Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž-181/2026-3.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Lenić predsjednice vijeća, Ivice Raguža člana vijeća i suca izvjestitelja te Krešimira Biljana člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. Barutanski Breg 25, zastupane po punomoćnici Ivani Sury, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, zastupan po punomoćniku odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika Generali osiguranje d.d. izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3233/2018-69 od 9. prosinca 2025. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3233/2018-74 od 7. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika Generali osiguranje d.d. odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 3233/2018-69 od 9. prosinca 2025. ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3233/2018-74 od 7. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženika Generali osiguranje d.d. odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 3233/2018-74 od 7. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tuženika Generali osiguranje d.d. za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 3233/2018-69 od 9. prosinca 2025. presuđeno je:

"I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 9.954,21 euro sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. kolovoza 2018. godine, a koje kamate su do 31.12.2022 određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 30. prosinca 2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavija prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.647,25 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. prosinca 2025. godine do isplate.

III Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na plaćanja zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos štete od 9.954,21 eura za razdoblje od 09.08.2018. godine do 22.08.2018. godine".

1.1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 3233/2018-74 od 7. siječnja 2026. riješeno je:

"Ispravlja se presuda ovog suda poslovni broj Pn-3233/18 od dana 09. prosinca 2025. godine na način da

- u točki II izreke presude umjesto; "Nalaže se tuženiku tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.647,25 eura…" ima stajati; "Nalaže se tuženiku tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.897,25 eura…"

- u točki 31. obrazloženja presude umjesto; …"što ukupno iznosi 1600 bodova, odnosno 3.200,00 eura, a što uvećano za PDV čini iznos od 4.000,00 eura. Tužitelju je također priznat trošak predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 291,99 eura, trošak dopunskog medicinskog vještačenja u iznosu od 132,72 eura, ukupan trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 149,54 eura, te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 73,00 eura, tako da ukupan trošak dosuđen tužitelju iznosi 4.647,25 eura.", ima stajati; "što ukupno iznosi 1700 bodova, odnosno 3.400,00 eura, a što uvećano za PDV čini iznos od 4.250,00 eura. Tužitelju je također priznat trošak predujma za medicinskog vještačenje u iznosu od 291,99 eura, trošak dopunskog medicinskog vještačenja u iznosu od 132,72 eura, ukupan trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 149,54 eura, te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 73,00 eura, tako da ukupan trošak dosuđen tužitelju iznosi 4.897,25 eura"."

2. Protiv navedene presude i to samo u odnosu na točku I. i II. izreke gdje je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice te je tuženik obvezan i na naknadu troškova postupka tužiteljici, kao i protiv navedenog rješenja o ispravku presude pravovremeno žalbu podnosi tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – u nastavku teksta: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenje te postupak koji im je prethodio kao i žalbene navode tuženika, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Pobijana presuda i rješenje o odlučnim činjenicama sadrže jasne, neproturječne i dostatne razloge, a razlozi u istima nisu protivni dokazima koji su izvedeni tijekom postupka. Pobijana presuda i rješenje nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogli ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju u žalbi upire tuženik. Također materijalno pravo pravilno je primijenjeno.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatom štete povodom štetnog događaja od 28. lipnja 2015. u kojem je tužiteljica stradala kao vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] obzirom je u vrijeme štetnog događaja tužiteljica bila osigurana kod tuženika policom osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja broj P41N-1022112005. Naime, za slučaj trajnog progresivnog invaliditeta uslijed nezgode propisana je naknada do iznosa od 500.000,00 kuna. Obzirom je tuženik tijekom postupka tužiteljici povodom štetnog događaja isplatio na ime glavnice iznos od 100.000,00 kuna te na ime kamata iznos od 4.375,67 kuna to tužiteljica konačno specificiranim zahtjevom potražuje daljnju isplatu od 9.954,21 eura tj. 75.000,00 kuna s naslova trajne invalidnosti sa zakonskom kamatom.

7. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud usvaja tužbeni zahtjev tužiteljice te nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 9.954,21 eura sa zateznim kamatama kao i da tuženik naknadi troškove postupka tužiteljici.

8. Tijekom postupka prvostupanjski sud u bitnome utvrđuje:

- da nije sporan nastanaka osiguranog slučaja tj. štetnog događaja od 28. lipnja 2015.;

- da je tužiteljica s tuženikom zaključila Policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja od 11. lipnja 2015. broj P41N-1022112005 (nastavno: Polica osiguranja);

- da je tuženik 4. travnja 2019. na ime naknade štete povodom navedenog štetnog događaja isplatio tužiteljici na ime glavnice iznos od 100.000,00 kuna te na ime kamata iznos od 4.375,67 kuna;

- da je Polica osiguranja sklopljena na iznos od 500.000,00 kuna;

- da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet od 10% sukladno toč. 47 Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204 (nastavno: Tablice);

- da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet od 10% po toč. 114a Tablica;

- da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet od 15% po toč. 173d Tablica;

- da ukupan zaostali trajni invaliditet kod tužiteljice iznosi 35%.

9. Pobijajući odluku suda prvog stupnja tuženik u žalbi navodi da presuda ima nedostataka bog kojih se ne može ispitati jer proturječi sama sebi te nema razloga o odlučnim činjenicama. Također navodi kako prvostupanjski sud nije obrazložio razloge u pogledu visine neimovinske i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege odnosno da je dosuđen iznos proturječan vještačenju. Prvostupanjski sud nije respektirao nalaz i mišljenje vještaka dr. Mayera u dijelu kada isti navodi kako ne nalazi povezanost između štetnog događaja i patološkog nalaza na živcima tužiteljice. Nadalje, prvostupanjski sud trebao je provesti dodatno vještačenje radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja te je utvrdio pogrešnu visinu štete tužiteljice. Visinu štete prvostupanjski sud utvrdio je proizvoljno bez odgovarajućeg pravnog uporišta te nije primijenio važeće tablice invaliditeta. Stoga je i odluka prvostupanjskog suda u odnosu na troškove postupka pravno neosnovana. Istovjetne žalbene razloge žalitelj navodi u žalbi protiv rješenja o ispravku presude.

10. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da prvostupanjski sud ne obrazlaže razloge u pogledu visine dosuđene neimovinske štete. U odnosu na imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege navodi se tuženiku kako prvostupanjski sud tužiteljici nije dosudio naknadu štete s naslova tuđe pomoći i njege te su stoga u navedenom dijelu neosnovani žalbeni navodi tuženika.

10.1. U pogledu neimovinske štete koja je dosuđena tužiteljici prvostupanjski sud pravilno je imao u vidu utvrđene postotke trajnog invaliditeta u ukupnoj visini od 35% te primjenom sklopljene Police osiguranja i Tablica tužiteljici dosudio daljnji iznos naknade štete u visini od 9.954,21 eura odnosno 75.000,00 kuna. Naime, iz zaključene Police osiguranja proizlazi da je sastavni dio ugovora o osiguranju Tablica za utvrđivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204. Upravo su prema navedenoj Tablici vještaci utvrđivali postotak trajnog invaliditeta tužiteljice (točka 157, 114a i 173d Tablice) te obzirom na činjenicu da iz Police osiguranja proizlazi osigurana svota u iznosu od 500.000,00 kuna za trajni progresivni invaliditet, to je pravilno prvostupanjski sud imajući u vidu činjenicu da je tuženik isplatio tužiteljici već iznos od 100.000,00 kuna, tužiteljici dosudio daljnji iznos od 9.954,21 eura (500.000,00 kuna x 35% = 175.000,00 kuna – 100.000,00 kuna = 75.000,00 kuna tj. 9.954,21 eura).

10.2. Dakle, prvostupanjski sud je obrazložio razloge za dosudu daljnjeg iznosa od 9.954,21 eura.

11. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da prvostupanjski sud visinu štete nije utvrdio primjenom važeće Tablice invaliditeta.

11.1. Ovo stoga jer iz zaključene Police osiguranja proizlazi da je Tablica za utvrđivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204 sastavni dio police prema kojoj se određuje postotak invaliditeta, a koju Tablicu je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i primijenio. Naime, iz točke 3. obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da je prvostupanjski sud proveo dokaz čitanjem Tablice za utvrđivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204, koja Tablica je priložena prvostupanjskom spisu (list 47 – 51 spisa). Dakle, prvostupanjski sud primijenio je upravo Tablicu koja je ugovorena u Polici osiguranja.

12. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da je prvostupanjski sud trebao provesti dodatno odnosno dopunsko vještačenje ili zatražiti mišljenje drugog vještaka odgovarajuće medicinske specijalnosti. Točno je da je sudski vještak. Dr. Mayer u svom nalazu i mišljenju naveo kako ne nalazi povezanost između štetnog događaja i patološkog nalaza na živcima, ali je isti također naveo da bi na navedene okolnosti bilo neophodno zatražiti očitovanje vještaka neurologa koji ima praktično iskustvo u izvođenju EMNG pretrage. Obzirom na navedeno pravilno je prvostupanjski sud dodatno saslušao vještaka Davorku Paladino, a koja je specijalist neurolog kao i vještaka dr. Predraga Pavića. Navedeni vještaci očitovali su se upravo na spornu okolnost obzirom je elektromioneurografiju (EMNG), a koja je najmjerodavnija pretraga u ozljedi živaca, tužiteljica višekratno učinila i na temelju kojih pretraga su izveli nesporan zaključak kako navedene ozljede živaca kod tužiteljice u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Kako je dr. Paladino specijalist neurologije to je ista i ovlaštena interpretirati EMNG nalaz, a ključna činjenica u ovom postupku je upravo interpretacija EMNG nalaza odnosno razlučivanje i utvrđivanje točnih ozljeda tužiteljice koje su utvrđene EMNG pretragama. Stoga se interpretacija EMNG nalaza nalazi u domeni neurološke specijalizacije. Pravilno stoga prvostupanjski sud nije provodio daljnje vještačenje obzirom u konkretnom slučaju nije ključna činjenica izvođenje EMNG pretrage već očitanje nalaza odnosno interpretacija EMNG nalaza.

12.1. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako tuženik nije osporavao izvođenje EMNG pretraga te stoga na temelju pravilno obavljenih pretraga vještak specijalist neurolog Davorka Paladino je utvrdila činjenicu da su ozljede tužiteljice proistekle iz štetnog događaja. Obzirom na navedeno pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda kod tužiteljice time da je sigurno i uvjerljivo obrazložio iz kojih razloga prihvaća nalaz i mišljenje sudskih vještaka dr. Paladino i dr. Pavića.

12.2. Pogrešan je pravni stav tuženika da postoji proturječnost u vještačenju. Naime, vještak Davor Mayer je u svom u svom iskazu naveo kako ne osporava utvrđivanje ozljeda kod tužiteljice nego ih je samo propitkivao time da je u svom nalazu i mišljenju navedeni vještak zapravo uputio na daljnju analizu vještaka neurologa, a u čiju domenu spada upravo utvrđivanje je li došlo do oštećenja navedenih živaca ili ne. Dakle, ne postoji proturječnost u nalazima vještaka nego je samo vještak Mayer uputio na užu specijalnost vještaka neurologa kao vještaka mjerodavnog za potpunije i preciznije utvrđivanje uzročno-posljedične veze, a što je prvostupanjski sud i prihvatio dodatnim saslušanjem vještaka dr. Paladino. Stoga je i neosnovano pozivanje tuženika na odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3743/2021 jer se ne odnosi na isti činjenični supstrat jer je u ovom konkretnom slučaju vještak Mayer uputio na užu specijalnost drugog vještaka.

13. Člankom 921. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. – dalje u tekstu: ZOO) propisano je da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja dok je člankom 943. stavak 1. ZOO-a propisano kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

13.1. Stoga je pravilno prvostupanjski sud, a imajući u vidu navedene odredbe, utvrđeni trajni invaliditet od 35% te zaključenu Policu osiguranja od posljedica nesretnog slučaja broj P41N-1022112005 kao i činjenicu da je tuženik isplatio tužitelju na ime glavnice zbog štetnog događaja iznos od 100.000,00 kuna, obvezao tuženika na isplatu daljnjeg iznosa od 9.954,21 eura.

14. Pravilna je odluka prvostupanjskog suda i u odnose na troškove parničnog postupka imajući u vidu odredbu članka 154. stavak 1. ZPP-a obzirom je tužiteljica u postupku uspjela u cijelosti te su stoga u navedenom dijelu neosnovani žalbeni navodi tuženika.

15. Imajući u vidu navedeno temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbijena je žalba tuženika kao neosnovana te potvrđena prvostupanjska presuda ispravljena rješenjem.

16. Neosnovana je žalba tuženika izjavljena i protiv rješenja broj Pn-3233/2018- 74 od 7. siječnja 2026., a kojim rješenjem je ispravljena presuda broj Pn-3233/2018 od 9. prosinca 2025. Naime, člankom 342. stavak 1. ZPP-a propisano je da pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba. Kako je prvostupanjski sud prilikom pisanja presude počinio očite pogreške u računanju to je pravilno prvostupanjski sud izvršio i ispravak presude.

17. Žalbeni navodi tuženika u odnosu na rješenje o ispravku se zapravo odnose na žalbene razloge zbog kojih je tuženik pobijao prvostupanjsku presudu, a koji žalbeni razlozi su ocjenjeni kao neosnovani.

18. Prilikom donošenja rješenja o ispravku prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo i nije počinio bitne povrede parničnog postupka te je stoga sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a žalba tuženika izjavljena protiv rješenja odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

19. Slijedom iznijetoga odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 14. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Irena Lenić