Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: K-268/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Sandri Vučković kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tee Stojić Bah kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika OH, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu KZ/11,) povodom Optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, poslovni broj: KO-DO-631/21, od 26. srpnja 2021., nakon održane javne rasprave 8. travnja 2026. u nazočnosti zamjenice ODO Rijeka OHŽ, okrivljenika te branitelja okrivljenika Bojana Adžića, odvj. iz Rijeke, 14. travnja 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – dalje u tekstu ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: K-571/2021, od 4. listopada 2021.

II. Na temelju odredbe čl. 453. t. 3. ZKP/08 okrivljenik OH, OIB [osobni identifikacijski broj], sin O i N rođ. R, rođen **.**.1958. u [adresa], Republika Bosna i Hercegovina, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, oženjen, otac troje djece, s mirovinom od oko 1.200,00 eura, supruga zaposlena s plaćom od oko 1.994,00 eura, vlasnik kuće na Lošinju, Sveti Jakov, broda u Nerezinama, krstaš Elan 333, osobnog automobila Mercedes 2019. godište, Citroen Picasso 2008. godište, Smart 2004. godište i motocikl BMW 2007. godište, stopostotni invalid, neosuđivan, na slobodi,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi

dana 26. travnja 2021. oko 9,30 sati u Malom Lošinju s ciljem da kod NH, savjetnika za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Mali Lošinj, izazove strah i nespokoj, telefonskim putem povišenim tonom glasa istome se obratio riječima „Kretenu jedan, pička ti materina predstavi se da ti dođem tamo razbiti nos!“ koje riječi je ponovio više puta izazvavši time kod NH strah i nespokoj,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga teško tjelesno ozlijediti, a kazneno djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinom radom,

čime da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnja, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11.

III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci pred ovim sudom podnijelo je uvodnu citiranu optužnicu protiv okrivljenika zbog učina kaznenog djela u svemu činjenično i pravno pobliže opisanim u izreci ove presude.

2. Sukladno zahtjevu iz navedenog optužnog akta, ovaj sud je presudom posl. br. K- 571/2021 od 4. listopada 2021. izdao kazneni nalog kojim je okrivljenik proglašen krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci na način da se izrečena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo te mu je naloženo plaćanje troška kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 500,00 kuna na ime paušala. Budući je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor protiv citirane presude o izdavanju kaznenog naloga, predmet je dostavljen optužnom vijeću na daljnji postupak te je optužnica potvrđena rješenjem ovog suda posl. br. Kov-11/2022 od 17. siječnja 2022.

3. Okrivljenik se očitovao kako se ne smatra krivim za predmetno kazneno djelo.

4. Tijekom rasprave provedeni su ovi dokazi: neposredno su saslušani svjedoci NH, NHŽ, RH, KH i LH, pročitan je e- mail (list 45 – 46 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 2) te objava s Facebooka od 20. srpnja. Na kraju dokaznog postupka okrivljenik je iznio svoj iskaz.

5. Svjedok NH u bitnome iskazuje da je tada bio zaposlen na radnom mjestu savjetnika za graditeljstvo i zaštitu okoliša grada [adresa] te ga je okrivljenik u dva – tri navrata nazvao sa upitom što je učinjeno po pitanju male solarne elektrane te se isti raspitivao o načinu na koji ga grad može sufinancirati. To je ujedno jedina komunikacija koju je s istim imao. Svaki put kada bi okrivljenik nazvao dao bi mu isti odgovor, odnosno uputio bi ga na Fond za zaštitu okoliša. Ti razgovori bili su potpuno normalni, čak bi rekao na nekom inženjerskom nivou. Potom, predmetnog dana okrivljenik ga je nazvao posljednji put oko 9 sati ujutro te mu ponovno postavio isto pitanje, a nakon što mu je ponovno dao isti odgovor, okrivljenik mu je rekao „reći ću vam kako vi uopće ne radite“ te su se počeli raspravljati. Svjedok NH iskazuje da je rekao okrivljeniku da je vjerojatno napravio tu solarnu elektranu bez prava, na što mu je okrivljenik uputio niz uvreda te mu je uputio ružne riječi i na osobnoj razini. Uz to mu je zaprijetio da će mu doći na posao i razbiti nos, on ga je upozoravao, ali okrivljenik je nastavljao u tom tonu te je unatoč upozorenju da će zvati policiju naposljetku prekinuo telefonski razgovor sa okrivljenikom te o istom obavijestio policiju. Poriče da bi rekao okrivljeniku da je kriminalac ili nešto slično. Dok je trajao predmetni razgovor, u prostoriji je bila nazočna kolegica ZH, a kasnije je došla i voditeljica RH kojoj je prenio što se dogodilo. Po inkriminiranom događaju, okrivljenik se žalio na njegov rad e-mailom naslovljenim na njega i gradonačelnicu. Nikada se nije sreo s okrivljenikom. U tom trenutku osjetio je strah i nespokoj i sve mu je bilo jako uznemirujuće budući da nemaju zaštitarsku službu, a da nije znao okrivljenika niti išta o njemu.

6. Čitanjem e-mail naziva prigovor utvrđeno je da je riječ o e-mail poruci koju je okrivljenik poslao 26. travnja 2021. u 9:56 sati NH i gradonačelnici [adresa] te se poziva na telefonski razgovor istoga dana u 9,30 sati i navodi da je NH pokazao krajnje neprofesionalni odnos prema okrivljeniku kao osobi koja iz svojih prihoda izdvaja iznos za plaću NH te zbog koje i sjedi na radnom mjestu te da je NH izrekao i jednu krajnje uvredljivu činjenicu, a to je da je okrivljenik „uradio nešto protuzakonito, a sada zove vas“(grad). Potom zahtijeva da NH obrazloži tu tvrdnju jer su mu za podnošenje tužbe službeničkom sudu potrebne sve informacije.

6.1. Na istom listu spisa, nalazi se i komunikacija između RH – voditeljice odsjeka za urbanizam, komunalno gospodarstvo i gospodarenje gradskom imovinom koja AH, pročelnici Grada Mali Lošinj, na proslijeđenu e-mail poruku okrivljenika (t. 6. obrazloženja) odgovara s navodom da NH to nije učinio te da je okrivljenik psovao istoga i prijetio mu da će ga doći srediti i da je pokazivao nezadovoljstvo glede rada gradske uprave. Između ostalog, navodi i da nakon razgovora NH nije bilo dobro, jer je srčani bolesnik uz bolesnu štitnjaču, ujedno ističe i da je razgovor prijavljen policiji i navodi kako je došla u ured neposredno nakon telefonskog razgovora.

7. Svjedok NHŽ iskazuje da joj je NH kolega i da se u vrijeme telefonskog razgovora NH i okrivljenika nalazila u njegovom uredu. Sjeća se da su razgovarali oko prostornog plana te je NH okrivljenika upućivao na drugu kolegicu te je razgovor dosta dugo trajao za koje vrijeme je čekala, a po završetku razgovora NH se okrenuo prema njoj i rekao joj „rekao je da će sada doći i razbiti mi nos“. Iskazuje i da je NH bio nervozan za vrijeme razgovora i htio ga je privesti kraju, te je bio uzrujan kada je spustio slušalicu zbog riječi koje mu je okrivljenik izgovorio. Kasnije joj je NH rekao detalje tog razgovora te joj je rekao da ga je okrivljenik i vrijeđao riječima u smislu „znam kako vi tamo radite“ te govorio „sada ću ti doći gore“ te da ga je okrivljenik više puta zvao. Za vrijeme tog razgovora kolega NH i ona cijelo vrijeme nalazili su se u uredu. Ona nije mogla čuti riječi koje je izgovarala osoba s druge strane. Misli da je ta osoba nazvala kolegu na mobitel. Kolega joj je rekao da je razgovarao s OH. Nakon tog razgovora kolega NH djelovao je uznemireno te je rekao da ide to prijaviti.

8. Svjedok RH iskazuje da se nije nalazila u sobi kada su okrivljenik i NH razgovarali, ušla je naknadno te je primijetila da je NH jako uzrujan. Tada joj je rekao da mu je okrivljenik prijetio i uputio riječi u smislu da će ga srediti, noge mu potrgati, doći do njega i slično. NH je komentirao kako se uvijek toj stranci javlja na telefon i da mu ne može pomoći. Svjedok RH navodi i da je sama razgovarala sa okrivljenikom u vezi tog slučaja te je njezin dojam da je isti imao krive naputke oko toga da mu grad može pomoći, što oni nisu mogli. NH je pokušala smiriti, jer ima aritmiju. Bio je vidno uznemiren i pod stresom nakon tog telefonskog razgovora radi čega ga je pozvala na kavu da ga smiri.

9. Svjedok KH u bitnome je naveo da je njegov brat tri do četiri puta pokušao dobiti Grad Mali Lošinj nakon čega mu se netko i javio. Bio je prisutan tom razgovoru i čuo je da se brat predstavio imenom i prezimenom, a nakon toga čuo je kako je izgovorio ove riječi: „Od kuda ti znaš da smo razgovarali i od kuda ti pravo da mene nazivaš kriminalcem?“ Nakon toga uslijedile su psovke, nije čuo da bi njegov brat prijetio. Njegov brat spustio je slušalicu, bio je uznemiren i komentirao je da od kuda balavcu pravo da ga nazove kriminalcem. Dao mu je lijek za smirenje i nije se usudio napustiti kuću, jer je on doslovno bio izvan sebe. Čitavo vrijeme razgovora bio je s bratom u sobi. Na početku nije obraćao pažnju sve dok nije počela kakofonija. Nije čuo da bi brat rekao da će mu razbiti nos. Nije čuo razgovor s druge strane.

10. Svjedok LH, supruga okrivljenika, u bitnome navodi da je za vrijeme tog telefonskog poziva bila na poslu. Kada se vratila zatekla je supruga rastrojenog. Nije htio razgovarati niti reći o čemu se radi. Ostavila ga je jedno pola sata pa ga je ponovno pitala . Tada joj je rekao da je zvao Grad Mali Lošinj u vezi solarnih kolektora koje su željeli na Lošinju postaviti. Rekao joj je da je došlo do verbalnog sukoba, jer mu je on rekao da je kriminalac, da se bavi kriminalom. Njezin suprug tada nije niti znao s kime je razgovarao. Suprug joj nije rekao da je prijetio. Njezin suprug nikada nije imao nekih problema, jedino što je osjetljiv na nepravdu pa nekada zna burnije reagirati. Osnovao je Inicijativu za legalnost Lošinj koja se bavi nelegalnom gradnjom na Lošinju.

11. Okrivljenik iskazuje da solarnu elektranu nije do danas napravio. Tog jutra nazivao je razne službe za podatke u svezi elektrane koji su ga uputili na Grad Mali Lošinj. Kako nije bilo gradonačelnice niti RH nazvao je na službeni mobitel savjetnika za graditeljstvo i zaštitu okoliša te kada se predstavio čuo je glas s druge strane kako razgovara s trećom osobom te je vidio da je riječ o nekom privatnom razgovoru. Nakon nekog vremena javio mu se NH koji mu je rekao „što vi hoćete, već smo pet puta razgovarali“, a na što mu je rekao da ne zna da su oni ikad razgovarali. Smatrao je da NH nema strpljenja te je tražio da mu se predstavi kako bi ga prijavio gradonačelnici i službeničkom sudu. NH se odbio predstaviti te mu je rekao da se bavi kriminalom, a potom zove njega. Iskazuje kako je u [adresa] osnovao Inicijativu za legalnost gradnje Sv. Jakov te se sa svojim kolegama bori za nezakonitost. Kada mu je NH rekao da se bavi kriminalom odgovorio mu je kakvim kriminalom i rekao pizda ti materina. Tada mu je rekao NH šta ti znaš i tada je počelo. Na kraju mu je rekao da će mu polomiti koljena, ali nije mu rekao da će doći tamo. Prilikom iznošenja obrane okrivljenik se ispričao zbog svojih riječi, a kako navodi da ih možda nije trebao tako izgovoriti. Po završetku razgovora bilo mu je krivo što se tako dogodilo. Tada nije znao s kime razgovora, ali je pogledao nakon toga i odmah je napisao dopis NH i gradonačelnici u kojem prigovara na neprihvatljivost postupanja NH. Razgovor sa NH završio je u 9,31 sati, a već oko 12 sati nazvao ga je policijski službenik K kojeg osobno poznaje, a koji mu je rekao da postoji prijava protiv njega te je zahtijevao da se prvo ispitivanje obavi istog dana, što je i učinjeno već u 12 sati u PP Križevci. Okrivljenik napominje da je u vrijeme razgovora bio u Križevcima, 400 km udaljen od [adresa], a da je i stopostotni invalid te da nije bilo nikako moguće da bi došao u [adresa] i izvršio bilo kakvu prijetnju. Jako ga je pogodilo što ga je NH nazvao kriminalcem. Precizira svoj iskaz pa navodi da je rekao: „Vama treba razbiti koljena“ pri čemu nije mislio osobno na pojedinu osobu. To je rekao, jer je bio na neki način razočaran i ljut na činovnike koji rade u Gradu Mali Lošinj. Stalno su im odmagali u vezi njihove inicijative koja se bavi nelegalnom gradnjom na Lošinju. Ljudi se plaše prijaviti nelegalnu gradnju.

12. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 9. ZKP/08, utvrdio sljedeće činjenično stanje.

13. Nije sporno da su dana 26. travnja 2021. godine okrivljenik i oštećenik NH ostvarili telefonsku komunikaciju, kao niti da je predmet iste bio upit okrivljenika vezan uz mogućnost postavljanja solarne elektrane. Nadalje, iz svih provedenih dokaza proizlazi da je tijekom tog razgovora došlo do nesuglasica između istih, koje su prerasle u verbalni sukob, pri čemu je okrivljenik koristio povišen ton i neprimjerene izraze.

14. Međutim, odlučna činjenica u ovom kaznenom postupku jest je li okrivljenik tom prilikom oštećeniku uputio ozbiljnu prijetnju u smislu čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, odnosno je li izrekao riječi koje bi po svom sadržaju, načinu i okolnostima izricanja bile objektivno podobne izazvati osjećaj straha i nespokoja kod oštećenika.

15. Sud je u tom smislu posebno analizirao iskaz oštećenika NH, koji je naveo da mu je okrivljenik tijekom telefonskog razgovora uputio riječi prijetnje da će doći do njega i razbiti mu nos. Iako sud nema razloga sumnjati da je oštećenik predmetni događaj doživio kao uznemirujući i stresan, njegov iskaz u dijelu koji se odnosi na konkretan sadržaj prijetnje nije potvrđen drugim neposrednim dokazima, niti je potkrijepljen takvim okolnostima koje bi isključivale mogućnost drugačijeg sadržaja izgovorenih riječi. Dakle, sud osobito uzima u obzir da iskaz oštećenika u tom dijelu ostaje usamljen dokaz, koji nije potvrđen niti jednim drugim neposrednim dokazom, dok dio provedenih dokaza upućuje na drugačiji tijek događaja.

16. Naime, svjedokinja NHŽ, koja se nalazila u prostoriji tijekom razgovora, nije čula sadržaj komunikacije, već joj je oštećenik nakon završetka razgovora prenio da mu je okrivljenik prijetio. Njezin iskaz stoga ima karakter posrednog dokaza, koji potvrđuje stanje uznemirenosti oštećenika, ali ne i sadržaj inkriminiranih riječi.

17. Isto vrijedi i za svjedokinju RH, koja nije bila nazočna razgovoru, već je o događaju saznala naknadno od oštećenika, pri čemu je potvrdila da je isti bio vidno uzrujan. Njezin iskaz sud prihvaća u dijelu koji se odnosi na opažanje psihičkog stanja oštećenika, ali ne i kao dokaz o postojanju i sadržaju prijetnje.

18. S druge strane, svjedok KH, koji je bio prisutan tijekom razgovora na strani okrivljenika, naveo je da nije čuo da bi okrivljenik uputio prijetnje oštećeniku, već da je došlo do verbalnog sukoba uz korištenje psovki. Njegov iskaz sud cijeni kao neposredan i vjerodostojan, budući da je isti imao neposredna saznanja o tijeku razgovora, a njegov iskaz je logičan i u bitnom suglasan s ostalim dokazima u dijelu koji se odnosi na postojanje verbalnog sukoba te sud nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi upućivale na njegovu zainteresiranost za ishod postupka u mjeri koja bi dovela u sumnju vjerodostojnost njegovog iskaza.

19. Svjedokinja LH nije bila nazočna predmetnom događaju, već je o istome saznala naknadno od okrivljenika, te je iskazivala o njegovom ponašanju nakon događaja. Njezin iskaz sud cijeni kao posredan i od ograničene dokazne vrijednosti u odnosu na odlučnu činjenicu sadržaja inkriminiranih riječi.

20. Obrana okrivljenika, u kojoj isti priznaje neprimjeren način komunikacije, ali negira upućivanje konkretne prijetnje, sud cijeni djelomično vjerodostojnom, osobito imajući u vidu da je u tom dijelu suglasna s iskazom svjedoka DH, kao i s ostalim provedenim dokazima u pogledu karaktera razgovora.

21. Cijeneći sve navedene dokaze, sud nalazi da nije s potrebnim stupnjem izvjesnosti utvrđeno da je okrivljenik izrekao konkretne riječi prijetnje na način kako mu se stavlja na teret. Naime, jedini izravan dokaz o sadržaju prijetnje proizlazi iz iskaza oštećenika, dok ostali dokazi takve navode ne potvrđuju, već ih eventualno posredno prenose ili ih ne potvrđuju uopće.

22. U takvoj dokaznoj situaciji sud nije mogao s izvjesnošću zaključiti o postojanju odlučne činjenice, odnosno sadržaja i ozbiljnosti prijetnje, što je bitno obilježje predmetnog kaznenog djela.

23. Osim toga, sud nalazi da i u slučaju prihvaćanja verzije događaja kako je opisuje oštećenik, izrečene riječi, promatrane u kontekstu cjelokupne komunikacije, koja je očito bila obilježena međusobnim neslaganjem i povišenim emocijama, ne dosežu razinu ozbiljne i stvarne prijetnje u smislu kaznenog prava, već predstavljaju izraz afekta i nezadovoljstva u okviru verbalnog sukoba. Pri tome sud naglašava da kaznenopravna zaštita ne obuhvaća svaku verbalnu agresiju ili uvredu, već samo one prijetnje koje po svojoj ozbiljnosti prelaze prag društvene tolerancije i predstavljaju stvarnu opasnost za zaštićeno dobro.

24. Naime, za postojanje kaznenog djela prijetnje nužno je da prijetnja bude konkretna, ozbiljna i objektivno podobna izazvati opravdan strah za život ili tijelo, pri čemu se ozbiljnost procjenjuje ne samo prema subjektivnom doživljaju oštećenika, već i prema objektivnim okolnostima konkretnog slučaja. U ovom predmetu takva obilježja nisu nedvojbeno utvrđena, pri čemu je za ocjenu ozbiljnosti prijetnje odlučan objektivni kriterij, a ne isključivo subjektivni doživljaj oštećenika.

25. Slijedom svega navedenog, sud zaključuje da u provedenom postupku nije dokazano izvan razumne sumnje da su se u radnji okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11.

26. Kako u pogledu odlučnih činjenica postoji razumna sumnja, sud je istu, sukladno načelu in dubio pro reo, cijenio u korist okrivljenika.

27. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude te je okrivljenik oslobođen optužbe.

28. Tijekom dokaznog postupka pročitana je i objava s Facebooka od 20. srpnja, priložena od strane obrane, u kojoj su sadržana neka razmišljanja o osobi okrivljenika, koja, međutim, nisu od značaja za utvrđenje činjenica u ovome kaznenom postupku budući da se ne odnosi na odlučne činjenice u smislu postojanja obilježja kaznenog djela koje je predmet ovog postupka.

29. Budući je okrivljenik oslobođen optužbe, to troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava, na temelju u izreci navedene zakonske odredbe.

30. Ranije izdani kazneni nalog stavlja se izvan snage na temelju u izreci navedene zakonske odredbe, budući je isto obvezatno.

U Rijeci, 14. travnja 2026.

Sudac:

Sandra Vučković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštena stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana. Žalba se predaje ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o istoj odlučuje viši sud.

DNA:

1. ODO u Rijeci

2. Okrivljenik OH

3. Branitelj okr. Zoran Vukić, odvj. iz Rijeke