Poslovni broj Ovr-268/2026-6

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupanog po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici u Zadru, protiv protivnice osiguranja AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Karlu Suriću, odvjetniku u Zadru, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 14. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja ND podnesen sudu 19. veljače 2026. za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnice osiguranja AD koji glasi:

„Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

I. Zabranjuje se protivnici osiguranja AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otuđenje ili opterećenje svog suvlasničkog dijela: ½ nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], [adresa], POMOĆNA ZGRADA, KUĆA (K.BR. 4), DVORIŠTE, ukupne površine 314 m2, k. o. [katastarska općina]-DIO, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], pri Zemljišnoknjižnom odjelu Obrovac, Općinskog suda u Zadru.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižnom odjelu Obrovac, da na gore opisanoj nekretnini, upiše zabilježbu zabrane otuđenja ili opterećenja predmetne nekretnine.

III. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Okružnim sudom Kranj u Republici Sloveniji, pod poslovnim brojem: I P 168/2025, a radi isplate iznosa od 132.200,00 eur, uvećanog za pripadajuće zatezne kamate i troškove postupka.“

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 3.814,72 Eura sa zakonskom zateznom kamatom.

III. Nalaže se predlagatelju osiguranja po osnovi naknade troškova ovog postupka osiguranja isplatiti protivnici osiguranja iznos od 2.487,50 Eura u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja ND (dalje: predlagatelj osiguranja) 19. veljače 2026. sudu podnosi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere protiv protivnice osiguranja AD (dalje: protivnica osiguranja) u kojem navodi da u skladu sa čl. 340. st. 2. Ovršnog zakona podnosi ovaj prijedlog za osiguranje privremenom mjerom. Predlagatelj osiguranja da je kao tužitelj pokrenuo parnični postupak protiv protivnika osiguranja kao tužene pred Okružnim sudom Kranj u Republici Sloveniji koji se vodi pod poslovnim brojem I P 168/2025, radi isplate iznosa od 132.200,00 eura. Naime, stranke da su bivši partneri te da s osnove bračne stečevine i naknade štete predlagatelj osiguranja ima označenu tražbinu prema protivnici osiguranja. Predlagatelj da je zbog kaznenih dijela koje je počinila protivnica podnio kaznene pri jave protiv nje u Sloveniji i Hrvatskoj po kojim se prijavama vode postupci pred Okružnim državnim tužilaštvom u Kranju broj KR-Kt/16562/2025/VP/VP/kš, Okružnim sudom u Kranju broj I K 89958/2025, Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Slovenije broj 092-49/2025/2 (3C695-38) i Županijskim državnim odvjetništvom u Zadru broj KR-DO-190/2025. Protivnica osiguranja da ima prebivalište u [adresa] u [adresa]. U Sloveniji da nema nikakve imovine dok je u Hrvatskoj suvlasnica za ½ dijela čest. 5079, pomoćna zgrada, kuća i dvorište ukupne površine 314 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – dio. S obzirom na visinu tražbine predlagatelja osiguranja da postoji opasnost da se po okončanju parničnog postupka u Sloveniji, predlagatelj osiguranja neće moći naplatiti od protivnice osiguranja ili će takva naplata biti znatno otežana i dugotrajna, odnosno da će biti potrebno ishoditi Europski ovršni nalog kako bi se ovrha na temelju slovenske presude mogla izvršiti u Republici Hrvatskoj. Kako protivnica osiguranja ima nekretninu u svom vlasništvu u RH, predlagatelj predlaže da sud odredi privremenu mjeru zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine kako bi se osigurala tražbina predlagatelja iz postupka pred Okružnim sudom Kranj u Republici Sloveniji pod poslovnim brojem I P 168/2025. Budući da je predlagatelj osiguranja potvrdom o podnesenoj tužbi učinio vjerojatnim postojanje tražbine, to da je ispunjena pretpostavka iz čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona u pogledu postojanja tražbine predlagatelja osiguranja. Također, s obzirom da protivnica osiguranja ima prebivalište izvan [adresa], da je jasno da bi predlagatelj osiguranja morao provoditi ovrhu u inozemstvu, što da bi dodatno otežalo njegov položaj, a protivnica osiguranja da bi imala dovoljno vremena raspolagati predmetnom nekretninom kako bi spriječila i otežala naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Stoga da se sukladno čl. 344. st. 3. Ovršnog zakona smatra da postoji opasnost od sprječavanja odnosno otežavanja naplate. Poradi navedenog predlagatelj osiguranja ističe kako je u čl. 344. st. 2. u vezi sa st. 1. Ovršnog zakona određeno da predlagatelj osiguranja niti ne mora dokazati opasnost iz st. 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a jasno je da predloženom mjerom osiguranja ne bi nastala nikakva šteta protivnici osiguranja. S druge strane, donošenjem ove privremene mjere da bi se predlagatelju osiguranja dala sigurnost da se predmetna nekretnina neće otuđiti ili opteretiti čime bi se osigurala mogućnost naplate tražbine predlagatelja osiguranja. Slijedom navedenog, a obzirom da će bez privremene mjere predlagatelju osiguranja nastati nenadoknadiva šteta ako protivnica osiguranja otuđi predmetnu nekretninu, predlagatelj osiguranja predlaže donijeti rješenje o osiguranju kojim će sud odrediti privremenu mjeru u sadržaju kako je to detaljno navedeno u izreci ovog rješenja.

1.1. Prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja prilaže ovjereni prijevod sa slovenskog jezika potvrde o podnesenoj tužbi Okružnog suda Kranj ( list spisa 6-8), dopis Županijskog državnog odvjetništva u Zadru broj KR-DO-190/2025-2 od 26. studenog 2025. (list spisa 12) i izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] – dio zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 13- 14). Također predlagatelj osiguranja uz prijedlog prilaže i dodatne isprave, međutim, iste nisu na službenom jeziku ovog suda.

2. Zaključkom od 20. veljače 2026. je sud zaprimljeni prijedlog za osiguranje dostavio protivniku osiguranja na očitovanje.

2.1. U podnesku od 04. ožujka 2026. protivnik osiguranja navodi da se kategorički protivi predloženoj privremenoj mjeri jer nisu ispunjene pretpostavke za određivanje iste. Naime, sukladno čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona da se radi osiguranja novčane tražbine privremena mjera može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Od navedenih pretpostavki za određivanje privremene mjere u konkretnom slučaju da nije ispunjena niti jedna jedina. Naime, predlagatelj da ničim nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a kamoli da je isti učinio vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine, time što bi svoju imovinu otuđila, prikrila ili na drugi način njome raspolagala. Predlagatelj da nije dokazao niti učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, dakle, da nije ispunjena niti osnovna pretpostavka za određivanje privremene mjere. Naime, tužiteljica da je 12. lipnja 2013. u Obrovcu sklopila brak sa ND dok je 26. veljače 2015. podnijela tužbu protiv tuženika ND radi razvoda braka, koji brak je u konačnici i razveden temeljem Presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob -87/2015 od 30. studenog 2015. Iz te presude da proizlazi kako su bračni odnosi supružnika (ovdje stranaka) trajno i teško poremećeni i to iz svih razloga navedenih u naprijed navedenoj presudi. Sustavno loše ponašanje i maltretiranje ND da je rezultiralo razvodom braka između njega i AD, a koje se loše ponašanje i maltretiranje nastavilo i danas. Presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-32/17 od 17. svibnja 2017. da je ND naloženo predati u suposjed AD nekretninu čest. 5079 k. o. [katastarska općina]-Dio. (tada k. o. [katastarska općina]). Iz te presude da također proizlazi kako nekretnina oznake čest. 5079 k. o. [katastarska općina]-Dio predstavlja bračnu stečevinu koju su ND i AD stekli za vrijeme trajanja braka. Rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni roj R1-710/2015 od 03. veljače 2022. da je utvrđeno da je AD vlasnica nekretnine čest. 5079 k. o. [katastarska općina]-Dio za 1/2 dijela i da je ND vlasnik navedene nekretnine za 1/2 dijela te da se suvlasnička zajednica navedene nekretnine razvrgava na način da je ND dužan trpjeti diobu čest. 5079 k. o. [katastarska općina] -Dio prodajom na javnoj dražbi. Navedene činjenice i dokaze protivnica predlagatelja osiguranja da navodi i prilaže iz razloga što je evidentno kako ND ponovno i s ovim ovršnim postupkom pokušava opstruirati AD kao i sve njezine dosadašnje sudske postupke pokrenute pred naslovnim sudom, a posebice ovršni postupak ovrhe na čest. 5079 k. o. [katastarska općina] -Dio, koji se vodi pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem Ovr-638/2023, a koji postupak je u tijeku i to sve zbog konstantnih zlouporabnih postupanja predlagatelja osiguranja koji s namjerom odugovlači navedeni ovršni postupak, sve s jasnim ciljem kako ne bi došlo do civilne diobe predmetne nekretnine odnosno u konačnici do prodaje predmetne nekretnine na javnoj dražbi, iako je u cijelosti kontradiktorno postupanje predlagatelja osiguranja s pokrenutim predmetnim postupkom obzirom da bi istome, obzirom na njegovu navodnu „tražbinu“ prema protivnici predlagatelja osiguranja, po svemu sudeći bilo u interesu da se provede civilna dioba te da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi. U odnosu na navode predlagatelja osiguranja da je protivnica predlagatelja osiguranja počinila kaznena djela u odnosu na istoga, ističe se kako nije donesena nikakva presuda iz koje bi proizlazilo da je AD uistinu počinila bilo kakvo kazneno djelo u odnosu na ND, a da stvar bude još bolja čak da je i obustavljen kazneni postupak u Sloveniji što da jasno proizlazi iz Obavijesti Okružnog državnog tužiteljstva u Kranju broj KR- Kt/16562/2025/VP/VP/kš od 27. listopada 2025. Međutim, sve da se i dalje vodi kazneni postupak protiv protivnice predlagatelja osiguranja (a ne vodi se), u cijelosti da su nejasni navodi predlagatelja osiguranja obzirom da isto nije od nikakvog pravnog značenja za ovaj ovršni postupak i to iz razloga što time nipošto nije učinjeno vjerojatno postojanje navodne tražbine i opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a posebice, kao što je već naprijed navedeno, kazneni postupak obustavljen protiv protivnice predlagatelja osiguranja. Nadalje, u odnosu na parnični postupak koji se vodi pred Okružnim sudom Kranj pod poslovnim brojem P-168/2025, ističe kako je navedeni parnični postupak tek započet odnosno da je isti trenutno u najranijoj fazi postupka obzirom da nije provedena nijedna rasprava, nije proveden nijedan dokaz, a kamoli donesena odluka u navedenom parničnom postupku. Tek pravomoćnim okončanjem naprijed navedenog parničnog postupka u Sloveniji i to u korist predlagatelja osiguranja, tražbina/potraživanje predlagatelja osiguranja da bi postalo izvjesno, stoga da sama činjenica da je predlagatelj osiguranja pokrenuo parnični postupak u Sloveniji protiv protivnice predlagatelja osiguranja apsolutno ne čini vjerojatnim postojanje tražbine, a koji je jedan od uvjeta za određivanje predložene privremene mjere. U odnosu na iznesene navode koji se odnose na postojanje navodne opasnosti od sprječavanja odnosno otežavanja naplate navodi se kako opasnost da će protivnik osiguranja onemogućiti ili znatno otežati naplatu potraživanja mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja, svjesno poduzeta radi ugrožavanja namirenja eventualne njegove tražbine, koja ugrožavaju buduću naplatu te tražbine. Sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja protivnika osiguranja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima. Predlagatelj osiguranja da raspolaganja imovinom od strane protivnika osiguranja mora dovesti u vremenski kontekst nastanka, odnosno dospijeća svoje tražbine i upravo ta raspolaganja dovesti u vezu s time da su učinjena upravo zato da on ne bi mogao svoju tražbinu ostvariti namirenjem iz imovine protivnika osiguranja. Osim toga, trebao bi učiniti vjerojatnim i da protivnik osiguranja nema druge imovine iz koje bi se mogao namiriti pa da upravo to raspolaganje kao jedino, poduzeto nakon nastanka njegove eventualne tražbine, ukazuje na vjerojatnost osujećivanja naplate njegove tražbine. Navodi da se ne može smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnim već zbog same činjenice da protivnik osiguranja odbija ispuniti svoju obavezu (koja je pri tome i sporna). U prilog navedenom predlagateljica ističe rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1252/2025 od 03. travnja 2025. Isto tako da su netočni navodi da protivnica osiguranja ima samo u vlasništvu predmetnu nekretninu obzirom da je ista i suvlasnica nekretnine čest. 310 k. o. [katastarska općina]. Nadalje, protivnica ističe da predložena privremena mjeru predstavlja zadiranje u vlasnička prava. Ustav Republike Hrvatske da u čl. 3. utvrđuje nepovredivost vlasništva, kao jednu od najvećih vrednota ustavnog poretka. Članak 48. st. 1. Ustava da jamči pravo vlasništva, kao jedno od ljudskih prava i temeljnih sloboda te osigurava njihovu ustavnosudsku zaštitu pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (čl. 128. Ustava). Stoga da nisu osnovane tvrdnje predlagatelja osiguranja kako bi određivanjem mjere protivnica osiguranja trpila samo neznatnu štetu. Inače, a kao što je već sve i naprijed navedeno i opisano, predlagatelj osiguranja da je osoba sklona konfliktima i višegodišnjem parničenju te je ovaj sudski postupak još jedan od pokušaja zloupotrebe prava . Međutim, predlagatelj osiguranja da je još jednom našao za shodno pokrenuti postupak hitne naravi koji je predviđen samo za iznimne situacije, a bez da su za to ispunjene pretpostavke predviđene Ovršnim zakonom kako je to sve naprijed navedeno. Sukladno svemu naprijed navedenom predlaže bez provođenja daljnjih dokaza šikanozni zahtjev predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovan.

2.2. Protivnica osiguranja uz odgovor na prijedlog za osiguranje dostavlja presudu na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-32/17 od 17. svibnja 2017. (list spisa 24-25), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] ( list spisa 26), presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-87/2015 od 30. studenog 2015. (list spisa 29-37), rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj R1- 710/15 od 3. veljače 2022. s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti (list spisa 39-46) i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1252/2025-2 od 3. travnja 2025. (list spisa 47-50). Također protivnica osiguranja odgovoru prilaže i dodatnu ispravu, međutim, ista nije na službenom jeziku ovog suda.

2.3. Dodatno, 24. ožujka 2026. protivnica osiguranja dopunjuje svoj odgovor na prijedlog za osiguranje navodom da iz odluke Okružnog suda Kranj u Republici Sloveniji I K 89958/2025 proizlazi da je kaznena prijava koju je predlagatelj osiguranja podnio protiv protivnice osiguranja odbačena, a osim toga i kazneni postupak Okružnog državnog tužiteljstva u Kranju broj KR-Kt/16562/2025/VP/VP/kš da je obustavljen dok u ostalim navodnim kaznenim prijavama nije donesena nikakva odluka. Opetovano ističe da je apsurdno što se predlagatelj osiguranja uopće poziva na bilo kakve kaznene prijave jer iste nemaju nikakve pravne ni stvarne veze s pretpostavkama koje je potrebno ispuniti za određivanje privremene mjere te nisu ni od kakvog pravnog značaja za ovaj ovršni postupak, a činjenica da su takve kaznene prijave odbačene odnosno da je kazneni postupak obustavljen da jasno potvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o očitom odugovlačenju ovršnog postupka koji se između ovih stranaka vodi. Predlaže bez provođenja daljnjih dokaza šikanozni zahtjev predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovan.

2.4. U spis dostavlja ovjereni prijevod sa slovenskog jezika rješenja Općinskog suda u Kranju I K 89958/2025 (list spisa 53-67).

3. Prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere nije osnovan.

3.1. Odredba čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

3.2. Sukladno čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a sukladno čl. 344. st. 3. OZ se smatra da opasnost iz stavka 1. tog članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

3.3. Odredba čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ propisuje da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

3.4. Prilikom odlučivanja da li su ispunjene čl. 344. OZ propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje novčane tražbine, sud ispituje da li je predlagatelj učinio vjerojatnim kao prvo, postojanje svoje novčane tražbine te kao drugo, opasnost da će ako se predložena mjera ne odredi protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, pri čemu se smatra da opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

4. Predlagatelj osiguranja tvrdi da prema protivnici osiguranja ima novčanu tražbinu u iznosu od 132.200,00 Eura s osnove bračne stečevine i naknade štete . Stranke da su bivši partneri te da s osnove bračne stečevine i naknade štete predlagatelj osiguranja ima označenu tražbinu prema protivnici osiguranja.

4.1. U prilog navodima o postojanju označene novčane tražbine, predlagatelj osiguranja sudu dostavlja ovjereni prijevod sa slovenskog jezika potvrde o podnesenoj tužbi Okružnog suda Kranj (list spisa 6-8). Međutim, iako iz te potvrde proizlazi da je ovdje predlagatelj osiguranja kao tužitelj pred Okružnim sudom u Kranju u Republici Sloveniji protiv ovdje protivnice osiguranja kao tužene 10. rujna 2025. podnio tužbu radi naknade štete u iznosu od 85.000,00 Eura i isplate iznosa od 47.200,00 Eura po osnovi zajedničke imovine i da se taj postupak vodi pod poslovnim brojem I P 168/2025 , činjenica da je predlagatelj osiguranja protiv protivnice osiguranja pred nadležnim sudom pokrenuo postupak radi naknade štete i isplate s osnova bračne stečevine, ovo niti kada sud takvu činjenicu cijeni u svezi sa nespornom činjenicom da su stranke bivši bračni drugovi, u dovoljnom stupnju ne čini vjerojatnim postojanje novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja u iznosu od 132.200,00 Eura; a niti kada sud u svezi s navedenim dalje cijeni i činjenicu da je predlagatelj osiguranja protiv protivnice osiguranja u Sloveniji i Hrvatskoj podnio kaznene prijave po kojim se prijavama, kako to predlagatelj tvrdi, vode postupci pred Okružnim državnim tužilaštvom u Kranju broj KR-Kt/16562/2025/VP/VP/kš, Okružnim sudom u Kranju broj I K 89958/2025, Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Slovenije broj 092- 49/2025/2 (3C695-38) i Županijskim državnim odvjetništvom u Zadru broj KR-DO-190/2025.

4.2. Naime, predlagatelj osiguranja koji tvrdi da prema protivnici osiguranja ima novčanu tražbinu po osnovi naknade štete i po osnovi bračne stečevine je u postupku osiguranja dužan dokazati činjenice iz kojih proizlazi vjerojatnost postojanja konkretne tražbine, međutim, predlagatelj osiguranja u ovom postupku niti navodi činjenice iz kojih bi proizlazilo njegovo pravo na naknadu štete i isplatu po osnovi bračne stečevine niti sudu dostavlja dokaze koji novčanu tražbinu predlagatelja po tim osnovama čine vjerojatnom. Jedino što predlagatelj dostavlja sudu su isprave koje dokazuju da je predlagatelj pred nadležnim tijelima poduzeo radnje protiv protivnice osiguranja (podnio tužbu /podnio kaznene prijave), ali koje isprave (kao jednostrana radnja samog predlagatelja osiguranja) samostalno prema ocjeni ovog suda u situaciji kada nema niti jednog drugog dokaza u prilog činjenicama na kojima temelji svoje potraživanje na naknadu štete odnosno isplatu po osnovi bračne stečevine dok protivnica osiguranja s druge strane dostavlja dokaz o tome da je jedan od kaznenih postupaka koji je predlagatelj osiguranja protiv nje pokrenuo obustavljen konkretno ovjereni prijevod sa slovenskog jezika rješenja Općinskog suda u Kranju I K 89958/2025 (list spisa 53-67) te u situaciji kada iz dokaza koji dostavlja sam predlagatelj dopisa Županijskog državnog odvjetništva u Zadru broj KR-DO-190/2025-2 od 26. studenog 2025. (list spisa 12) proizlazi da predlagatelj niti u kaznenoj prijavi koju je podnio protiv ovdje protivnice osiguranja ne daje konkretan činjenični opis kaznenog djela po kojem bi nadležno tijelo moglo postupati; ne čine u dovoljnoj mjeri vjerojatnim da predlagatelj osiguranja prema protivnici osiguranja ima novčanu tražbinu u iznosu od 132.200,00 Eura s osnova naknade štete i s osnova bračne stečevine, a radi osiguranja koje predlagatelj predlaže određivanje predmetne privremene mjere.

4.3. Privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ograničavaju se vlasnička prava protivnika osiguranja što znači da je takva privremena mjera po svojoj prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava , koje gotovo apsolutno stvarno pravo uključuje i pravo raspolaganja. Stoga je prilikom ocjene da li je prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere takvog sadržaja sud osobito dužan utvrditi da li je predlagatelj osiguranja svojim navodima i predloženim dokazima u dovoljnom stupnju učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine radi osiguranja koje predlaže da sad protivnoj strani zabrani izvršavanje vlasničkog prava u njegovom punom sadržaju. Učiniti vjerojatnim postojanje novčane tražbine znači dokazati da novčana tražbina vjerojatno postoji pa kako predlagatelj osiguranja u ovom postupku nije uopće učinio vjerojatnim da prema protivnici osiguranja ima novčanu tražbinu u iznosu od 132.200,00 Eura s osnova naknade štete i s osnova bračne stečevine, to je sud prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere u sadržaju kako je to specificirano u izreci ovog rješenja odbio kao neosnovan budući već i neispunjenje jedne od pretpostavki propisane čl. 344. st. 1. OZ prijedlog za osiguranje čini neosnovanim.

5. Sud ipak želi istaknuti i to da prijedlog za osiguranje ne bi cijenio osnovanim čak i da je novčanu tražbinu predlagatelja našao vjerojatnom, ovo jer predlagatelj nije učinio vjerojatnom opasnosti da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Naime, predlagatelj predlaže da sud njegovu novčanu tražbinu osigura na način da protivnici osiguranja zabraniti otuđenje ili opterećenje njenog suvlasničkog dijela od ½ čest. 5079 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , međutim, pri tome predlagatelj uopće ne navodi koje to radnje (ponašanja) protivnice osiguranja ukazuju (čine vjerojatnim) da će ista označenu nekretninu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati kako bi spriječila ili znatno otežala naknadu predmetne novčane tražbine predlagatelja osiguranja, a niti predlagatelj dostavlja adekvatan dokaz iz kojeg bi proizlazila vjerojatnost da će protivnica osiguranja svoju nekretninu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati kako bi spriječila ostvarenje novčane tražbine predlagatelja.

5.1. Opasnost u smislu odredbe čl. 344. OZ znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja, svjesno poduzimanje protivnika radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. Radnji koje moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagatelja tražbine, pri čemu sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja protivnika osiguranja i subjektivni odnos protivnika prema njima (tako i Županijski sud u Rijeci u rješenju poslovni broj Gž-750/2018-3 od 8. svibnja 2018.), što ovaj sud ne utvrđuje buduć i niti predlagatelj navodi kojim to radnjama ili propuštanjima protivnica ugrožava buduće namirenje njegove tražbine niti adekvatnim dokazima opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ čini vjerojatnom.

5.2. Ne može se pri tome u ovom slučaju smatrati da opasnost da će protivnica osiguranja svoju nekretninu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati postoji u smislu čl. 344. st. 3. OZ. Naime, odredba čl. 344. st. 3. OZ propisuje da se smatra da opasnost iz stavka 1. tog članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Međutim, inozemstvo se pri tome ne shvaća u smislu da je Republika Hrvatska za predlagatelja koji je fizička osoba s prebivalištem u inozemstvu i koji bi tražbinu trebao ostvariti u Republici Hrvatskoj inozemstvo, jer inozemstvo u smislu odredbi hrvatskih zakona pa tako i čl. 344. OZ može biti samo izvan Republike Hrvatske (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-736/2019-2 od 4. veljače 2019.). Stoga činjenica da je predlagatelj osiguranja fizička osoba s prebivalištem u [adresa] koji protiv protivnice osiguranja kao tužene vodi spor pred sudom u Republici Sloveniji sama za sebe nema utjecaj na presumpciju opasnosti ostvarivanja tražbine u inozemstvu.

5.3. Konačno, privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, a budući se radi o privremenoj mjeri kojom se ograničavaju vlasnička prava protivnika osiguranja što znači da je takva privremena mjera po svojoj prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava, koje gotovo apsolutno stvarno pravo uključuje i pravo raspolaganja, nikako se prema ocjeni ovog suda ne može smatrati mjerom određivanjem koje protivnik osiguranja trpi samo neznatnu štetu pa da sukladno čl. 344. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja niti ne treba dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ . U prilog navedenom govori i činjenica da se u postupcima u kojima se predlaže određivanje privremene mjere kojom se ograničava pravo vlasništva protivnika osiguranja, mora ispitati da li je privremena mjera potrebna i u kojem obimu odnosno mora se provesti test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji protivnik osiguranja trpi takvom mjerom (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1291/2016-4 od 9. siječnja 2018.).

6. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu troškova ovog postupka osiguranja je utemeljena na čl. 14. st. 5. OZ sukladno kojem je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio. Temeljem citirane je odredbe sud odbio kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 3.814,72 Eura sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom dok je zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troškova koje joj je predlagatelj neosnovano prouzročio ocijenio osnovanim, visinu troškova na naknadu kojih protivnica osiguranja pri tome ima pravo utvrdivši sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23). Protivnici osiguranja su prema ocjeni suda u tijeku ovog postupka osnovano nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak sastava odgovora na prijedlog za osiguranje u iznosu od 1.990,00 Eura (1 x 995 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 11. toč. 1. Tarife) što uvećano za zatraženi i temeljem Tbr. 46. Tarife pripadajući PDV od 25% iznosi 2.487,50 Eura.

U Zadru, 14. travnja 2026. godine

S u d a c

Neva Lukin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćnici,

2. Protivnici osiguranja po punomoćniku.