REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1742/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Hrvoju Lukšić, u pravnoj stvari tužitelja TITAN CONSTRUCTA d.o.o., [adresa], OIB: 89116114911, koga zastupa punomoćnica Ivana Kelava, odvjetnica iz Zagreba, Savska cesta 144a, protiv tuženika BKS Bank AG, Austrija, Klagenfurt, St. Veiter Ring 43, OIB: 95202348925, koga zastupa punomoćnik Branimir Iveković, odvjetnik iz Zagreba, Strossmayerov trg 8, Zagreb, radi proglašenja da ovrha nije dopuštena (vps: 660.243,34 eur), nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 03. ožujka 2026., u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objava 14. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da ovrha zabilježbom ovrhe, utvrđenje vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem tuženika (kao ovrhovoditelja) iz iznosa dobivenog prodajom na nekretnini ovršenika, ovdje tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] ULICA ĐURE CRNATKA površine 639 m2, DVORIŠTE površine 12 m2, STAMBENA ZGRADA, ZAGREB, ULICA ĐURE CRNATKA 8, površine 218 m2, Dvorište Površine 2 m2, STAMBENA ZGRADA, ZAGREB, ULICA ĐURE CRNATKA 8/1, površinE 230 m2, DVORIŠTE 11 m2, DVORIŠTE 68 m2, DVORIŠTE 98 m2, UKUPNO: 639 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], sa kojim je suvlasničkim dijelom nekretnine povezano vlasništvo posebnog dijela, i to 12. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12) Jednosobni stan sa nusprostorijama u prizemlju lijevo, Ulica Đure Crnatka 8, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajući suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, radi namirenja tražbine tuženika u iznosu od 660.243,34 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom i to na temelju:

1. ugovor broj: 030-51003116 (zahtjev za kredit), a temeljem Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj: 030-59000600)

- na ime dospjele nenaplaćene glavnice kredita iznos od 393.855,31 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na isti iznos teku od dana 30.05.2019. do 31.12.2022. godine, po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena

- na ime dospjele nenaplaćene redovne kamate na kredit iznos od 5.120,56 EUR,

- na ime dospjele nenaplaćene zatezne kamate obračunate do 21.02.2024. godine iznos od 40.657,29 EUR;

- na ime troškova opomene iznos od 9,95 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na isti iznos teku od dana 07.05.2019.g. do 31.12.2022. godine po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena.

2. ugovor broj: 030-51003151 (zahtjev za kredit), a temeljem Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj: 030-59000600

- na ime dospjele nenaplaćene glavnice kredita iznos od 196.927,65 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na isti iznos teku od dana 0.05.2019. g. do 31.12.2022. godine po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za osam postotnih poena

- na ime dospjele nenaplaćene redovne kamate na kredit iznos od 2.563,61 EUR,

- na ime dospjele nenaplaćene zatezne kamate obračunate do 21.02.2024. iznos od 20.329,17 EUR;

- na ime troškova opomene iznos od 9,95 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na isti iznos teku od dana 07.05.2019. g. do 31.12.2022. godine po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena

3. ugovor broj: 030-59000600 (Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja)

- na ime troškova blokade iznos od 663,61 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na isti iznos teku od dana 04.08.2023. g. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja a banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena

- na ime dospjele nenaplaćene zatezne kamate obračunate do 21.02.2024. godine iznos od 49,05 EUR u predmetu broj: Ovr-1798/2024 Općinskog građanskog suda u Zagrebu u kojem predmetu je ovrhovoditelj BKS Bank AG, Austrija, Klagenfurt, St. Veiter Ring 43, OIB: 95202348925 ovdje tuženik, a ovršenik TITAN CONSTRUCTA d.o.o., OIB: 89116114911, [adresa], ovdje tužitelja nije dopuštena 2. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 24.830,00 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je Općinski građanski sud u Zagrebu dana 10. svibnja 2024. donio rješenje o ovrsi, posl. broj: Ovr-1798/2024 u kojem predmetu je ovršenik ovdje tužitelj, a ovdje tuženik ovrhovoditelj, radi namirenja tražbine ovrhovoditelja (ovdje tuženika) u iznosu od 660.243,34 Eur određena ovrha na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], Ulica Đure Crnatka površine 639 m2, dvorište površine 2 m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Đure Crnatka 8, površine 218 m2, dvorište površine 2 m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Đure Crnatka 8/1, površine 230 m2, dvorište 11 m2, dvorište 68 m2, dvorište 98 m2, ukupno: 639 m2, upisane u k.ul. 11252, K. O. [katastarska općina], sa kojim je suvlasničkim dijelom nekretnine povezano vlašništvo posebnog dijela, i to 12. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlašništvo (E-12), da je tužitelj Zaključkom od dana 07.07.2025. upućen na podnošenje tužbe, da je donošenjem pobijanog rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave sud počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka, budući da prijedlog ovrhovoditelja ne sadrži ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika , kao niti njihovu adresu i osobni identifikacijski broj, a što je propisano odredbama Ovršnog zakona, obzirom da je odredbama Ovršnog zakona propisan sadržaj prijedloga za ovrhu, te sukladno članku 39. citiranog Zakona prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačeni ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži, te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti, da prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe, time da tužiteljska strana smatra da navedeni prijedlog za ovrhu ne sadrži sve što je propisano čl.39. sud nije mogao donijeti pobijano rješenje o ovrsi te je donošenjem pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka.

2. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi da je odredbama Ovršnog zakona propisan sadržaj prijedloga za ovrhu te sukladno članku 39. citiranog Zakona, prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačeni ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe, te da smatra da prijedlog ovrhovoditelja ne sadrži sve što je propisano odredbom čl.39. sud nije mogao donijeti pobijano rješenje o ovrsi te je donošenjem pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka, da je tužitelj kao ovršenik na rješenje o ovrsi suda posl.br. Ovr-1798/2024 u zakonskom roku podnio žalbu u kojoj osporava potraživanje utvrđeno rješenjem o ovrsi kao i samo određivanje ovrhe, time da se tuženik nije očitovao na navode žalbe tužitelja od dana 31. svibnja 2024.

3. Tužitelj dalje u tužbi navodi da tuženik (ovrhovoditelj) nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, protiv tuženika (ovršenika) budući da Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja br.030-59000600 i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini koji je zaključen između ovrhovoditelja i ovršenika nije mogao poslužiti kao temelj za zasnivanje založnog prava radi osiguranja, budući da je solemnizacija predmetnog sporazuma kao privatne isprave provedena na način da je samo korisnik kredita kao založni dužnik bio nazočan kod javnog bilježnika i samo je on zatražio potvrdu javnog bilježnika odnosno solemnizaciju. Nadalje, tužitelj navodi da se na javnobilježničko osiguranje zasnivanjem založnog prava analogno primjenjuju odredbe o sudskom osiguranju, te da je prilikom sudskog osiguranja potrebno da sporazum potpišu obje strane, to je evidentno da je za valjano i zakonito zasnivanje sporazuma o zasnivanju založnog prava potrebno da potvrdu odnosno solemnizaciju zatraže obje strane, i založni vjerovnik i založni dužnik, time da je potvrdu odnosno solemnizaciju Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava zatražio samo založni dužnik, te da tom prilikom nije bio nazočan niti je zatražio solemnizaciju ovrhovoditelj kao založni vjerovnik, to predmetni ugovor i sporazum nisu mogli steći svojstvo osnove za stjecanje zaloznih prava radi osiguranja.

4. U tužbi tužiteljska strana navodi da je iz izvatka iz poslovnih knjiga tuženika (ovrhovoditelja) vidljivo da isti svoju tražbinu temelji na tri različita ugovora , dok je uz prijedlogu za ovrhu priložen samo jedan ugovor/sporazum, kao i da je nad tužiteljem proveden postupak predstečajne nagodbe, da je u tom postupku tuženik zadržao svoje razlučno pravo, kao i da odredbe Stečajnog zakona propisuju kako od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka kamate ne teku, pa stoga ovdje tuženik nema pravo potraživati kamate za razdoblje od dana otvaranja postupka (29. svibnja 2019.) pa do dana njegovog okončanja (04. travnja 2023.), odnosno da je tražbina po osnovi navedenih kamata prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je tuženik vise nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske nagodbe.

5. Zaključno, tužitelj u tužbi navodi da tužiteljska strana smatra da tuženik nije ovlašten predlagati ovrhu na nekretnini tužitelja, kao i da je pobijano rješenje o ovrsi doneseno protivno odredbama ovršnog zakona i na temelju njega se ne može ni tražiti niti određivati ovrha, a još manje provoditi ovrha u ovršnom postupku, pa je stoga ovrha nedopuštena, te su se stekli svi uvjeti za obustavu prijepornog ovršnog postupka i ukidanje rješenja o ovrsi, time da je uz tužbu dostavio dokumentaciju za koji smatra da dokazuje njegove navode (list 9-132 spisa).

6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da osporava sve činjenične navode iznesene u tužbi, te se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti, da se protivi pogrešno naznačenoj visini predmeta spora u dostavljenoj tužbi, da je tužitelj podnio tužbu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na nekretnini, koja se vodi pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. br. Ovr-1789/2024, koju je kao ovrhovoditelj pokrenuo tuženik protiv tužitelja kao ovršenika, da je predmetna ovrha na nekretnini pokrenuta radi podmirenja tuženikovog potraživanja u iznosu od EUR 660.243,34, slijedom čega vrijednost predmeta spora ne može biti "samo" EUR 3.000,00, već bi iznos trebao biti EUR 660.243,34 eur, odnosno tuženik smatra da je tužitelj postavio vrijednost predmeta spora suviše nisko, a ne po iznosu koji je predmet ovršnog postupka.

7. U odnosu na navode tužitelja da ovršni prijedlog nema sadržaj koji je određen citiranom zakonskom odredbom, tuženik navodi da smatra da Prijedlog za ovrhu sadrži sve što propisuju odredbe Ovršnog zakona, da je isti potpun i osnovan, a što potvrđuje i Rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda Zagrebu, posl. br. Ovr-1798/2024 od dana 10. svibnja 2024. koje je doneseno na temelju Prijedloga za ovrhu.

8. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužitelj smatra da tuženik kao ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja br. 030-59000600 i Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini, sklopljenom dana 3. siječnja 2019. između tuženika kao založnog vjerovnika, tužitelja kao dužnika/založnog dužnika i gđe. FDO kao jamca platca, da je Ugovor o kreditu solemniziran kod javnog bilježnika Darje Bošnjak iz Zagreba, dana 3. siječnja 2019. godine, pod br. OV-55/19, u prisutnosti tužitelja kao dužnika/založnog dužnika i gđe. FDO kao jamca platca, te se pozvao na odredbu čl. 59. st.1. Zakona o javnom bilježništvu, odnosno da iz citirane odredbe proizlazi da nije obvezno niti potrebno da svi sudionici nekog pravnog posla (u ovom slučaju ugovorne strane Ugovora o kreditu) budu prisutni prilikom solemnizacije isprave kod javnog bilježnika, već je izrijekom navedeno da je dovoljno da ispravu potvrdi samo obveznik, što bi u ovom konkretnom slučaju bio tužitelj kao dužnik/založni dužnik.

9. Tuženik dalje osporava navode tužitelja vezano za tvrdnje tužitelja da tuženik u ovršnom postupku svoju tražbinu temeljio na tri različita ugovora, tuženik navodi da se radi o kreditima koji se temelje na Ugovoru o kreditu kao krovnom ugovoru koji uređuje okvirno zaduženje tužitelja, da je u čl. 1. Ugovora o kreditu, ugovoreno je da će tuženik kao vjerovnik vršiti daljnja odobrenje i ugovaranja kratkoročnih, pojedinačnih kreditnih poslova s tužiteljem kao dužnikom, a koji se definiraju kao ugovori o pojedinačnim plasmanima, da je u istom članku navedeno je da ti ugovori predstavljaju sastavni dio Ugovora o kreditu i činiti će jednu nedjeljivu cjelinu , da je Ugovorom o kreditu tužitelju odobren okvirni iznos zaduženja u visini od 600,000.00 eur, a iz kojeg iznosa onda vjerovnik, ovdje tuženik, isplaćuje iznose pojedinačnih plasmana (tzv. kredita) na traženje dužnika, odnosno da se radi o isplatama pojedinačnih plasmana tužitelju iz okvira koji je ugovoren Ugovorom o kreditu, odnosno, ne radi se o različitim ugovorima kako to tužitelj neosnovano navodi, odnosno da je u ugovor o kreditu jedini ugovorni odnos između stranaka, time da i druge financijske institucije koje se bave takvom vrstom poslovanja, te da je tužitelj s s takvim postupanjem tuženika upoznat.

10. Nadalje, tuženik u svom odogovoru na tužbu navodi da ne osporava činjenicu da je nad tužiteljem proveden predstečajni postupak pod posl. br. St -701/2023, pravomoćno okončan dana 4. travnja 2023. da nije sporno da je tuženik u predmetni predstečajni postupak prijavio svoje razlučno pravo koje ima prema tužite lju, ali da osporava navode tužitelja da tuženik zbog toga nema pravo potraživati kamate za razdoblje od otvaranja do okončanja predstečajnog postupka, obzirom da tuženik nije sudjelovao u predstečajnom postupku, niti isti na njega ni na koji način ne utječe, a što je vidljivo iz samog predstečajnog plana od dana 17. ožujka 2023., u kojem tuženik nije naveden po pitanju svoje tražbine, te se pozvao na odredbu čl. 74. st. 1. koja određuje da od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka kamate ne teku, osim na tražbine na koje predstečajni postupak ne utječe, slijedom čega tuženik smatra da je neosnovan navod tužitelja da tuženik zbog provedenog predstečajnog postupka ne bi imao pravo na kamate jer je predmet ovrhe i ovog postupka tražbina na koju predstečajni postupak ne utječe.

11. Nakon dostave odgovora na tužbu, tužitelj je u pisanom očitovanju od dana 5. studenog 2025. osporavao navode tužitelja, a to je učinio i na ročištu održanom dana 3. ožujka 2026.

12. Nakon dostave pisanog očitovanja tuženik je na ročištu održanom dana 3. ožujka 2026. osporavao dodatno očitovanje tužitelja iz navedenog podneska, te predložio da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom.

13. Tijekom dokaznog postupka održano je ročište dana 3. ožujka 2026. te je sud izvršio uvid u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, kao i sudske odluke za koje stranke smatraju da dokazuju njihove navode, obzirom da je među strankama spor o primjeni prava, a ne spor o činjenicama, te je izvršen uvid u kopiju izvatka iz analitičkih podataka o dospjelim a neizmirenim obvezama s osnova kredita odobrenih društvu Titan Constructa d.o.o., [adresa], OIB: 89116114911 (list 9 spisa) kopiju Rješenja o otvaranju predstečajnog postupka od 29. svibnja 2019. (list 10-14) kopiju Ugovora broj: 030-59000600 (Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja) kopiju Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja br. 030-59000600 (list 24-34 spisa), kopiju Izvatka iz sudskog registra za tužitelja ( list 35-spisa ), kopiju Zk, izvatka (list 36-37 spisa) k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Đure Crnatka površine 639 m2, dvorište površine 12 m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Đure Crnatka 8, površine 218 m2, DVORIšte površine 2 m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Đure Crnatka 8/1, površine 230 m2, dvorište 11 m2, dvorište 68 m2, dvorište 98 m2, ukupno: 639 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sa kojim je suvlasničkim dijelom nekretnine povezano vlasništvo posebnog dijela, i to 12. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-12) Jednosobni stan sa nusprostorijama u prizemlju lijevo, Ulica Đure Crnatka 8, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, kopiju Zaključka posl. broj Ovr-1798/2024 od 07. srpnja 2025. kopiju Rješenje o potvrdi predstečajnog sporazuma sa klauzulom pravomoćnosti, broj 87 St-701/2023 od 17. ožujka 2023. (list 43-123 spisa), kopiju Žalbe ovršenika i Zahtjev za odgodu ovrhe od dana 31. svibnja 2024. (list 125-128 spisa), kopiju rješenje Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. Ovr- 1620/2018-2 od 14. svibnja 2018. (list 129-130 spisa), kopiju Presude VTS RH posl. Broj Pž-3847/2008 od 5. studenog 2013. (list 144-150 spisa), kopiju dijela knjige „Građansko ovršno pravo“ (list 131-132 spisa), kao i kopiju odluke Županijskog suda u Varaždinu, Gž-1626/2018-2 od dana 23. svibnja 2019. (list 156-159 spisa).

14. Na ročištu održanom dana 3. ožujka 2026. Sud je odbio prijedlog radi priklopa spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Ovr-1798/2024, jer sud smatra navedeni sud neće dostaviti spis, jer je postupak u tijeku, te iz razloga što smatra da je ovdje spor o primjeni prava, a ne spor o činjeničnom stanju te da sud temeljem dostavljenih isprava može donijeti odluku o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja na okolnosti iz tužbe, odnosno toč. V tužbe, vezano za navode da je solemnizacija predmetnog sporazuma kao privatne isprave provedena na način da je samo korisnik kredita kao založni dužnik bio nazočan kod javnog bilježnika i samo je on zatražio potvrdu javnog bilježnika odnosno solemnizaciju iz razloga što sud smatra je spor o pravu, te da se eventualne sporne činjenice mogu utvrditi iz dostavljene dokumentacije, time da u opisanoj situaciji uz dokazni supstrat sadržan u spisu, ne bi moglo dovesti do drukčije (povoljnije) odluke suda o tužbenom zahtjevu, time da sud smatra da je utvrdio kako se sve činjenice koje su važne za donošenje odluke mogu utvrditi temeljem isprava i dokumentacije koja priloži spisu te se pri tome vodio i čl. 10. Zakon o parničnom postupku Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.), prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja u razumnom roku i sa što manje troškova.

16. Isto tako, sud je odbio prijedlog da se pribave podatci od Porezne Uprave kako je to tužitelj predložio, odnosno radi utvrđenja vrijednosti nekretnine koja je predmet postupka u ovršnom postupku, obzirom da je predmet postupka utvrđenje da ovrha zabilježbom ovrhe, utvrđenje vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem tuženika (kao ovrhovoditelja) iz iznosa dobivenog prodajom na nekretnini ovršenika ovdje tužitelja, jer nije predmet postupka

17. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaz zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

18. Iz kopije Prijedloga za ovrhu od od 06. svibnja 2024. (list 18-23 spisa) proizlazi da je tuženik kao ovrhovoditelj Općinskom građanskom sudu u Zagrebu dostavio Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave na nekretnini ovršenika, radi naplate novčane tražbine u iznosu od 660.243,34 eur sa zakonskim zateznim kamatama, i to na temelju Ugovora broj: 030-51003116 (zahtjev za kredit), a temeljem Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj: 030-59000600), Ugovora broj: 030-51003151 (zahtjev za kredit), a temeljem Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj: 030- 59000600, time da iz kopiju Rješenja o ovrsi od dana 10. svibnja 2024. (list 15 spisa) proizlazi da je Općinski građanski sud u Zagrebu dana 10. svibnja 2024. donio Rješenje o ovrsi, posl. broj Ovr-1798/2024, u kojem predmetu je ovršenik ovdje tužitelj, a ovdje tuženik ovrhovoditelj, kojim se radi namirenja tražbine ovrhovoditelja (ovdje tuženika) u iznosu od 660.243,34 eur određuje ovrha na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Đure Crnatka, time da je tužitelj dostavio kopiju Zk izvatka za navedenu nekretninu, odnosno k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Đure Crnatka površine 639 m2, dvorište površine 12 m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Đure Crnatka 8, površine 218 m2, dvorište površine 2 m2, stambena zgrada, Zagreb, Ulica Đure Crnatka 8/1, površine 230 m2, dvorište 11 m2, dvorište 68 m2, dvorište 98 m2, ukupno: 639 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sa kojim je suvlasničkim dijelom nekretnine povezano vlasništvo posebnog dijela, i to 12. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-12) Jednosobni stan sa nusprostorijama u prizemlju lijevo, Ulica Đure Crnatka 8, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika.

19. Zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1798/2024- 14 od 7. srpnja 2025., donesenim temeljem članka 52. stavka 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22, 06/24 dalje: Ovršni zakon), upućen je ovršenik TITAN CONSTRUCTA d.o.o. [adresa], OIB: 89116114911, na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-1798/2024 od 10. svibnja 2024., iz razloga propisanog člankom 50. stavkom 1. točke 7. i 9. Ovršnog zakona, u roku od 15 dana od dana dostave toga zaključka.

20. Uvidom u Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja br. 030-59000600 (list 24-34 spisa) sud je utvrdio da je sačinjen Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini, zaključen 03. siječnja 2019. između BKS BANK AG, Glavna podružnica Hrvatska, Mljekarski trg 3, Rijeka, OIB:02138784111, kao Banke, BKS BANK AG, St. Veiter Ring 43, Klagenfurt, Austrija, OIB:95202348925, kao založnog vjerovnika,društva TITAN CONSTRUCTA d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 89116114911, kao dužnika te FDO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao jamca platca/založnog dužnika, solemniziranog po javnom bilježniku Darji Bošnjak iz Zagreba, dana 03. siječnja 2019. pod brojem Ov-55/19.

21. Uvidom u Izvadak iz analitičkih podataka o dospjelim a neizmirenim obvezama s osnova kredita odobrenih društvu Titan constructa d.o.o., Zagreb (Grad Zagreb), [adresa], OIB: 89116114911 (list 9 spisa) sud je utvrdio da tuženik kao ovrhovoditelj ima potraživanje prema tužitelju, odnosno ovršeniku u skladu s Ugovor broj: 030-51003116 (temeljem Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj: 030- 59000600 u iznosu od 439.643,11 eur, Potraživanje po kreditu 030-51003116, iznos od 219.830,38 eur, Potraživanje po kreditu 030-51003151, te iznos od 769,85 eur, potraživanje po kreditu 030-59000600, time da je u skladu s obračunom tuženika doneseno Rješenje o ovrsi.

22. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 7. i točke 9. Ovršnog zakona propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (točka 7.), te ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavl janja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (točka 9.).

23. Sud će proglasiti ovrhu nedopuštenom ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika. U odnosu na tu osnovu (članak 50. stavak 1. točka 7. Ovršnog zakona) tužitelj nije naveo razloge a oni koji su navedeni ne mogu se podvesti pod tu osnovu.

24. Općinski građanski sud u Zagrebu je utvrdivši da je prijedlog za ovrhu razumljiv i da sadrža sve sastavnice propisane člankom 39. stavkom 1. Ovršnog zakona donio naprijed navedeno rješenje o ovrsi.

25. Činjenica što je solemnizaciju Ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava zatražio samo založni dužnik, te da tom prilikom nije bio nazočan vjerovnik (tuženik) niti je zatražio solemnizaciju ovrhovoditelj kao založni vjerovnik, ne znači da ta isprava nije osnova za stjecanje založnih prava radi osiguranja odnosno da ovrhovoditelj (tuženik) nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju te ovršne isprave. Naime, odredbom članka 59. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine broj 78/93., 29/94.), važećim u vrijeme solemizacije predmetnog pravnog posla, propisano je da ispravu o pravnom poslu mogu potvrditi (solemnizirati) kod javnog bilježnika svi ili samo neki sudionici u pravnom poslu. Dakle, za soleminizaciju pravnog posla (ugovora) nije uvjet da solemnizaciji prisustvuju svi sudionici pravnog posla. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Pž-3874/2008 od 5. studenoga 2013.

26. Slijedom navedenog tužitelj neosnovano po toj osnovi traži da sud predmetnu ovrhu proglasi nedopuštenom, time da tužitelj nije dokazao ni da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (točka 9.). Navodi pak tužitelja, da se radi o tri različita ugovora te da tuženik ne bi imao pravo potraživati kamate za razdoblje od otvaranja do okončanja predstečajnog postupka, nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješenje ove stvari. Radi se o navodima koji se ne mogu podvesti pod osnovu za žalbu iz članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona.

27. Isto tako, u konkretnom slučaju se ne radi o različitim kreditima već o kreditima koji se temelji na Ugovoru o kreditu kao osnovnom (krovnom) ugovoru koji uređuje okvirno zaduženje tužitelja (članak 1. Ugovora o kreditu).

28. Nadalje, tuženik nije sudjelovao u predstečajnom postupku niti isti na njega ni na koji način utječe, a što je razvidno iz samog predstečajnog plana naslovnog suda od 17. ožujka 2023., u kojem tuženik nije naveden po pitanju svoje tražbine, pa nema ni mjesta primjeni članka 74. stavka 1. Stečajnog zakona. Iz kopije Rješenja o otvaranju stečajnog postupka od 29. svibnja 2019. (list 10-14 spisa), kao i kopije Rješenja o potvrdi predstečajnog sporazuma sa klauzulom pravomoćnosti, broj 87 St -701/2023 od 17. ožujka 2023. (list 43-123 spisa) vidljivo je da je nad tužiteljem vođen predstečajni postupak, time da tuženik nije sudjelovao u njemu.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. ZPP-a u vezi s člankom 2. st. 1. ZPP-a. Tuženiku pripada parnični trošak budući da je u cijelosti uspio u parnici. Visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena je na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.; dalje: Tarifa) te Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23). Vrijednost predmeta spora je 660.243,34 eur. Na temelju Tbr. 54 Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 eur.

30. Slijedom navedenog tuženiku je priznat trošak parničnog postupka za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč.1.) 9,932,00 eur, te trošak pristupa na ročište održano dana 03. ožujka 2026. (Tbr. 9. toč.1.) 9.932,00 eur, 19.864,00 eur, uvećano za pripadajući PDV 25%, odnosno 4.966,00 eur, sveukupno 24.830,00 eur, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke.

31. Odredbom čl. 4. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama određeno je da se pristojba za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, slijedom čega sud nije odlučivao o zahtjevu tuženika za platež sudske pristojbe na odgovor na tužbu, obzirom da će se odluka o obvezniku plaćanja odgovora na tužbu donijeti nakon pravomoćnosti odluke o osnovanosti, odnosno neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

U Zagrebu, 14. travnja 2026.

Sudac

Hrvoje Lukšić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda (elektronički, putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda, ako su podnositelji odvjetnici i pravne osobe, a fizičkom predajom podneska putem pošte ili u sudskoj pisarnici ako su podnositelji fizičke osobe).

DNA:

Tužitelju po punomoćniku uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu

Tuženiku po punomoćniku