslav Rimac, odvjetnik u Vinkovcima, Gundulićeva 11A, radi isplate, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 12. ožujka 2026., u nazočnosti punomoćnice tužiteljice i tuženika osobno, na temelju odredbe članka 335. stavka 4. ZPP-a, 14. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vratiti u prvobitno stanje ogradu između svoga dvorišta na način da ponovno postavi žičanu ogradu i betonske stupiće koji su dijelili tuženikovo dvorište i dvorište tužiteljice TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 (slovima: petnaest) dana, a ako tuženik MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ne učini naloženo u roku od 15 (slovima: petnaest) dana, tužiteljica TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] je ovlaštena postaviti žičanu ogradu i betonske stupiće između dva susjedna dvorišta o trošku tuženika MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje troškove je tuženik dužan naknaditi u roku od 15 (slovima: petnaest) dana od dana donošenja ove presude 14. travnja 2026., zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja ove presude 14. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.
II. Nalaže se tuženiku MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tužiteljici TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] trošak parničnoga postupka u iznosu od 1.240,58 € (slovima: tisuću dvjesta četrdeset eura i pedeset osam centi), sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.
III. Odbija se kao neosnovan preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnoga troška u iznosu od 365,60 € (slovima: trista šezdeset pet eura i šezdeset centi).
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka.
Obrazloženje
1. Pravni prednik tužiteljice, pokojni CD je 11. svibnja 2023. podnio tužbu protiv tuženika MD, radi isplate.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako slijedi: "Tužitelj CD vlasnik je i posjednik kuće u [adresa] na adresi [adresa], dok je tuženik MD vlasnik i posjednik susjedne kuće od tužiteljeve na adresi [adresa] u [adresa]. Tužitelj i tuženik su susjedi preko 20 godina i tuženik neprestano provocira tužitelja i njegovu obitelj i ne ponaša se kao dobar i pristojan susjed, zbog čega je u nekoliko navrata dolazila i policija radi vrijeđanja koje je tuženik znao uputiti tužitelju ili nekom od njegove obitelji. Tužitelji su obzirom na nepovjerenje i nelagodu spram tuženikova ponašanja u svom dvorištu postavili videonadzor koji snima njihovo dvorište i na kojem se redovito može vidjeti njihov susjed ovdje tuženik kako pokazuje srednji prst, viče i psuje kad vidi nekoga od tužiteljeve obitelji, naslanja se preko ograde i gleda u tužiteljevo dvorište i ostale radnje kojima kontinuirano provocira svoje susjede. Obzirom da su tužitelj CD i njegova supruga osobe starije životne dobi a žive u zajednici sa punoljetnom kćeri koja je sa posebnim potrebama i o kojoj oni vode brigu, trebaju svoj mir i stalno su pokušavali ne reagirati na susjedove provokacije. Dana 05. lipnja 2021. godine tuženik MD i njegova supruga su žičanu ogradu koja dijeli tuženikov zadnji dio dvorišta sa tužiteljevim zadnjim dijelom dvorišta iščupali i pobacali stupiće, dijelove žice i cigle koje su bile oko ograde kod tužitelja u dvorište, a sve kako bi imali prolaz u tužiteljevo dvorište. Žičana ograda dijeli dva navedena dvorišta preko 20 godina, postavio ju je tužitelj kako bi odvojio svoj dio dvorišta od susjedova i tuženik nikada ranije nije imao prigovora na ogradu. Tužitelj je i nakon ovoga pokušao razgovarati sa susjedom i objasniti mu kako ograda između dva dvorišta mora postojati međutim tuženik nakon toga podnosi Općinskom sudu u Vukovaru tužbu za smetanje posjeda protiv tužitelja koju je sud odbacio. Nakon toga tužitelj je pozivao tuženika da ponovno postavi betonske stupiće i žičanu ogradu koju je neovlašteno počupao ali tuženik to nije učinio. Tužitelj trpi štetu budući mu kokoške iz njegova dvorišta sad slobodno mogu izaći, tuženikov pas ima slobodan ulaz u tužiteljevo dvorište a osim što je opasan može napraviti i ogromnu štetu kod tužitelja, stoga tužitelj svo ovo vrijeme je ograničen u korištenju svojih vlasničkih prava. Budući tuženik odbija sam ponovno staviti ogradu koju je porušio i uništio te na taj način vratiti ogradu između dva susjedna dvorišta u prvobitno stanje, unatoč pozivu tužitelja da to učini kao i odbijanju da naknadi troškove postavlja predmetne ograde prema troškovniku koji je tužitelj zatražio od obrta „ [obrt]“, tužitelj je morao podnijeti ovu tužbu radi zaštite svojih prava.". S obzirom na navedeno, predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev, uz naknadu troška parničnoga postupka.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se protivi tužbi i tužbenome zahtjevu, jer tužitelj ničime nije potkrijepio svoje navode. S obzirom na navedeno predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.
4. Dana 6. rujna 2023. održano je pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari, na kojemu je tužitelj po punomoćniku ostao kod tužbe i tužbenoga zahtjeva u cijelosti kao i kod svih dokaznih prijedloga iz tužbe. Prilaže u spis fotografije nadzorne kamere postavljene u dvorištu tužitelja s obzirom na narušene susjedske odnose parničnih stranaka iz kojih je vidljivo kako tuženik uklanja betonske stupiće između kojih se nalazi žičana ograda. Obvezuje se dostaviti u roku od 15 dana vlasnički list za tužitelja. Tuženik je po punomoćniku ostao kod navoda iz odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda. Predlaže da se u svojstvu svjedoka sasluša supruga tuženika AD s adrese tuženika te navodi da je između parničnih stranaka sporna međa koju tuženik ne priznaje. Nadalje predlaže da se očevid na licu mjesta obavi u prisutnosti mjernika iz reda stalnih sudskih vještaka s tim da se predujam za troškove vještačenja obvezuje platiti tuženik po pozivu suda. Prilaže u spis vlasnički list za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika i kopiju plana. Prethodni postupak je zaključen te je određeno vještačenje po vještaku geodetske struke iz reda stalnih sudskih vještaka u čijoj prisutnosti će se obaviti očevid na licu mjesta.
5. Podneskom od 29. rujna 2023. tužitelj je u spis dostavio zemljišnoknjižni izvadak za svoju nekretninu.
6. Dana 7. studenoga 2023. održano je ročište za glavnu raspravu, na kojem su saslušani tužitelj CD i tuženik MD.
7. Tužitelj CD izjavio je kako slijedi: "S tuženikom nisam u dobrim odnosima iako smo susjedi duže od dvadeset godina. Tuženik je uklonio žičanu ogradu koja se nalazi iza kuće u dvorištu, a osim toga uklonio je i cigle koje su se nalazile uz žicu koje sam stavio kako bih spriječio prolaz životinja u moje dvorište. S tuženikom nisam pokušao razgovarati o tome jer s njim ne mogu razgovarati. U kući u [adresa] živim dvadeset godina i od tada postoji žičana ograda između mog dvorišta i dvorišta tuženika. Ja sam postavljao žičanu ogradu prvo sa desne strane gledano od ulaza, a s moje lijeve strane žičana ograda nije bila postavljena što je bila zakonska obveza tuženika budući da se radi o njegovoj desnoj strani gledano od glavnog ulaza. Nisam htio da moje dvorište bude neograđeno i tuženika sam pitao planira li postaviti ogradu te ako ne planira rekao sam mu da bih ja postavio žičanu ogradu. Na to je on odgovorio da ja to mogu učiniti i ja sam to učinio s tim da sam tuženika prethodno pozvao da vidi je li dobar pravac postavljanja ograde. Tuženik je rekao da je pravac u redu. Prije gradnje kuće bio je geodeta radi mjerenja, a prije postavljanja ograde geodetu nisam pozvao. Mjernika do sada nisam pozivao jer sam sve radio u suglasnosti s tuženikom. Uklanjanju žičane ograde od strane tuženika prethodila je svađa jer je tuženik herbicidom poprskao širi pojas uz ogradu odnosno radilo se oko metra uz žičanu ogradu cijelom dužinom. Tuženik je vrijeđao i mene i moju suprugu te je kasnije uklonio žičanu ogradu iz revolta. Zbog toga što je žičana ograda uklonjena ja trpim štetu jer u moje dvorište dolaze životinje, a u vrtu sam imao povrće za svoje potrebe. To je sve što mogu izjaviti.".
8. Tuženik MD je izjavio kako slijedi: "U kući u [adresa] živim od lipnja 1998. godine. Kada sam kuću kupio žičana ograda prema tužitelju je postojala. Ograda je zahrđala i stupci su popucali i zato sam žičanu ogradu uklonio. Ne odgovara istini da je tužitelj postavljao žičanu ogradu i sa svoje lijeve strane gledano od glavnog ulaza. Nakon što sam uklonio staru žičanu ogradu tužitelj je postavio nekakvu žicu u visini od 30 cm i sajle i to stoji. Staru žičanu ogradu uklonio sam iz razloga što mi je smetala. Zvao sam mjernika i on je utvrdio da je postavljanjem žice tužitelj ušao u moj posjed i da se ta žica nalazi na mojoj čestici. Zato i predlažem uviđaj na licu mjesta u prisutnosti ovlaštenog sudskog vještaka. Od kako je tužitelj postavio i betonsku ogradu od ulice ja u svoju kuću ne mogu ući. Što se tiče prskanja korova navodim da se moja kosilica pokidala i da nisam imao drugoga načina da uklonim korov. Navod tužitelja da sam herbicidom poprskao uzduž žičane ograde u širini jednog metra nije točan. Po mom mišljenju radi se od oko nekih 30 cm s obje strane. Kada bude utvrđena međa ja ću postaviti žičanu ogradu prema dvorištu tužitelja. Na upit punomoćnika tužitelja je li tuženik nekada podnosio prijedlog radi uređenja međe tijekom dvadeset godina koliko su susjedi i ima li pisani dokaz od mjernika o ovome o čemu je sada iskazivao da međa nije pravilno postavljena i je li i kada je srušio ogradu zajedno sa suprugom ušao u posjed tužitelja tuženik odgovara da na ta pitanja ne želi odgovoriti. To je sve što mogu izjaviti.".
9. Dana 9. svibnja 2024. održano je ročište za glavnu raspravu, na kojemu je punomoćnica tužitelja izjavila kako ostaje pri tužbi, tužbenome zahtjevu te svim navodima iznesenim tijekom parnice. Sud je rješenjem usvojio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanje svjedoka TD, supruge tužitelja, [adresa], na okolnosti iz tužbe te dokazni prijedlog tuženika za saslušanje svjedoka AD, supruge tuženika, [adresa], na okolnosti iz tužbe.
10. Dana 8. listopada 2024. u ovoj pravnoj stvari održano je ročište glavne rasprave, na kojemu su izvedeni dokazi saslušanjem svjedoka TD, supruge tužitelja te AD, supruge tuženika.
11. Svjedok TD izjavila je kako slijedi: "Dana 5. lipnja 2021. tuženik i njegova supruga su žičanu ogradu koja dijeli tuženikov zadnji dio dvorišta s tužiteljevim zadnjim dijelom dvorišta iščupali i pobacali stupiće, dijelove žice i cigle koje su bile oko ograde kod tužitelja u dvorište, a sve kako bi imali prolaz u tužiteljevo dvorište. Žičana ograda dijeli dva navedena dvorišta preko 20 godina, postavio ju je tužitelj kako bi odvojio svoj dio dvorišta od susjedova i tuženik nikada ranije nije imao prigovora na ogradu. Tužitelj je i nakon ovoga pokušao razgovarati sa susjedom i objasniti mu kako ograda između dva dvorišta mora postojati međutim tuženik nakon toga podnosi Općinskom sudu u Vukovaru tužbu za smetanje posjeda protiv tužitelja koju je sud odbacio. Nakon toga sa tuženikom se nije moglo kontaktirati. Tuženik odbija ponovno staviti ogradu. To je sve što ima za izjaviti.". Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedok odgovara: "Nakon što je tuženik uklonio ogradu, odnosno uklonio je 11 metara ograde, u naše dvorište ulaze divlji psi, koji tamo uriniraju, a ulazi i pas tuženika pasmine rotvajler. Imam vrt u stražnjem dijelu dvorišta. Te životinje dolaze u moj vrt zato što više ne postoji ograda. Tuženik se prije 2021. nije žalio na među niti na ogradu, te ju prije toga nije skidao. Odnosi sa tuženikom su bili međuljudski prije skidanja ograde. Tužitelj je ogradu skidao oko sedam dana, a prije toga pretpostavljam iz Vukovara je došao sa nekim papirima. Mislim da je razlog skidanja ograde kamere koje smo mi stavili. Stavili smo tri kamere, a jedna je i u dijelu gdje je vrt odnosno sporna ograda. Kamere smo stavili zato što su iz vrta nestajale stvari, kao što su povrće, kokoške, pijetao i slično. Tuženiku je u uklanjanju ograde pomogla njegova žena uz psovke. Nakon uklanjanja ograde odnosi sa tuženikom i njegovom suprugom su vrlo loši. Kada prolazim kroz dvorište tuženik znade mi psovati.". Na pitanje tuženika čiji je to dio zemljišta, svjedok odgovara: "Taj dio zemljišta gdje je skinuta ograda nalazi se na međi između našeg zemljišta i tuženikovog zemljišta. Ostatak ograde od nekih 50 metara tuženik je ušao u naše dvorište i duž cijele te ograde od 50 metara probio je rupe. To je sada sve otvoreno. Na to smo stavili zelenu mrežu, dok na onih 11 uklonjenih metara ne možemo.".
12. Svjedok AD izjavila je kako slijedi: "Tuženik je kosio travu koja se nalazi kod ograde, te je tom prilikom pokidao kosilicu zbog ograde, a radilo se o staroj žici koju je trebalo ukloniti, jer nam je smetalo za košnju. Smatram kako se predmetna ograda nalazila na zemljištu koje je u vlasništvu mene i tuženika. To je sve što imam za izjaviti.“. Na pitanje tuženika svjedok odgovara: "Tužitelj je postavio više kamera, jedna snima ulicu, druga je na garaži, a treća snima dvorište, odnosno moj posjed. Tužitelj je ulazio na moj posjed kako bi posjekao grane svoga drveća. Iza moga dvorišta postoji rupa gdje cijelo selo baca otpad.". Na pitanje punomoćnice tužitelja svjedok navodi : "Ogradu je postavio raniji vlasnik kuće. Prije 2021.godine tražila sam od tužitelja sklanjanje ograde. Tražila sam da se zove mjernik. Ja i moj suprug smo zvali mjernika. Mjernik je utvrdio da je ograda u vlasništvu mene i tuženika. Nakon toga sve stoji, a u moje ne mogu ući. Ne razumijem pitanje jesam li pokretala postupak radi utvrđivanja međe. Nisam pomogla suprugu u skidanju ograde. Pomogla sam u razbacivanju cigle i žice. Mi smo sklonili svoju žicu, a tužiteljeva žica stoji. Kamere tužitelja su u posjedu tužitelja.".
13. Rješenjem ovoga suda poslovni broj: P-189/2023-12 od 9. listopada 2024., koje je punomoćniku tuženika uredno dostavljeno 10. listopada 2024., naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana po primitku toga rješenja uplati predujam za geodetsko vještačenje u iznosu od 500,00 €, uz upozorenje ako tuženik to ne učini, sud će odustati od izvođenja dokaza geodetskim vještačenjem.
14. Rješenjem ovoga suda poslovni broj: P-189/2023-14 od 28. siječnja 2025. utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari, jer je tužitelj CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], umro, dok je rješenjem ovoga suda poslovni broj: P-189/2023-17 od 19. ožujka 2025. pozvana TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da kao nasljednica pokojnoga tužitelja CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari, a koji prekid postupka je utvrđen rješenjem ovoga suda poslovni broj: P-189/2023-14 od 28. siječnja 2025., zbog smrti tužitelja CD **.**.2024.
15. Dana 12. ožujka 2026. u ovome predmetu održano je ročište glavne rasprave, na koje su pristupili punomoćnica tužiteljice te tuženik osobno. Punomoćnica tužiteljice izjavila je kako ostaje pri tužbi, tužbenome zahtjevu te svim navodima iznesenim tijekom parnice. Nadalje navodi kako smatra da je narasla vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari sa 700,00 € na 1.400,00 € uzimajući u obzir protek vremena od podnošenja tužbe do danas kao i činjenicu da je materijal koji je potreban za postavljanje ograde kao i radovi postavljanja stupića i ograde poskupjeli znatno u odnosu na vrijeme podnošenja tužbe. Tuženik je naveo kako ostaje pri navodima odgovora na tužbu, svim navodima iznesenim tijekom parnice te se protivi tužbenome zahtjevu i predlaže da se isti odbije kao neosnovan. Sud je rješenjem odredio, na prijedlog tužiteljice, od 12. ožujka 2026., vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari u iznosu od 1.400,00 €, uzimajući u obzir protek vremena od podnošenja tužbe od skoro tri godine kao i općepoznatu činjenicu poskupljenja građevinskoga materijala kao i građevinskih radova u razdoblju od 2023. do 2026. godine. Sud je rješenjem na raspravi odustao od dokaznoga prijedloga tuženika za provođenje uviđaja na licu mjesta s vještakom geodetske struke, na okolnost gdje se nalazi međa između nekretnine tužitelja i tuženika, iz razloga što tuženik nije u roku od 15 dana od dana dostave rješenja ovoga suda poslovni broj P-189/2023-12 od 9. listopada 2024., koje je punomoćniku tuženika uredno dostavljeno 10. listopada 2024., uplatio predujam u iznosu od 500,00 €. Navedeno je u skladu s načelom ekonomičnosti postupka iz članka 10. stavka 1. Zakona o parničnome postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP), odnosno tuženik predujam za geodetsko vještačenje nije uplatio godinu dana i pet mjeseci od poziva da ga plati, a bio je pozvan uplatiti ga u roku od 15 dana.
16. Na ročištu glavne rasprave od 12. ožujka 2026. su izvedeni dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, nakon čega je glavna rasprava zaključena.
17. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnoga postupka (članak 8. ZPP-a), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.
18. Člankom 101. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., dalje: Zakon o vlasništvu) propisano je da su ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda (stavak 1.). Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu (stavak 2.). Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine (stavak 3.). Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike (stavak 4.).
19. Odredbom članka 102. Zakona o vlasništvu propisano je kako ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište (stavak 1.). Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj (stavak 2.). Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid, osim ako to od njega traži odredba stavka 2. ovoga članka (stavak 3.).
20. U skladu s odredbom članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23., dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
21. Prema odredbi članka 1085. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala (stavak 1.). Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (stavak 2.). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (stavak 3.). Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (stavak 4.).
22. Sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.
23. Iz iskaza stranaka i svjedoka saslušanih tijekom ovoga parničnog postupka (vlasnika susjednih zemljišta i njihovih supruga) proizlazi kako je tuženik uklonio žičanu ogradu i njezine pripatke (stupiće i cigle), koja se nalazila iza kuće tužitelja u dvorištu, no tuženik smatra kako je imao pravo tu ogradu ukloniti, jer je tužitelj na taj način ušao u njegovo zemljište i da se ta žica nalazila na tuženikovoj čestici pa je zato predložio uviđaj na licu mjesta u prisutnosti ovlaštenoga sudskog vještaka.
24. Sud je na ročištu održanome 6. rujna 2023. odredio vještačenje po vještaku geodetske struke iz reda stalnih sudskih vještaka u čijoj prisutnosti će se obaviti uviđaj na licu mjesta.
25. Nakon toga, rješenjem ovoga suda poslovni broj: P-189/2023-12 od 9. listopada 2024., koje je punomoćniku tuženika uredno dostavljeno 10. listopada 2024., naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana po primitku toga rješenja uplati predujam za geodetsko vještačenje u iznosu od 500,00 €, uz upozorenje ako tuženik to ne učini, sud će odustati od izvođenja dokaza geodetskim vještačenjem.
26. Na ročištu održanome 12. ožujka 2026., sud je rješenjem na raspravi odustao od dokaznoga prijedloga tuženika za provođenje uviđaja na licu mjesta s vještakom geodetske struke, na okolnost gdje se nalazi međa između nekretnine tužitelja i tuženika, iz razloga što tuženik nije u roku od 15 dana od dana dostave rješenja ovoga suda poslovni broj P-189/2023-12 od 9. listopada 2024., koje je punomoćniku tuženika uredno dostavljeno 10. listopada 2024., uplatio predujam u iznosu od 500,00 €. Sud je na taj način postupio u skladu s načelom ekonomičnosti postupka iz članka 10. stavka 1. ZPP-a, odnosno tuženik predujam za geodetsko vještačenje nije uplatio godinu dana i pet mjeseci od poziva da ga plati, a bio je pozvan uplatiti ga u roku od 15 dana.
27. Pri tome, sud je primijenio i odredbu članka 153. stavka 3. ZPP-a, kojom je propisano da će sud odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku što ga sud odredi. U tome će slučaju sud, s obzirom na sve okolnosti, po svojemu uvjerenju cijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova.
28. Prema tome, sud je pošao od toga da tuženik tijekom ove parnice nije s uspjehom osporio tvrdnje tužitelja kako je tuženik bez ikakve osnove ili dogovora između susjeda porušio i uništio predmetnu ogradu s njezinim pripatcima (stupićima i ciglama), koja se nalazi na međi između njihovih susjednih nekretnina te je na taj način, ne vrativši ogradu između dva susjedna dvorišta u prvobitno stanje, unatoč pozivu tužitelja da to učini, kao i odbijanju da naknadi troškove postavlja predmetne ograde prema troškovniku koji je tužitelj zatražio od obrta „ [obrt]“, uzrokovao tužitelju štetu pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev, naloživši tuženiku naturalnu restituciju (članak 1085. stavak 1. ZOO-a) – vraćanje srušene ograde s pripatcima u prijašnje stanje (generična restutucija – davanje drugih zamjenjivih stvari umjesto uništenih ili oštećenih), a ako tuženik u paricijskome roku to ne bi učinio, naknadu troškova postavljanja predmetne ograde od strane tužitelja (restitucija u obliku troškova – stvar je uništena ili oštećena pa ju oštećenik dade popraviti, a štetnik mu je dužan nadoknaditi troškove u paricijskome roku).
29. Kamata u slučaju naturalne restitucije u obliku troškova određena je sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a, dok je kamatna stopa određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a.
30. Slijedom iznesenoga, sud je odlučio kao u izreci presude pod točkom I.
31. O parničnome trošku stranaka odlučeno je na temelju članka 151., 154., 155. i 164. ZPP-a polazeći od vrijednosti predmeta spora u visini od 700,00 € do 12. ožujka 2026. te od 1.400,00 € od 12. ožujka 2026. i važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23., dalje: OTRH). Tužiteljica, uzimajući u obzir ukupno postavljeni tužbeni zahtjev, je u cijelosti uspjela u sporu, slijedom čega je sud odlučio da tuženik tužiteljici nadoknadi sve troškove.
32. Tužiteljici tako, imajući u vidu konačno postavljeni zahtjev za naknadu troška na glavnoj raspravi održanoj 12. ožujka 2026., pripada pravo na trošak sastava tužbe u smislu Tbr. 7.1. OTRH u iznosu od 150,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 6. rujna 2023. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 150,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 7. studenoga 2023. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 150,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 9. svibnja 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 150,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 8. listopada 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 150,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 12. ožujka 2026. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH) te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnome iznosu od 53,08 € u smislu Tbr. 1.1. i 2.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/23.), što ukupno čini iznos od 1.240,58 € pa je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.
33. Sud je odbio kao neosnovan preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 365,60 €, uzimajući u obzir kako je vrijednosti predmeta spora 700,00 € do 12. ožujka 2026., a od 12. ožujka 2026. 1.400,00 € pa je u skladu s time primijenio odredbe OTRH, kako je to ranije izloženo. Sudska pristojba na tužbu i presudu odmjerena je sukladno odredbi članka 14. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/18. i 51/23.), kojom je propisano da se vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe utvrđuje prema vrijednosti koju predmet spora ima u vrijeme podnošenja tužbe, a to je 700,00 €. Slijedom iznesenoga, sud je odlučio kao u izreci presude pod točkom III.
34. Kako, slijedom iznesenoga, tuženik nije uspio u parnici, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka i odlučiti kao u izreci presude pod točkom IV.
35. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci presude.
U Vukovaru 14. travnja 2026.
Sudac
Đuro Druško
Uputa o pravnome lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnome županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. st. 9. ZPP-a). U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP-a).
DNA:
1. Tužiteljici, putem punomoćnice
2. Tuženiku, putem punomoćnika
3. Kalendar 30 dana
