R1-225/22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Bošku Jurčeviću, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja FV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Mladenki Babić-Braović odvjetnici u Splitu, protiv predloženika pod 1) GV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 14. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva na nekretnini stranaka u naravi trosobni stan s nus prostorijama položen na V (petom) katu, površine 76,73 m2 kojemu pripada i drvarnica u suterenu upisan kao etažno vlasništvo (E-1), anagrafske oznake [adresa], koji se nalazi u zgradi izgrađeno na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 14385 k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Dana 6. svibnja 2022. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagatelja protiv predloženika radi razvrgnuća suvlasništva na nekretnini opisanoj u izreci ovog rješenja. Navedeno je da su suvlasnici svaka za po 1/3 dijela predmetne nekretnine, te da protustranke u naravi koriste predmetnu nekretninu. Predlagatelju da više ne odgovara suvlasnička zajednica, pa je predloženo da sud provede razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da cijela suvlasnička zajednica pripadne u cijelosti u suvlasništvo protustranaka uz obvezu da protustranke predlagatelju isplate tržišnu vrijednost njegovog suvlasničkog dijela, a podredno da sud provede razvrgnuće suvlasničke nekretnine prodajom na javnoj dražbi, te da se dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

2. U odgovoru na prijedlog predloženici su naveli kako nije sporno da su stranke suvlasnici svaka za po 1/3 dijela predmetne nekretnine, a što su naslijedili iza svojih roditelja. Međutim, predložili su da se razvrgne suvlasništvo i na preostalim nekretninama koje su stranke naslijedile iza smrti roditelja, a u naravi se radi o kući okućnici u [adresa], te još dvije manje kuće u [adresa] i više zemalja površine od oko 35000 m2, a koje da su navedene u rješenju o nasljeđivanju iza smrti majke.Također su naveli da su stranke napravile diobu imovine svojih roditelja na način da predloženicima zbog prava na dom pripadne stan u [adresa] u [adresa] u kojem žive kontinuirano punih 20, odnosno 45 godina, a predlagatelju kuća s okućnicom i pripadajućom dimnom kužinom u [adresa]. Predlagatelj da ima riješeno stambeno pitanje, pa je bilo logično da svoju 1/3 dijela dobije kroz tu samostalnu nekretninu. Također da su skrb o bolesnim i starim roditeljima na sebe preuzeli predloženici pod 1) i 2) bez sudjelovanja predlagatelja. Predloženicima da je predmetna nekretnina jedini dom. Isti su naveli kako naslijeđenu imovinu nakon roditelja pored navedenog čini i grobnica na mjesnom groblju [adresa] u [adresa].

3. Predlagatelj je naveo kako ni na jednoj od nekretnina koje su sadržane u rješenjima o nasljeđivanju nije upisano pravo vlasništva u zemljišnim knjigama na ime pok. roditelja stranaka. Stoga da predlagatelj nije uspio mirnim putem s predloženicima dogovoriti razvrgnuće suvlasništva na stanu u [adresa]. U svom podnesku od 14. studenog 2022. punomoćnica predlagatelja je navela kako je nesporno da su stranke ovog postupka kao zakonski nasljednici iza svojih pok.roditelja F i ČV naslijedili osim predmetnog stana i nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] koje se mogu smatrati njihovim izvanknjižnim vlasništvom obzirom da prijenos prava vlasništva (na pojedinim nekretninama nema upisanog ni prava vlasništva samih ostavitelja) s pravnih prednika stranaka do danas nije pravomoćno riješen pri zemljišnoknjižnom odjelu suda u Kaštel Lukšiću. U tom smislu predloženici da nemaju relevantnu činjeničnu ni materijalnopravnu osnovu dovoditi u određenu svezu prijeboja jednake vrijednosti nekretnine nesređenog zemljišnoknjižnog statusa i stana na kojem su stranke nesporni knjižni suvlasnici svaki za po 1/3 dijela cjeline. Također, predloženici da potpuno neosnovano i nezakonito u nekoliko navoda ističu da bi im razvrgnućem suvlasničke zajednice bilo povrijeđeno njihovo pravo na dom. Nikada u obitelji za vrijeme života pok. ostavitelja nije bio usuglašen takav sporazum podjele imovine da bi predloženicima pripao predmetni stan u cijelosti, a predlagatelju kuća u [adresa]. Uostalom postojanje bilo kakvog sličnog sporazuma bi bilo predmetom nekog drugog postupka (ostavinskog), a koji ostavinski postupak je pravomoćno okončan (na istom su bili prisutni i predloženici), a koju činjenicu (nespornog priznavanja predlagateljevog suvlasništva / vlasništva ) su i sami predloženici potvrdili na ročištu u predmetu pod gornjim poslovnim brojem kada su potvrdili da ničim ne osporavaju vlasništvo (suvlasništvo 1/3) predlagatelja na stanu. Predloženicima provedbom postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice ne može biti ni u kojem slučaju povrijeđeno pravo na dom jer će prodajom nekretnine na dražbi sukladno mjerodavnim odredbama Ovršnog zakona biti isplaćeni svaki za po 1/3 svog suvlasničkog dijela od utvrđene vrijednosti nekretnine.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, te je provedeno vještačenje po sudskom vještaku za graditeljstvo Darku Malenici koji je izradio vještvo 24. travnja 2025., te je pregledana i ostala dokumentacija priložena spisu.

5. U svom nalazu i mišljenju od 24. travnja 2025. sudski vještak za graditeljstvo Darko Malenica procijenio je tržišnu vrijednost predmetnog stana na iznos od 293.286,80 Eura Eura, te je naveo kako nije moguće podijeliti predmetni stan na način da se predlagatelju i predloženicima na ime suvlasničkog idealnog dijela dodijeli svakoj zasebna stambena cjelina od kojih svaka mora imati zaseban glavni ulaz s pratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu, pa iz tog razloga vještak predlaže provođenje postupka civilne diobe.

6. Člankom 8. st.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uz Protokol broj 1. (NN-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 14/03, 9/05, 1/06, 2/10 - dalje Konvencija) propisano je pravo svakoga na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a prema čl. 8. st. 2. dopušteno je miješanje u ostvarivanju prava na poštivanje doma, ako je to miješanje u skladu s Zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i slobode drugih. Ovdje se radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (prava vlasništva predlagatelja i eventualnog prava na dom protustranke kao suvlasnika nekretnine), pa je bilo potrebno odlučiti kojem od ta dva prava dati prednost.

7. Ovaj sud smatra da bi razvrgnućem suvlasništva bilo povrijeđeno pravo na dom predloženika jer je predmetni stan njihova jedina nekretnina u kojoj stanuje, te nemaju gdje drugdje stanovati. Predloženici u tom stanu žive već kontinuirano punih 20 godina, odnosno 45 godina, te su ostvarili dovoljno jaku stvarnu i trajnu vezu s istim, a predloženik pod 1) je i onkološki bolesnik. Stoga sud daje prednost pravu na dom predloženika u odnosu na pravo predlagatelja za razvrgnućem suvlasništva, pa je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 14. travnja 2026.

S u d a c

Boško Jurčević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

- predlagatelju po punomoćniku

- predloženiku pod 1)

- predloženiku pod 2)

- u spis